Razgovor s rektorom Sveučilišta Jurja Dobrila u Puli počeli smo s najaktualnijom temom: sukobom između Studentskog zbora i Studentskog centra. No, premijer Andrej Plenković je usred procesa autorizacije ovog intervjua, minulog četvrtka, otkrio da bi se uskoro trebala donijeti formalna odluka o pripajanju Istarskog veleučilišta pulskom Sveučilištu. Taj smo dio „ispeglali“ u hodu. Prof. dr. sc. Marinko Škare otkriva što misli o tom 'spajanju', je li bi upoznat s takvom namjerom, odgovara na pitanje možemo li danas reći da Pula na koncu neće dobiti taj dugonajavljivani studij medicine, je li Sveučilište otklonilo nepravilnosti koje je Agencija za znanost i visoko obrazovanje detektirala kroz proces reakreditacije, ali govori i o studijskim smjerovima kojima je „istekao rok trajanja“, ima li u Istri previše diplomiranih ekonomista te koju bi si ocjenu upisao u indeks nakon pet i pol godina na funkciji rektora.
Studenski zbor pulskog Sveučilišta donijelo je negativno mišljenje o radu Studenskog centra za mandat ravnateljice od 2022.-2026. Između ostalog i zbog smještaja i prehrane. Vi ste kao rektor također dobili to negativno mišljenje. Kako komentirate navode Studenskog zbora, slažete li se s njima?
Studenti su ukazali na otvorena pitanja koja bi voljeli rješavati zajedno sa Sveučilištem i sa Studenskim centrom. Ja sam imao razgovor s predstavnicima studenata…
Prije ili poslije mišljenja?
Poslije.
Nakon što je objavljeno u medijima?
Kad su poslali članovima Senata, a time i meni, dogovorili smo sastanak koji smo održali 10. travnja. Razgovarali smo na tu temu gdje sam ukazao na to da je Sveučilište osnivač Studenskog centra, a Studenski centar je, kažemo tako, servis koji izvršava te aktivnosti koje mu je Sveučilište povjerilo vezano uz studenski standard. I rekao sam da Sveučilište u ovom slučaju preuzima obvezu da rješava te probleme zajedno sa Studenskim centrom, jer ti problemi se bez Sveučilišta ne mogu rješavati zato što Sveučilište i Senat donose konačnu odluku.
Vi zapravo preuzimate dio odgovornosti, ako dobro shvaćam. Sveučilište je u mišljenju dobilo pohvalu, a kritika je bila usmjerena baš prema Studentskom centru i ravnateljici Sandi Rojnić Sinković.
Mi kao Sveučilište smo integrirani, sastavnice nemaju pravnu osobnost, Studenski centar ima, ali ni ono ju nekada nije imalo. Kada gledate pravno valjano, jedina odgovorna osoba je čelnik, u ovom slučaju ja. Na Sveučilištu, sve zasluge za pozitivne stvari dijelimo svi, a odgovornost za negativne je na rektoru. Studenti su u anketi iz 2025., studentski standard u prosjeku ocijenili s prosječnom ocjenom četiri, svakako ima puno prostora za unapređenje studentskog standarda na Sveučilištu i na tome ću intenzivno raditi.
Dakle prošle godine?
Da, to su ankete koje radi naš ured za kvalitetu, svake tri godine. Naravno, po nekim segmentima neke ocjene su i više. Onaj dio koji je loše ocijenjen, 3,68, dio je koji se odnosi na prehranu. I naravno u tom dijelu treba se napraviti odgovarajuće poboljšanje. I studenti su, kroz pismo koje su uputili meni, na neki način otvorili ta pitanja. Ja sam se zahvalio budući da meni to nešto konkretno znači za moj dio posla, dakle da mi moramo donijeti odgovarajuće dokumente, pravila kako početi to rješavati. Menza mora biti na novom kampusu i bit će. A sva druga pitanja, hoće li se graditi igralište, novi studentski dom, to su pitanja koja moramo riješiti na Senatu, a Studentski centar će kao partner sudjelovati u toj realizaciji. U razgovoru sa studentima iz Studentskog zbora donijeli smo zaključak da krenemo s izradom strategije razvoja studentskih standarda na Sveučilištu u Puli u sljedeće četiri godine.
