Aleksandar Majkić zlatni na međunarodnom karate turniru u Zagrebu
Nastupao je za svoj matični Karate klub Finida
Od 2001. godine je član uredništva godišnjaka Franina i Jurina, gdje objavljuje veliki broj članaka o Pazinu i središnjoj Istri. Tada započinje njegov publicistički val * Pogreb će se održati sutra u 14 sati na mjesnom groblju u Lindaru
Od 2001. godine je član uredništva godišnjaka Franina i Jurina, gdje objavljuje veliki broj članaka o Pazinu i središnjoj Istri. Tada započinje njegov publicistički val * Pogreb će se održati sutra u 14 sati na mjesnom groblju u Lindaru
Danas nas je, u 68. godini, napustio poznati pazinski novinar, dizajner i publicist Mirjan Rimanić, dugogodišnji dopisnik dopisnik Glasa Istre iz Pazina.
Kako navodi Kampanja.net već tijekom studija dizajna tekstila i odjeće na Višoj školi za tekstil i odjeću u Zagrebu uključio se u likovni život Pazina najprije samostalnim djelovanjem, performansom (1981.), a potom kroz Radničko kulturno društvo “Roženice”.
Početkom 1982- godine zajedno s Tomislavom Šenom, Marijom Ivetić, Ivanom Hekićem, Mihaelom Čepleom, Antonom Rabakom i Antonom Medenom osniva Likovnu grupu koja djeluje kao sekcija Roženica. U grupi je aktivan do početka devedesetih, ali i dalje kao novinar prati rad Likovne grupe promičući likovne djelatnosti u Pazinu i kulturni amaterizam.
Uz te aktivnosti 1983. godine surađuje i organizira glazbene slušaonice u Kaštelu i Spomen domu. Sudjeluje u realizaciji brošure o Roženicama i LP ploči “Ni ga ča je Pazin” mješovitog zbora Roženice, a istovremeno svoj aktivizam ispoljava kroz rad mladih likovnjaka preko dva murala na fasadama u Pazinu.
Zajedno s beogradskim glumcem Savom Radovićem, 1985. osniva Teatar omladine Pazina (TOP) s kojim realizira nekoliko kabare predstava, a samostalno režira Čapekovu “Poštarsku bajku”.
Istovremena biva zaposlen u KTI Pazinka te u istoimenom listu prati lokalnu kroniku, objavljuje tekstove o kulturi te crta ilustracije i karikature. Krajem 1989. s Danijelom Načinovićem i Robertom Buršićem pokreće ilustriranu reviju Naša sloga. Od 1986. surađuje s Etnografskim muzejom Istre na izložbama o obradi drva i uskrsnim običajima te na projektima Stari znameni – kapelice i javna raspela središnje Istre i Iz pazinskih foto – albuma.
Uz slikarstvo, bavio se i dizajnom. Likovno je opremio i uredio niz publikacija razne provenijencije. Među još uvijek aktualnim radovima su likovno rješenje znaka Planinarskog društva Pazinka i tvrtke Vladimir Gortan.
Aktivan je bio i u Planinarskom društvu Pazinka od 1982. godine, zajedno s Franjom Paulišićem i Šimunom Kominom uređuje pješačku stazu Zelengrad od Pazina do Grdosela, otvoreno 3. svibnja 1998. godine, za Međunarodni dan pješačenja Istarske županije pred više od 600 sudionika.
Sredinom 80-tih se intenzivnije počinje baviti proučavanjem povijesti Pazina i Središnje Istre.
Od 2001. godine je član uredništva godišnjaka Franina i Jurina, gdje objavljuje veliki broj članaka o Pazinu i središnjoj Istri. Tada započinje njegov publicistički val.
Godine 2003. objavljuje vrlo čitanu Izleti po Istri, iduće godine Nadalin iz Pagubic, pa Pazinski grb 2006., Pazin – srce Istre 2007., Naših 60 godina – Autoklub Pazin 1948.-2008., Cerovlje i okolica 2009., Josip Daus – san o slobodi 2010., Gračišće 2011., Motovun – Montona 2011., Pčelarenje u našem kraju 2011., Boće u srcu Istre 2012, Organići u Gračišću 2015., Pazin osobno 2017., Cerovlje 25 godine općine 2018. i Općina Gračišće 2018. godine.
Osmislio je i uredio monografije Drago Opašić Billy – Istru ja va srcu nosin 2003. i 45 godina rasta – Učka konzalting 2015. godine.
U suradnji s ravnateljem Denisom Visintinom i Muzejom grada Pazina realizirao je izložbe Mlinovi na Pazinčici 2010., Pazinski grb 2011., Pazin – urbani razvoj grada 2012., Hod pokoljenja nad ponorom Pazinčice 2013., Pazin, kašteli i komuni 2014. i Pazinske zlatne boće 2015. godine.
Uz to objavljuje i u publikacijama raznih nakladnika – Gračaški zbornik, Matica hrvatska, Istarski sportski biografski leksikon, Sportska zajednica Istarske županije, Ivan Rabuzin – razgovori, umjetnost i život Matica hrvatska i Bujština Matica hrvatska.
Dobitnik je i dva priznanja Grada Pazina – 1998. za najboljeg sportaša, a 2021. godine dobio je i Plaketu grada Pazina.
Pogreb će se održati sutra u 14 sati na mjesnog groblju u Lindaru.
Nastupao je za svoj matični Karate klub Finida
Pa, i nije za sve kriva Nina Vojnić Žagar. Ima i ona nekog iznad sebe
Sve je spremno za turističku sezonu. Sređuju se prometnice, uređuju okućnice, uklanjaju svi detalji koji narušavaju razglednicu Istre kao idilične turističke detinacije. Za veći dio poluotoka otpad i smeće nisu problem. Uz minimalan trud i po jeftinoj cijeni svo se smeće vozi na Puljštinu. Kod nas se nalazi septička jama za cijeli poluotok. Mi smo čmar Istre
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.