Politika i društvo

NOVI MODEL

Primarnoj zdravstvenoj zaštiti do 18 posto više sredstava, proširuje se opseg usluga

Planirano je proširenje opsega usluga koje će se pružati i naplaćivati na primarnoj razini. Među ostalim, uvodi se osnovni laboratorijski panel, a obiteljski liječnici ubuduće će pratiti kronične bolesnike poput dijabetičara, obrađivati pacijente nakon otpusta iz bolnice te obavljati dodatne postupke poput uklanjanja dobroćudnih kožnih promjena i mjerenja gležanjskog indeksa


 
2 min
HINA

Planirano je proširenje opsega usluga koje će se pružati i naplaćivati na primarnoj razini. Među ostalim, uvodi se osnovni laboratorijski panel, a obiteljski liječnici ubuduće će pratiti kronične bolesnike poput dijabetičara, obrađivati pacijente nakon otpusta iz bolnice te obavljati dodatne postupke poput uklanjanja dobroćudnih kožnih promjena i mjerenja gležanjskog indeksa

Timovi u obiteljskoj medicini, primarnoj ginekologiji, stomatologiji i pedijatriji od lipnja moći će uprihoditi do 18 posto više sredstava od HZZO-a, istaknuto je u utorak u Ministarstvu zdravstva na predstavljanju novog modela financiranja primarne zdravstvene zaštite.

Riječ je o sveobuhvatnom paketu mjera usmjerenom na unaprjeđenje primarne zdravstvene zaštite. Ključni su ciljevi osigurati dugoročnu financijsku stabilnost ordinacija te uvesti suvremene dijagnostičko-terapijske postupke.

Tim iskorakom nastoji se rasteretiti bolnički sustav i omogućiti građanima dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu uslugu u njihovoj lokalnoj sredini, poručeno je na predstavljanju.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je kako će svaka ambulanta novim mjerama postati atraktivnija za liječnike, a one se odnose na oko 3000 pružatelja usluga, uključujući privatnike u ugovoru s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO-om) i djelatnike domova zdravlja.

Planirano je proširenje opsega usluga koje će se pružati i naplaćivati na primarnoj razini. Među ostalim, uvodi se osnovni laboratorijski panel, a obiteljski liječnici ubuduće će pratiti kronične bolesnike poput dijabetičara, obrađivati pacijente nakon otpusta iz bolnice te obavljati dodatne postupke poput uklanjanja dobroćudnih kožnih promjena i mjerenja gležanjskog indeksa.

Predviđeno je i da liječnici dobiju sredstva za nabavu opreme poput holtera EKG-a ili tlaka, čime bi se dio dijagnostike premjestio iz bolnica u ordinacije, a smanjio pritisak na hitne prijeme. Bit će plaćen i pregled akutno bolesnog pacijenta koji nije upisan kod određenog liječnika.

Posebni savjetnik ministrice Ivica Crnica istaknuo je da se mijenja paradigma rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pri čemu će se evidentirati svaki obavljeni postupak. Dodao je i da će timovi na depriviranim područjima dobivati jednaka sredstva za tzv. hladni pogon kao standardni timovi s 1700 osiguranika, što je, kako je rekao, i demografsko pitanje.

Ministrica Hrstić naglasila je da je cilj reorganizacije dijagnostičko-terapijskih postupaka transformirati primarnu zdravstvenu zaštitu iz administrativnog „skretničara“ u aktivnog pružatelja zdravstvenih usluga.

Izmjene ugovaranja upućuju se u jednomjesečno e-savjetovanje, a ravnatelj HZZO-a Zvonimir-Ante Korda procijenio je da će njihova provedba stajati između 50 i 60 milijuna eura godišnje.

Predsjednica Koordinacije obiteljske medicine Zrinka Huđek Leskovar ocijenila je da je riječ o prvom velikom koraku, istaknuvši važnost tripartitnog pregovaranja između liječnika, osiguravatelja i Ministarstva.

Na izradi mjera godinu dana radila je radna skupina u kojoj su bili predstavnici Ministarstva zdravstva, HZZO-a, liječničkih organizacija te komora zdravstvenih djelatnika. Najavljeno je da će se njezin rad nastaviti, a iduća tema bit će administrativno rasterećenje primarne zdravstvene zaštite.


Nastavite čitati

OVO NIJE BEZAZLENO: Sve učestaliji kibernetički napadi na zdravstveni sustav

‘’Kada ransomware pogodi bolnicu, ne govorimo više samo o tehničkom kvaru ili prekidu rada sustava. U takvim situacijama svaka minuta može biti važna, jer posljedice mogu utjecati na dijagnostiku, tijek liječenja i pravodobnu skrb za pacijente’’, upozorava Denis Rukavina, stručnjak za kibernetičku sigurnost iz Centra za sigurniji internet

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.