Politika i društvo

"MOŽE BITI I NE BITI"

PRIČA POSTAJE SVE BIZARNIJA Pulski kafić "Šumi more" već je radio u kućici za koju iz Grada sada tvrde da nema mjesta, gradonačelnik nema nikakvo suvislo objašnjenje

Iz dopisa nadležnog Ministarstva na koje se Grad referira kada kaže da se u zidanom objektu na Valkanama više ne može davati koncesijska odobrenja, jasno je da se kiosk koji je uvršten u plan trebao dati u koncesijsko odobrenje, ali i da se Zagreb referira na ruševne građevine, što bivši kafić „Šumi more“ nije


 
6 min
Chiara Bilić

Iz dopisa nadležnog Ministarstva na koje se Grad referira kada kaže da se u zidanom objektu na Valkanama više ne može davati koncesijska odobrenja, jasno je da se kiosk koji je uvršten u plan trebao dati u koncesijsko odobrenje, ali i da se Zagreb referira na ruševne građevine, što bivši kafić „Šumi more“ nije

Grad Pula odlučio je izmijeniti odluku o Planu upravljanja pomorskim dobrom za ovu godinu te je time, kao što je Istra24 pisala , odlučio da se lokacija na Valkanama, podno teniskih terena, gdje je do prošle godine radio pulski kafić „Šumi more“, više neće davati koncesijsko odobrenje za ugostiteljsku namjenu.

Grad je, naime, mogućnost davanja kioska i terase za obavljanja ugostiteljske djelatnosti sam u prosincu prošle godine odlučio staviti u spomenuti Plan, ali je nedavno, nakon što su se dvije tvrtke javile na natječaj (a jedna je odustala), promijenio mišljenje. Kućica koja se imala dati u koncesijsko odobrenje trebala je biti smještena pored zidanog objekta, gdje je godinama pod različitim koncesionarima radio kultni „Šumi more“.

Dopis Ministarstva

Taj je objekt s popisa pak ispao još, dakle, zimus pod obrazloženjem da je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture očitovanjem dalo naputak da se objektima izgrađenim na pomorskom dobru ne može raspolagati u gospodarske svrhe putem koncesijskih odobrenja, već samo putem kioska (kućice).

Kao što smo već pisali, objekt je Grad s popisa maknuo još u prosincu. Tada je, ponovimo, u plan i uvrstio kućicu koju sada ovim izmjenama plana miče, dok ih na drugim lokacijama na pulskom priobalju, poput Hidrobaze i Saccorgiane, sada opet dodaje.

Međutim, ostaje nejasno iz čega Grad iščitava da lokacija ne može ići pod koncesijsko odobrenje.

Iz odgovora Ministarstva koji datira na 5. siječanj, a koji je u Grad pristigao pet dana kasnije, vidljivo je da Zagreb odgovara na pitanje koje uputio tadašnji pročelnik Odjela za komunalni sustav i upravljanje imovinom Damir Prhat. On je pak smijenjen, odnosno udaljen s te funkcije (zbog čega se trenutno vodi postupak pred Službeničkim sudom) samo šest dana nakon toga, 16. siječnja, a njegovu je ulogu preuzela Anja Ademi, koja je, sukladno tome, dobila i Prhatovo mjesto u Vijeću za davanje koncesijskih odobrenja.

"Objekte privesti svrsi ili srušiti"

U odgovoru Ministarstva piše ovako: „U ovom Ministarstvu zaprimljen je Vaš upit u vezi raspolaganja građevinama koje se nalaze na pomorskom dobru na temelju koncesijskih odobrenja. Kako se i navodi u samom upitu, a što je potkrijepljeno fotografijama, građevine su zapuštene, to jest, u ruševnom stanju. Budući da ovo Ministarstvo nije nadležno odlučivati o stupnju uporabljivosti građevina, smatramo da je potrebno obratiti se tijelu koje je ovlašteno donijeti takvu odluku“.

Onda poručuju još i da, neovisno o pravnom temelju, obavljanje bilo kakve djelatnosti bez potvrde o sigurnosti objekta za takvu gospodarsku djelatnost, predstavlja izlaganje „odgovornosti naslova za potencijalnu ugrozu sigurnosti ili nastanak štete, budući da pomorskim dobrom upravlja jedinica lokalne samouprave“.

Iz Ministarstva smatraju da s obzirom na njegovo stanje, objekte treba ili privesti svrsi ili srušiti u okviru redovnog upravljanja pomorskim dobrom, a na koje je obvezana jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju Grad Pula.

Valkane, ali i Saccorgiana

„Također navodimo kako se koncesijsko odobrenje izdaje za djelatnosti koje ne onemogućavaju upotrebu pomorskog dobra. Ukoliko je Plan upravljanja pomorskim dobrom predvidio na navedenim lokacijama obavljanje ugostiteljske djelatnosti putem sredstva – kiosk, Vijeće za davanje koncesijskih odobrenja nije ovlašteno izdavati koncesijska odobrenja suprotno planu“.

Zaključak dopisa glasi: „Sukladno svemu naprijed navedenom, predlažemo navedene lokacije uključiti u plan davanja koncesija, s obvezom privođenja svrsi odnosno rušenja istih objekata uz ishođenje dozvola sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju“.