Prije nego konkretiziramo pitanje menze, što je dugogodišnji problem, pitala bih vas je li točna informacija da ste vi osobno u sukobu sa suprugom ravnateljice SC-a, profesorom na Sveučilištu, Deanom Sinkovićem, te da je na toj razini došlo do disonantnih tonova.
Ne. Nikada si ne bih dozvolio takvo što. Uostalom, ja sam kolegi mentor, od razine diplomskog i magisterija nadalje. Odgovor je apsolutno ne.
Možemo konkretno, kako vi ocjenjujete rad ravnateljice SC-a, kakav je odnos s njom?
Odnos je uvijek otvorena komunikacija. Što se tiče ocjenjivanja, Studentski centar, odnosno ravnateljica godišnje predaje izvješća Upravnom vijeću SC-a. Izvješća se ili usvajaju ili ne, a dosad su se uvijek uredno usvajala. Ravnateljica i svoje izvješće jednom godišnje daje i Senatu, i ta su uredno usvajana. Prema konkretnim podacima za ocjenu, anketama iz 2025. Ureda za kvalitetu Sveučilišta, ukupni studentski standard na Sveučilištu ocijenjen je s prosječnom ocjenom 4 dok je prosječna ocjena studentskog standarda 2022/23. bila 3.78.
Koliko ste vi zadovoljni s radom Sande Rojnić Sinković?
Surađujemo dobro i tu nekih problema nema, ono gdje vidim potrebu da se suradnja unaprijedi je u tom odnosu Sveučilišta prema Studentskom centru na način da se, i to doživljavam kao moj zadatak, Sveučilište postavi onako kako jest, a to je da smo osnivač, i da kao osnivač ubrzano rješavamo stvari vezane uz studentski standard zajedno sa SC-om.
Da se vratimo na menzu. Sjetila sam se da sam još 2019. godine, tada u Glasu Istre, pisala da su studenti nezadovoljni kvalitetom obroka, a tada je ravnatelj SC-a bio Miodrag Čerina. Iz ovog mišljenja studenata može se iščitati da se nakon kritika prehrane, odnosno rezultata istraživanja koji se periodično provode, ponuda popravi i onda se sve vrati na staro. Osim toga, novi kampus u Negrijevoj još uvijek nema topli subvencionirani obrok. Što se tu čeka, s obzirom na to da je to bilo, barem prima izjavama koje sam vidjela do sada, u projektu još onda kada se taj kampus planirao?
Konkretno, što se tiče menze u novom kampusu, izvršen je razvod tople i hladne vode s montažom sanitarija i uređaja za potrebe menze SCPU, izvršeni su svi potrebni vodoinstalaterski, elektroinstalacijski, obrtnički i soboslikarski radovi. Upravo je tijeku ugradnja linije za serviranje tople hrane koja će se kuhati u restoranu gdje su postojeći studentski paviljoni i dopremati u prostor menze. Proces je vezan uz dobivanje dozvola nakon kojih možemo početi nuditi topu hranu tamo na toj lokaciji.
Kad će to otprilike biti?
Mi sada ovo instaliramo, ali treba lokalno povjerenstvo dati suglasnost, a potom i nacionalno. Ako se to odradi brzo, nadam se da će to biti za jesen ili ranije.
Iduće akademske godine?
Da, ja bih naravno volio da bude gotovo već ovoga ljeta. Što se tiče menze, problem je nastao jer smo u tom trenutku morali iseliti sve sastavnice u novi kampus, njih četiri, sad selimo i Muzičku akademiju, a u tom trenutku to nismo mogli financijski osigurati.
Novac je bio problem zato što nije bio planiran ili?
Pojasnit ću. Novi kampus znači 12.000 kvadrata novih površina i vezanih troškova uz to, koji su na relaciji otprilike od 800 tisuća eura, ali sad ćemo već s rastom cijena energenata doći do milijun eura. Ti troškovi nama nisu pokriveni iz proračuna, niti su pokriveni programskim ugovorima. Zašto? Mi smo se preselili 2025., a osnova za programski ugovor su bili troškovi u 2024. godini. Zato nije priznato. Sve te troškove mi financiramo u ovom trenutku sami, čitavu godinu. To je milijun eura. To je otprilike, čisto radi usporedbe, otprilike 80 posto iznosa jednogodišnjih školarina u toj godini. Dakle velik dio novih ulaganja nismo mogli osigurati. Stoga se išlo na rješenje da osiguramo ponudu toplog obroka na način da se hrana kuha u restoranu koji imamo ovdje sada i da se onda doprema svježa hrana, topli obrok, u novi kampus. Studenti kažu da će biti zadovoljni s time.
