Politika i društvo

IN MEMORIAM

Preminuo poznati pazinski novinar Mirjan Rimanić

Od 2001. godine je član uredništva godišnjaka Franina i Jurina, gdje objavljuje veliki broj članaka o Pazinu i središnjoj Istri. Tada započinje njegov publicistički val * Pogreb će se održati sutra u 14 sati na mjesnom groblju u Lindaru


 
3 min
Istra24

Od 2001. godine je član uredništva godišnjaka Franina i Jurina, gdje objavljuje veliki broj članaka o Pazinu i središnjoj Istri. Tada započinje njegov publicistički val * Pogreb će se održati sutra u 14 sati na mjesnom groblju u Lindaru

Danas nas je, u 68. godini, napustio poznati pazinski novinar, dizajner i publicist Mirjan Rimanić, dugogodišnji dopisnik dopisnik Glasa Istre iz Pazina. 

Kako navodi Kampanja.net već tijekom studija dizajna tekstila i odjeće na Višoj školi za tekstil i odjeću u Zagrebu uključio se u likovni život Pazina najprije samostalnim djelovanjem, performansom (1981.), a potom kroz Radničko kulturno društvo “Roženice”.

Početkom 1982- godine zajedno s Tomislavom Šenom, Marijom Ivetić, Ivanom Hekićem, Mihaelom Čepleom, Antonom Rabakom i Antonom Medenom osniva Likovnu grupu koja djeluje kao sekcija Roženica. U grupi je aktivan do početka devedesetih, ali i dalje kao novinar prati rad Likovne grupe promičući likovne djelatnosti u Pazinu i kulturni amaterizam.

Uz te aktivnosti 1983. godine surađuje i organizira glazbene slušaonice u Kaštelu i Spomen domu. Sudjeluje u realizaciji brošure o Roženicama i LP ploči “Ni ga ča je Pazin” mješovitog zbora Roženice, a istovremeno svoj aktivizam ispoljava kroz rad mladih likovnjaka preko dva murala na fasadama u Pazinu.

Zajedno s beogradskim glumcem Savom Radovićem, 1985. osniva Teatar omladine Pazina (TOP) s kojim realizira nekoliko kabare predstava, a samostalno režira Čapekovu “Poštarsku bajku”.

Istovremena biva zaposlen u KTI Pazinka te u istoimenom listu prati lokalnu kroniku, objavljuje tekstove o kulturi te crta ilustracije i karikature. Krajem 1989. s Danijelom Načinovićem i Robertom Buršićem pokreće ilustriranu reviju Naša sloga. Od 1986. surađuje s Etnografskim muzejom Istre na izložbama o obradi drva i uskrsnim običajima te na projektima Stari znameni – kapelice i javna raspela središnje Istre i Iz pazinskih foto – albuma.

Uz slikarstvo, bavio se i dizajnom. Likovno je opremio i uredio niz publikacija razne provenijencije. Među još uvijek aktualnim radovima su likovno rješenje znaka Planinarskog društva Pazinka i tvrtke Vladimir Gortan.

Aktivan je bio i u Planinarskom društvu Pazinka od 1982. godine, zajedno s Franjom Paulišićem i Šimunom Kominom uređuje pješačku stazu Zelengrad od Pazina do Grdosela, otvoreno 3. svibnja 1998. godine, za Međunarodni dan pješačenja Istarske županije pred više od 600 sudionika.

Sredinom 80-tih se intenzivnije počinje baviti proučavanjem povijesti Pazina i Središnje Istre.

Od 2001. godine je član uredništva godišnjaka Franina i Jurina, gdje objavljuje veliki broj članaka o Pazinu i središnjoj Istri. Tada započinje njegov publicistički val.

Godine 2003. objavljuje vrlo čitanu Izleti po Istri, iduće godine Nadalin iz Pagubic, pa Pazinski grb 2006., Pazin – srce Istre 2007., Naših 60 godina – Autoklub Pazin 1948.-2008., Cerovlje i okolica 2009., Josip Daus – san o slobodi 2010., Gračišće 2011., Motovun – Montona 2011., Pčelarenje u našem kraju 2011., Boće u srcu Istre 2012, Organići u Gračišću 2015., Pazin osobno 2017., Cerovlje 25 godine općine 2018. i Općina Gračišće 2018. godine.

Osmislio je i uredio monografije Drago Opašić Billy – Istru ja va srcu nosin 2003. i 45 godina rasta – Učka konzalting 2015. godine.

U suradnji s ravnateljem Denisom Visintinom i Muzejom grada Pazina realizirao je izložbe Mlinovi na Pazinčici 2010., Pazinski grb 2011., Pazin – urbani razvoj grada 2012., Hod pokoljenja nad ponorom Pazinčice 2013., Pazin, kašteli i komuni 2014. i Pazinske zlatne boće 2015. godine.

Uz to objavljuje i u publikacijama raznih nakladnika – Gračaški zbornik, Matica hrvatska, Istarski sportski biografski leksikon, Sportska zajednica Istarske županije, Ivan Rabuzin – razgovori, umjetnost i život Matica hrvatska i Bujština Matica hrvatska.

Dobitnik je i dva priznanja Grada Pazina – 1998. za najboljeg sportaša, a 2021. godine dobio je i Plaketu grada Pazina.

Pogreb će se održati sutra u 14 sati na mjesnog groblju u Lindaru.


FOTO: Kampanja.net

Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.