Teme:
Politika i društvo

PARKIRALIŠTA I STANOGRADNJA GRICKAJU 'ZELENO SRCE'

PRESUDNA BITKA ZA PRAGRANDE O prirodnoj oazi na 24 hektara arhitekti, gradonačelnik, aktivisti, hidrolozi

Donosimo kronologiju slučaja Pragrande, koji ne predstavlja samo središnji zeleni pojas uz kanal Pragrande. On obuhvaća i rubne pojaseve do Mutilske ulice, Ulice Marsovog polja te Ulice Prekomorskih brigada (zaobilaznice) s kojima čini integralnu cjelinu * To je iznimno vrijedno stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta, područje bogato vodom i izvorima od kojih najistaknutiji je izvor Fontanela * Tribinu organizira Društvo arhitekata Istre

 
4 min
Zoran Angeleski
Ni ne znamo što imamo (foto: Marko Račan)

Donosimo kronologiju slučaja Pragrande, koji ne predstavlja samo središnji zeleni pojas uz kanal Pragrande. On obuhvaća i rubne pojaseve do Mutilske ulice, Ulice Marsovog polja te Ulice Prekomorskih brigada (zaobilaznice) s kojima čini integralnu cjelinu * To je iznimno vrijedno stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta, područje bogato vodom i izvorima od kojih najistaknutiji je izvor Fontanela * Tribinu organizira Društvo arhitekata Istre

Društvo arhitekata Istre organizira 22. rujna u 19 sati u Coworkingu tribinu za Pragrande, prirodnu oazu koja se proteže na 24 hektara u središtu grada, jedini zeleni pojas s bogatom bioraznolikošću na rubu samoga središta Pule. Zbog toga se naziva 'zelenim srcem grada', iako se počelo grickati izgradnjom parkirališta i zgrada.

Naime, na zapadnom rubnom pojasu područja Pragrande u tijeku je uređenje parkirališta Vrtlarska, a uz Ulicu Marsovog polja u pripremi su uređenja još dva parkirališta. Između kanala Pragrande i Mutilske ulice niču nove višestambene građevine.

Prošle su više od dvije godine od početka priprema raspisa urbanističko-krajobrazno-arhitektonskog natječaja uređenja područja Pragrande u Puli kojeg je Grad Pula namjeravao raspisati u suradnji sa Dai-Sai kao provoditeljem natječaja.

Ljudi možda ne znaju što sve čini zeleni pojas uz kanal Pragrande

Pragrande ne predstavlja samo središnji zeleni pojas uz kanal Pragrande. On obuhvaća i rubne pojaseve do Mutilske ul., Ulice Marsovog polja te Ceste Prekomorskih brigada s kojima čini integralnu cjelinu. Ukoliko se središnji zeleni prostor želi sačuvati, potrebno je pažljivo planirati i lokacije uz rub područja kako njihov sadržaj ne bi štetno utjecao na središnji prirodni prostor.

Jutros: dovršava se zemljano parkiralište nasuprot Doma braće Ribar (foto Z. ANGELESKI.)

Stručnu i širu javnost zanimaju planovi  prostornog razvoja cijelog područja te što može očekivati u bliskoj budućnosti. Što žele i očekuju stanovnici Pule, a što planira gradska uprava? Da li je moguće pronaći zajednička rješenja?

Na ta, ali i brojna druga pitanja pokušat će se odgovoriti na tribini koja će se održati za nepuna tri tjedna u Coworking centru, a na tribini će sudjelovati Jasmina Bašić (Dai-Sai), Teodora Beletić (MO Gregovica), Irena Burba (Zelena Istra), Petar Ćurić (građ. inicijativa Protiv sječe), Peđa Grbin (gradonačelnik Grada Pule), Josip Rubinić (hidrolog, GEO 5), Helena Sterpin (Dai-Sai).

Tribinu će moderirati Breda Bizjak (Dai-Sai).

Arhitektica Breda Bizjak

Pragrande je prirodno područje divljeg prirodnog krajobraza nedaleko od stare gradske jezgre. Iznimno vrijedno očuvano stanište vlažnih prostora i šikare te brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Područje bogato vodom i izvorima od kojih najistaknutiji je izvor Fontanela.