A što je s kvalitetom te hrane, studenti se žale već godinama?
Konkretno, prema anketi Ureda za kvalitetu Sveučilišta, iz 2025. kvalitetu hrane i pića kao dijela studentskog standarda studenti ocjenjuju nižom ocjenom od ostalih segmenata studentskog standarda. Prosječna ocjena zadovoljstva kvalitetom hrane i pića kako su je studenti u toj anketi je 3.68 što ukazuje na potrebu podizanja te razine kvalitete studentskog standarda i na tome će se intenzivno raditi. Treba istaknuti da pomaka ima, jer prema anketi koju je Ured za kvalitetu Sveučilišta proveo u akademskoj godini 2022./23. prosječna ocjena zadovoljstva studenata sa studentskim standardom iznosila je 3,78 dok je prosječna ocjena zadovoljstva s kvalitetom hrane i pića u toj godini iznosila 3,29 tako da je pomak vidljiv ali treba raditi da ta ocjena bude svakako još viša.
Vezano za financije, ima li Sveučilište financijskih problema, ima li problema s likvidnošću?
Ne, problema s likvidnošću u ovom trenutku nema. Uredno sve servisiramo i očekujem da takvih problema nećemo ni imati. Naravno da je likvidnost rastegnuta u dijelu tih milijun eura koje mi moramo s Ministarstvom kroz aneks programskog ugovora dogovoriti jer je to redovita, a ne neka izvanredna djelatnost. Kada bi Ministarstvo osiguralo tih milijun eura, naša likvidnost bi bila na značajno višoj razini.
Kada očekujete taj novac?
U programskom ugovoru s Ministarstvom je navedeno da imamo pravo na aneks ugovora negdje na proljeće iduće godine, tako bismo tih milijun eura uvrstili u proračun.
Prema mojim informacijama, studenti, ili neki studenti, koji su odradili demonstraturu zaključno sa siječnjem još uvijek nisu dobili novac.
U takvim slučajevima je riječ o nepotpunoj dokumentaciji dostavljenoj na isplatu što usporava isplatu, po njenom kompletiranju, provodi se isplata, i prema mojim informacijama tako je bilo i u ovom slučaju.
U četvrtak je premijer Andrej Plenković u Puli kazao da nema ništa logičnije od pripajanja Istarskog veleučilišta pulskom Sveučilištu te da je to bio prijedlog istarskog župana Borisa Miletića. Jeste li bili upoznati s tim prijedlogom, je li župan s vama razgovarao o tome, a s obzirom na to da je Plenković rekao da nema razloga da Vlada to ne podrži. Čini se, dakle, kao gotova stvar.
Nisam bio upoznat, a nisam niti sada, osim informacija iz medija o tome prijedlogu i nitko neformalno ili formalno sa mnom kako na razini Županije tako i na razini Vlade, Ministarstva o tome nije osobno (pismeno ili usmeno) razgovarao niti me kontaktirao.
Niste li ipak trebali na neki način biti uključeni u te nazovimo ih pregovore?
Mislim da ne, iz razloga što se ovdje radi o prijedlogu, prema informacijama koje navodite iz medija, o inicijativi od strane osnivača, Županije, u suradnji s Vladom, Ministarstvom. Kao rektor Sveučilišta, nije potrebno da budem uključen u pregovore koji se tiču institucija kojima je Županija osnivač. To su pregovori na razini osnivača, a kada i ako se bude tražilo da se Sveučilište u Puli uključi u takve pregovore u bilo kojem obliku, tada ću Vas nakon podrobne analize prijedloga moći izvijestiti o stavovima te odlukama Senata.
Istarsko veleučilište itekako ima problema s brojem upisanih studenata, a kroz godine su na vidjelo izašli i ostali problemi. Međutim, donedavno nitko iz Županije nije zagovarao pripajanje, a sada vidimo da je učinjen i konkretan korak, pogotovo zato što su diljem Hrvatske već pokrenuti procesi pripajanja određenih veleučilišta sveučilištima. Dakle, ovo je ozbiljno. Slažete li se da nema ničeg logičnijeg od tog pripajanja?