Iz svega je jasno jedino da je Grad učinio prvi korak te procijenio da su/je zidani objekt(i) u lošem stanju te predstavlja svojevrsni rizik za građane/ke, a da Ministarstvo traži da se takvi objekt, na pomorskom dobru, daju u koncesiju (a ne koncesijsko odobrenje koje se daje na maksimalan rok od pet godina).

Neslužbeno pak doznajemo da je osim o građevini gdje je bio Šumi more, u dopisu riječ i o ruševnim objektima na Saccorgiani. Jer, prostor u kojem je bio kafić uopće nije ruševan.

Ministarstvo je, naime, u takvim i sličnim objektima na pomorskom dobru godinama unazad već tražilo ukidanje koncesijskih odobrenja, pa ih je naknadno ipak dopustilo. No, onda lani, ipak zatražilo da zabranu.

Odluka je bila na Vijeću

Jasno je pak kao dan da je Ministarstvo također zaključilo da ako je kućica već bila uvrštena u plan, onda se za nju i mora izdati koncesijsko odobrenje. Pod pretpostavkom, naravno, da je bilo zainteresiranih. A bilo ih je. Istra24 je već pisala da su se na natječaj u prosincu javile dvije firme, Jay, koja je i dobila zato što je prije predala zahtjev, i Manu Sem koja je dosad u spomenutom objektu držala kafić „Šumi more“. Tvrtka Jay je u međuvremenu odustala, ali Grad drugom poduzeću nije dalo mogućnost koncesijskog odobrenja za kiosk od 12 četvornih metara.

Odluku o davanju koncesijskog odobrenja drugoj tvrtki moglo je donijeti već spomenuto Vijeće koje djeluje u sastavu: Anja Ademi, njezina pomoćnica Sanja Kljajić Dakić, pročelnica za prostorno planiranje Ingrid Bulian, Davor Romić iz pulske Lučke kapetanije i Ana Mikuljan Franković iz Istarske županije.

Umjesto toga, odlučeno je da se ukine i kućica koju je Grad sam uvrstio u Plan upravljanja pomorskim dobrom kao nadomjestak za zidani objekt. Istovremeno se na Saccorgiani, gdje objekti doista jesu ruševni, u isti plan dodaju i kućice i terase.

"Nedostajat će"

Iako smo Grad upitali zašto je tome tako, odgovor nismo dobili. Na isto su pitanje, međutim, odlučili odgovoriti Glasu Istre. Tom je lokalnom listu nekidan pojašnjeno da je takva odluka donesena zato što bi kiosk montažnog tipa značajno smanjio površinu dostupnu građanima „za korištenje plaže, kao i pješački prolaz na tom dijelu obale“, što nema nikakvog smisla jer prostora ima isto onoliko koliko je bilo kada su kućicu i terasu odlučili uvrstiti u Plan, ali i isto onoliko koliko je bilo godinama unazad kada je "Šumi more" radio upravo iz takve jedne dvanaest četvornih metara velike kućice.

Taj odgovor i dalje nema smisla. Naime, „Šumi more“ je već radio kao kućica, dakle van zidanog objekta, bez da se itko žalio na pomanjkanje prostora. Riječ je, ponovimo, o 12 četvornih metara.

Suvisao odgovor na pitanje zašto se ta lokacija 'briše' s mape koncesijskih odobrenja u ponedjeljak nije imao ni pulski gradonačelnik Filip Zoričić. Njega je u ponedjeljak na susretu s građanima/kama u Mjesnom odboru Stoja, dosadašnji koncesionaru u „Šumi more“ Marko Ristić pitao o spomenutom dopisu Ministarstva i zašto je Grad Pula uopće uvrstio tu lokaciju u Plan pa ju onda izbrisao. No, gradonačelnik je tek odgovorio da nije upoznat s pravnim detaljima i da će mu odgovore dati nadležni odjel.

Riječ je odjelu za komunalni sustav i imovinu iz kojeg odgovore na takva i slična pitanja Istra24 nikako ne uspijeva dobiti.

Primjedbu na ukidanje te lokacije zbog čega, posljedično, više neće biti ni kafića „Šumi more“, koji je tamo radio preko 30 godina, imala je i Marija Langer, istaknuvši da „Šumi more“ nedostaje.

Na to je Zoričić u potpunosti nejasno rekao: „Možda može biti, a možda može i ne biti“.


Nastavite čitati

Pula
 

TAKO JE IZGLEDALA SACCORGIANA 1926.: Slika "Zlatnih" prije 100 godina pripada Silviji Salamon koja je radila na Oscarom nagrađenom filmu "Mediterraneo"

Vlasnica djela, isprva, po vlastitom priznanju, nije znala navesti ime autora slike. Potom je poznati galerist iz Vodnjana Germano Fioranti pretpostavio da bi to mogao biti Romeo Marsi, umjetnik rođen u Puli 1909. godine, a poginuo u Trstu, tijekom bombardiranja, 1944. godine * Priča obitelji Salamon vrlo je zanimljiva. Počinje u Puli, a preko Skitače, Šumbera, Gračišća, Segeta, Trsta, Lomabardije i Ligurije vodi nas sve do Pariza

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.