"Nekad sam se u kanalu kupala sa žabama, punoglavcima". Nedavno otkriven i vodenjak

Na Pragrandeu, gotovo u središtu Pule nalazi se pravi močvarni ekosustav. Nešto stariji sjećaju se upravo njegove bogate bioraznolikosti.

- Nekad sam se u kanalu kupala sa svim žabama, punoglavcima, što je nekada bilo, u međuvremenu se ta bioraznolikost smanjila, dosta se smanjila, zbog raznih zagađenja, naglasila je za HTV vijećnica MO Gregovica Teodora Beletić iz Pule.

Nedavno je otkriveno da u kanalu žive još neke strogo zaštićene vrste poput npr. vodenjaka. Pulske udruge zato nastoje utjecati na odluke Grada koji za to područje ima druge planove.

Višestoljetnu povijest Pragrande obilježavaju izmjene isušivanja i plavljenja, no isto tako stvaranje vrlo plodnog tla, uvođenje poljoprivredne djelatnosti i formiranje bunara i kanala u službi poljoprivrede, a koji su danas pretežno nestali.

Predstavlja važan ekološki klin koji u suvremenom, održivom gospodarenju urbanim krajobrazom ima važnu ulogu pa je za njegovu održivost nužno sagledavati prostor šireg konteksta na razini cijelog grada.

Je li se tada napuhao projekt s 3 na 20 milijuna eura?

Za mandata bivšeg pulskog gradonačelnika Filipa Zoričića projekt obnove pulske zelene zone Pragrande otpala je zbog nedostatka novca. Naime, ispostavilo se da prvotnih 3,1 milijun eura europskih sredstava nije bilo nimalo dovoljno, jer je vrijednost projekta skočio na čak 20 milijuna eura.

Tada smo, prije nepune dvije godine, napisali članak JE LI NAPUHANO ULAGANJE U PRAGRANDE? Iz troškovnika: jezera i bazeni 4 milijuna eura, za 5.000 stabala 2,5 milijuna eura'. U toj procjeni kao stručna suradnica sudjelovala pulska projektanticom pulskih 'kišnih vrtova' Tatjana Uzelac dok se Društvo arhitekata Istre tada kritički izjasnilo da je sadržaj njihovih primjedbi "išao u smjeru očuvanja i većeg vrednovanja postojećeg prirodnog staništa, smanjenju građevinskih intervencija u centralnom dijelu Pragrandea i nužnom detaljnijem razmatranju slivnih voda te s njima povezanih aktivnosti".

 -.Moramo priznati i da nas brine da li se ovako veliki infrastrukturni projekt, kazali su tada iz DAI-SAI-a.

Tada je dakle za ukupni obuhvat zone od 23,66 hektara procijenjena vrijednost od 20 milijuna eura, odnosno 845.000 eura po hektaru Pragrandea. 

Pragrande je tada stavljen na led, a tada je prvotni iznos preusmjeren u drugi projekt – uređenje Pulskog inovacijskog centra (PIC) na Vallelungi, no i taj je projekt prošle godine stavljen na led, jer za za financiranje putem ITU mehanizma  nije bio visokoj fazi spremnosti. U Gradu vele da Vallelunga i dalje ostaje strateški važan projekt, ali za novo razdoblje koje započinje s 2028. godinom, premda se ne zna s koliko će sredstava Pula tada raspolagati. 

Cijelo vrijeme, već godinama, pulski aktivisti ne odustaju od očuvanja dijela grada u kojemu lokalne vlasti planiraju graditi parkirališta. I aktivisti će sudjelovati na skoroj tribini.

Pragrande je vrlo važno područje i s aspekta odvodnje površinskih odnosno oborinskih voda te je kao takav važan dio integralnog sustava otvorenih površina grada koji moraju biti i u funkciji integralnog pristupa rješavanju odvodnje površinskih odnosno oborinskih voda te zaštite centralnog dijela Pule od poplava.

Mnogi europski gradovi davno su izgubili ovakva područja i sada ih nastoje vratiti, dok Pula ima mogućnost očuvati svoju vrijednu zelenu infrastrukturu koja doprinosi pročišćavanju vode, poboljšanju kvalitete zraka, ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama i rekreaciji.

Pragrande Društvo arhitekata Istre (DAI – SAI) Kanal Pragrande Peđa Grbin Teodora Beletić Petar Ćurić Zelena Istra
Pula

Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

Prilagodi postavke

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.