U Hrvatskoj postoje dvije odvojene mreže — sveučilišta i veleučilišta. Pripajanja koja se događaju drugdje u zemlji odvijaju se između institucija kojima je zajednički osnivač Vlada, koja tada sama predlaže spajanje. U Istri je osnivač Veleučilišta Istarska županija, a ne Vlada — i zato ista logika ne vrijedi. Odluke o Istarskom veleučilištu donosi njegov osnivač, a to je Županija. I takvi se pregovori i odluke moraju donositi na razini osnivača.
Studij medicine je najavljen još 2019. godine, a još uvijek nije dobio dopusnicu. Vi i ja smo razgovarali prije dvije godine, tada ste mi rekli da je nadležnost u agenciji, a da se čeka završetak reakreditacijskog postupka, je li tako? Jeste li predali akreditacijski zahtjev, u kojoj je fazi taj postupak? Hoće li Pula dobiti taj studij medicine, možemo li danas napokon otvoreno reći da možda i neće?
Zahtjev nismo predali jer smo još uvijek u postupku reakreditacije, pa nismo mogli. Što se tiče uvjeta, osiguravanja dovoljnog broja kadrova i ostalo, mi uvjete imamo i možemo ići sa zahtjevom. Inače, kad se krenulo s tom idejom, pratili ste, bilo je dosta, na neki način, različitih disonantnih tonova u javnosti, pitanja je li Puli to uopće potrebno. Prvotna intencija se temeljila na osiguravanju kadrova za novu bolnicu, dakle poboljšanju usluga za našu zajednicu. Međutim, već u samom startu bilo je problema oko znanstvene akreditacije, imamo li dovoljan broj radova, nastavnika i tako dalje. To se u međuvremenu riješilo (ishodovana je znanstvena akreditacija za biomedicinu i zdravstvo). Ali, od Agencije/MZOM nismo dobili konačne zaključke, niti postoji naknadno nešto pisano na tu temu studija. Ostalo je u zrakopraznom prostoru. Mi jesmo međutim renovirali stari prostor radiologije, 300 kvadrata, koji treba biti u funkciji do jeseni, kao i laboratorij. Uvjeti su se osigurali, a kada se riješi reakreditacija možemo pristupiti Agenciji sa zahtjevom. Intencija je (nadamo se i moguće) da se starta u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci (sa studijskim programom na talijanskom jeziku), njihovim Medicinskim fakultetom te sa željom da onda za određeni broj godina osiguramo samostalan program studija medicine u Puli.
Što se reakreditacije tiče, Agencija vam je pronašla nedostatke, njih nekoliko, i dala rok od godinu dana da ih uklonite. Rok je prošao, jeste li napravili sve što se od vas tražilo?
Nismo još dobili povratnu informaciju. Predali smo izvješće o izvršenoj aktivnosti na 245 stranica i ukupno 416 linkova s dokazima o tome što smo napravili. I sad čekamo povratnu informaciju, ima li još nekih primjedbi koje nismo otklonili. S time da su ostala Sveučilišta dobila rok od tri godine za otklanjanje primjedbi, a mi godinu dana.
Zašto?
Ne znam.
Niste postavili pitanje?
Agenciji se mogu postaviti pitanja samo vezano za faktične ili tehničke propuste u izvješću.
Vi smatrate da ste napravili sve što se od vas tražilo?
Apsolutno, apsolutno da, posebice one kritične. S time da moram napomenuti vezano uz određene primjedbe …recimo da studenti nemaju dovoljno materijalna na engleskom jeziku i da ne nudimo dovoljno kolegija na engleskom, na stranom jeziku. A podaci govore da nudimo 466 kolegija na stranom jeziku. Nešto engleski, nešto talijanski, itd. S druge strane, broj dolaznih studenata se svake godina povećava. Sad smo već na preko 100 dolaznih studenata. Agencija za mobilnost nam je dala najvišu ocjenu što se tiče mobilnosti. Međutim, to je u izvješću Agencije za znanost i visoko obrazovanje bilo primjedba. Vidjet ćemo hoće li biti potrebe za još nekim unapređenjima razine kvalitete, ako ih i bude, otklonit ćemo ih u najkraćem roku.
Sveučilište ima nekoliko studijskih smjerova, recimo Hrvatski jezik i književnost, Japanologija, Učiteljski studij na talijanskom jeziku, koji imaju izuzetno mršavu brojku upisa. Općenito, nijedan od prvih deset studija u Hrvatskoj, prema omjeru prvih izbora i kvote, ne izvodi se na Sveučilištu Jurja Dobrila. Planira li se gašenje nekih studija ili otvaranje novih?
Konkretno, na današnji dan, mi imamo 3.121studenata na cijelom Sveučilištu. Dakle, 2017. je pad bio -1.2 posto, 2018., -2 posto, 2019. minus - 5.8, 2020., - 3.1, 2021. u plusu 0,7, 2022. minus 5.9, 2023. minus 4, 2024., 1.2 u plusu i 2025. i 2026. 5,5, plus. S time da računamo da će iduća akademska godina biti negdje u prosjeku osam, devet posto u plusu. Imamo sada pozitivni i jak trend rasta. Planira se sveobuhvatno restrukturiranje studijskih programa na Sveučilištu.
Zanima me za ove studije za koje se vidi da nisu atraktivni, ne upisuju se, ali i u kontekstu cijele regije, županije. Je li Sveučilištu potrebna, recimo, japanologija, za primjer, bez namjere da ju posebno izdvajam, je li potrebna tržištu, je li potrebna tržištu u Istri? Je li nam potrebno nešto drugo, a da nije, opet, neki ekonomski smjer? Ekonomiste 'štancamo' kao po traci. Na burzi rada se vidi da se u Istarskoj županiji traži ekonomska sprema, ali uglavnom je to srednja stručna sprema. Isto je i za turizam. U velikom postotku ne traži se visoko obrazovanje. Je li nekim studijima istekao rok trajanja ili barem istekao u smislu velike kvote?
Japanologija je poseban primjer jer imamo podršku japanske države za taj studij, ali i on naravno mora ispunjavati kriterij da ima dovoljan broj studenata. Prve godine je bio veliki broj zainteresiranih, a onda je kasnije to malo počelo padati, vidjet ćemo kako će biti ove godine. Konkretno ovo što ste rekli za ovih prvih deset studija, mi nismo u prvih deset na ljetnom upisnom roku, jer se odnose isključivo na Zagreb, jer je tamo 52 posto studenata. Mi ćemo u jesenskom roku biti s najmanje dva studija u prvih deset: primijenjena online ekonomija, moguće i Informatika te još neki programi (FOOZ i FPZ, MAPU).
Imamo li u Istri previše diplomiranih ekonomista?
Prema našim podacima, naši ekonomisti, između 75-78 posto pronađu posao unutar šest mjeseci. Složio bih se s Vama da se treba prilagoditi strukturi gospodarstva. S druge strane imamo problem: je li prvo bila kokoš ili jaje?
Da, to sam vas htjela pitati. Bi li Sveučilište, kao akademsko zajednica i intelektualno središte, trebalo početi usmjeravati društvo u nekom drugom smjeru? Govorim o Istri. Nebitno je li prvo kokoš ili jaje, mi vidimo u tom kontekstu da su nam ne sva jaja u jednoj košari, nego su nam u svim košarama sva jaja ona iz turizma.
Uvjet za dobivanje dopusnice je inače i pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ako oni kažu da je broj kadrova već prevelik, onda ne možete otvoriti studijski program. To nije dobro. To nema gotovo nigdje u svijetu. To se treba pratiti, daleko od toga, ali kao zabrana nije dobro. Mi imamo taj problem s diplomskim studije arheologije. Oni koji završavaju arheologiju nisu samo arheolozi, ili djelatnici u muzeju, to je puno šira struka. Ali mi od Zavoda za zapošljavanje imamo negativno mišljenje, iako sveukupno je pozitivno mišljenje o studijskom programu. Ali apsolutno se slažem s vama da Sveučilišta i akademska zajednica moraju biti pokretač promjena. Jer imati ovu razinu strukturu gospodarstva, na ovoj razini obrazovanja i s ovim profilom kadrova, nije održivo. Mi kroz naše programe trebamo generirati dodanu vrijednost i mijenjati strukturu gospodarstva. Primjerice, ako mi imamo studijski program koji je tražen, ali koji isto tako generira određenu vrijednost, u smislu stvaranja visokoobrazovanih, potrebnih i praktičnih kadrova, onda on kreira stručnjake i buduće zaposlenike koji imaju između 16-18 posto veću produktivnost u odnosu na druge, niže razine obrazovanja. Ali to vrijedi za one studijske programe koje će u gospodarstvu nešto dati. Ako ti programi ne nude ništa, onda ova dodatna produktivnost ne postoji.
Imate li neke projekcije o nekim studijima koje bi se eventualno trebali otvoriti na Sveučilištu? Ili neke, ono što sam rekla prije, ukinuti, smanjiti im kvote?
Da. Kvote analiziramo svake godine i to prije objave natječaja. Preporuka akreditacijskog povjerenstva je bila da se neki studiji integriraju, odnosno spoje. Neki od tih studija smo i napravili, a za neke smo u postupku da ih integriramo.
Koje?
Ove što ste naveli, koji imaju manji broj upisanih studenata i radi se na tome da se nude kao interdisciplinarni studijskih programi s više sastavnica UNIPU (donijeti će se strategija na razini Sveučilišta). Japanologija tu ne ulazi zasad, ali ovi koje ne upisuju dovoljan broj. Plan je da ih integriramo u druge studije, odnosno da studiji postanu interdisciplinarni. Ako biste me pitali za neku budućnost, onda bih odgovorio s tri riječi: hibridno, 49 posto online, a 51 posto na kampusu, ali ne stalno, interdisciplinarnost i umjetna inteligencija.
Kakvi bi nam to kadrovi, tj. studiji trebali u Istri kroz 10, 15 godina?
Mi smo već pokrenuli izradu upisne strategije za idućih deset godina, putem koje ćemo razmotriti sve ovo o čemu smo sada govorili ne samo s aspekta što Sveučilište treba i koje programe bismo trebali otvarati, nego i koje programe bismo trebali nuditi gospodarstvu i kako bi gospodarstvo trebalo mijenjati da bi moglo prihvatiti te naše studente. S druge strane, budućnost je umjetna inteligencija i mi moramo donijeti pravilnike koji će regulirati primjenu umjetne inteligencije u nastavno-znanstvenim procesima i ponuditi novu razinu studijskih programa. To je onda sasvim nešto drugo, to će onda biti ekonomist, ali ekonomist koji može biti ekonomski analitičar, forenzičar, prognostičar, prediktivno modeliranje. Ako je tema utjecaj Hormuza na cijenu hrane u Istri, tko će to napraviti ovdje? Skoro nitko. Imamo li profil tog kadra? Nemamo. Moramo ih stvoriti. To je plan. Hrvatska i Istra nemaju gospodarstvo za 21. stoljeće. Ovo je vrijeme kolonizacije svemira (Mjeseca, Marsa) kao što je bilo u vrijeme otkrića Amerike. To je vrijeme koje traži Ekonomiju inovacija i Umjetne inteligencije, a ne ekonomiju usluga i zimmer frei. Trebaju nam profili kadrova za 21. stoljeće. Kadrove koje trebamo su socijalni algoritmičar, kognitivni inženjer, AI etičar, podatkovni analitičar, AI-agent/operativac, kibernetički analitičar, digitalni agronom, stručnjaci plave ekonomije, ESG stručnjaci, računalni ekonomisti, klimatski stručnjaci, geopolitički i sigurnosni analitičar, bihevioralni ekonomisti, stručnjaci za digitalno zdravlje/obrazovanje i zdravstvenu/obrazovnu politiku, stručnjak za kreativnu i industrijsku baštinu, geoprostorni analitičari,specijalisti svemirske ekonomije i prava, dual-use tehnološki stručnjaci, frontier-bio-stručnjaci, stručnjaci AI sigurnosti i upravljanja, digitalna humanistika, AI etika, digitalna glazba i AI, dizajn održivih proizvoda, stručnjaci kreativne industrije, kulturna i ekonomska diplomacija, zavičajnost, zdravstveni turizam, i mnogi drugi.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na pulskom Sveučilištu je lani doktoriralo samo troje studenata. Naravno, usporedba sa zagrebačkim sveučilištem je nerealna, ali s ostalima….samo troje doktoranada?
Tu statistiku popunjavamo mi i mislim da ju nismo dobro popunili. Mi imamo združene doktorske studije iz ekonomije, u kojem sudjeluje devet sveučilišta u sedam zemalja. Na taj studij se prosječno godišnje upiše 17 studenata, diplomiralo je sad već preko 120 studenata, ali kako je združeni međunarodni studij, mi ga u statistiku ne uvodimo. Nego samo one koji su doktorirali kod nas u Puli.
Ali onda su i druga Sveučilišta na taj način upisivala podatke ili samo vi?
Moguće. Ne znam, jer međunarodnih združenih studija je tek nekolicina. Ali naša brojka bi s tim združenim studijima bila dva, tri, četiri puta veća, ali složit ću se s Vama da moramo imati veći broj doktoranada. To znači i osnivanje doktorske škole na razini Sveučilišta i otvaranje novih doktorskih studija na Sveučilištu.
To je plan?
Da. To je u programu rektora i to će sada ići na izvršenje, prvi korak će biti osnivanje doktorske škole i otvaranje novih doktorskih studija.
Kojih?
Digitalna ekonomija i bihevioralne znanosti (online doktorski studij), Kreativne industrije, kulturno nasljeđe i AI, Obrazovanje, ljudski razvoj i AI, Ekonomija otpornosti i digitalne transformacije, Održivi Jadran: plava ekonomija, klima i obalna otpornost.
Ovo vam je drugi mandat na funkciji rektora. Koju si ocjenu dajete, od 1 do 5?
Subjektivno, što se tiče truda i angažmana maksimalnih 5. Trudim se maksimum koliko mogu, čak i neke stvari koje bih kao rektor trebao, odlaziti na ceremonije i putovanja, vrlo malo stižem. A što se tiče ocjene, dao bih si ocjenu 3+, uz ovaj dio koji se odnosi na to da mi je angažman maksimalan, zato taj plus. Ali zaključno, ocjena 3. Ako mogu naglasiti, što mi je vrlo važno, ocijenio bih zalaganje svih naših studenata na UNIPU, za sve što su napravili za Sveučilište individualno ili kroz Studenski zbor i studentske udruge, kroz nepregledni niz nastavnih i izvannastavnih (humanitarnih i drugih) aktivnosti s ocjenom 5+ za sve ono što su ostvarili za UNIPU i širu zajednicu i na tome im zahvaljujem. Isto tako i svim zaposlenicima UNIPU. Bez njih, ocjena za moj rad bila bi niža.
Treba li Istra napokon stati na kočnicu s turizmom?
Treba ga bolje planirati u svakom slučaju. Ne generira svaki turistički segment dodanu vrijednost, tamo gdje generira, treba pojačati. Nama nedostaje puno segmenata koji nisu nikad zaživjeli. Recimo zdravstveni turizam. Uopće ne trebamo diskutirati o tome je li to nešto što ovdje trebamo imati. S druge strane - kongresni turizam. Nemamo što razgovarati je li je to potrebno ili ne. A gdje su kongresne dvorane? Nedovoljne za međunarodni kongresni turizam.
I dalje se guramo na sunce i more.
Da, pa samo Sveučilište može na konferencije dovoditi po 1.000 sudionika po jednoj konferenciji, dakle samo mi kao malo sveučilište, a dovodili bi i ostali konferencije ovdje u Istru. Ali nema dovoljnog broja dvorana za paralelne sesije, aktivnosti potrebnih za odvijanje takvih kongresa.
Ali tu lokalna politika mora donijeti neke odluke, počevši možda i od prostornih planova.
Da. Treba promijeniti strukturu gospodarstva. Treba ju optimizirati. Smanjiti ono što je prezastupljeno kao turizam i uloviti val s umjetnom inteligencijom. Mi ne možemo živjeti s toliko uslužnih djelatnosti u gospodarstvu, njih 60 posto, 70 posto. To mora pasti na 40 posto i ustupiti mjesto industriji, a nedostaje nam strategija i nacionalnih dokumenata po pitanju umjetne inteligencije, kao i čitavoj Europi.
