Politika i društvo

čovjek koji je radio 23 godine na aerodromu:

"Pulska Zračna luka se trenažnim letovima - prostituira!" (VIDEO)

"Najveća potrošnja goriva je u niskim letovima; najveći potisak motora na zrakoplovu događa se na najnižim visina. Uostalom, tu se radi o najrizičnijoj operaciji - slijetanju i polijetanju, 'touch and go'. Sleti, udari u pistu i poleti, a ne govorim slučajno "udari", jer to je avion od sto tona koji udara u pistu, a održavanje piste isto ima cijenu. Ne razumijem zašto lete iznad grada, umjesto iznad mora, i to za jako, jako malo novca", ističe dipl. ing. prometa Dalibor Dužaić, dvaput kandidat za direktora aerodroma


 
4 min
Zoran Angeleski ⒸFOTO: Manuel Angelini
To mora biti isplativa cijena jer ne treba zaboraviti da su tu cijeli dan angažirane spasonosno- vatrogasne službe, tehničke službe prihvata, dispečeri...

"Najveća potrošnja goriva je u niskim letovima; najveći potisak motora na zrakoplovu događa se na najnižim visina. Uostalom, tu se radi o najrizičnijoj operaciji - slijetanju i polijetanju, 'touch and go'. Sleti, udari u pistu i poleti, a ne govorim slučajno "udari", jer to je avion od sto tona koji udara u pistu, a održavanje piste isto ima cijenu. Ne razumijem zašto lete iznad grada, umjesto iznad mora, i to za jako, jako malo novca", ističe dipl. ing. prometa Dalibor Dužaić, dvaput kandidat za direktora aerodroma

"Niskim trenažnim letovima iznad Pule radi se velika ekološka šteta,  stvara se nemir među ljudima, postoji rizik, a za jako, jako malo novca. To je vrlo jeftino. Pulska Zračna luka trenažnim se letovima prostituira", ističe dipl. ing. prometa Dalibor Dužaić.

Dipl. ing. prometa Dalibor Dužaić: Švicarci nad Pulom lete vrlo, vrlo jeftino

On je 23 godine radio na odgovornim poslovima na pulskom aerodromu (dvaput se i kandidirao za direktora pulskog aerodroma), reagirajući na aktualne, današnje i jučerašnje trenažne letove pilota švicarskog Swiss Aira s ponajvećim putničkom avionom na svijetu, Boeingom 777.

Svega 150 eura po slijetanju

Jučer smo objavili tekstu u kojem smo dobili službenu informaciju od direktorice pulske Zračne luke Nine Vojnić Žagar da je cijena leta 150-ak eura po jednom slijetanju.

Vrlo nizak jučerašnji let nad pulskim zgradama

Dužaić je, među ostalim, radio u Službi za kontrolu opterećenja, kao balance dispečer, u međuvremenu je diplomirao kao inženjer prometa, pa od 1989. bio šef prometa na aerodromu, da bi 1995. postao voditelj sigurnosti Zračne luke Pula.

Kako on pojašnjava, cijene trenažnih letova određuje Uprava Zračne luke Pula, a ona daje velike popuste tako da je cijena na kraju smiješna. Cijena se inače obračunava po težini zrakoplova (uz 'hendling' tj. prihvat zrakoplova odnosno osiguravanje spasilačko-vatrogasnih službi, dispečera itd.) i lending', samo slijetanje. 

- DC 9 ima maksimalnu težinu od 49 tona, a ovaj Boeing ima više nego dvostruki kapacitet putnika pa nagađam da je težak stotinjak tona. Shvaćam da ta cijena ne može biti potpuna, jer nije taj 'hendling' u cijelosti, ali to mora biti komercijalna, isplativa cijena koja će pokrivati troškove. Jer, ne treba zaboraviti da su tu cijeli dan angažirane spasonosno- vatrogasne službe, tehničke službe prihvata, dispečeri...

'Ne razumijem zašto lete iznad grada, umjesto iznad mora'

U gradu vjerojatno je i hitna služba u nekoj predostrožnosti, dodajemo.

- Svi su aktivni, svi su na nogama za vrlo, vrlo mali novac, naglašava on.

Na pitanje koje su ekološke štete trenažnih letova, Dužaić odgovara: "Najveća potrošnja goriva je u niskim letovima; najveći potisak motora na zrakoplovu događa se na najnižim visina. Uostalom, tu se radi o najrizičnijoj operaciji - slijetanju i polijetanju, 'touch and go'. Sleti, udari u pistu i poleti, a ne govorim slučajno "udari", jer to je avion od sto tona koji udara u pistu, a održavanje piste isto ima cijenu. Ne razumijem zašto lete iznad grada, umjesto iznad mora."

- Bio sam na jednom školovanju u Bruxellesu, u Europskoj agenciji zaduženoj za sve aspekte zračnog promet, European Civii Aviation Conference (ECAC).I pored sve sigurnosti koje nosi zračni promet, a treba reći da je to najsigurnija prometna grana na svijetu, uvijek morate uzeti u obzir Murphyjev zakon (u najpoznatijem obliku glasi "Ako nešto može poći naopako, poći će naopako", op.a.). Te riječi predavača nikad neću zaboraviti. Što ako se dogodi tragedija? Čemu to? Cilj u sigurnosti je svesti rizike na minimum, nastavlja Dužaić.

'Otišao sam jednom s njima, vrteći se iznad Pule'

- Da vam ispričam i ovo: Otišao sam jednom s njima na trenažne letove. Tada je bio Luftthans. Imao sam sve  licence, odobrenja, no ipak sam morao sam potpisati izjavu da idem na svoju odgovornost. 

- Cijeli sam dan proveo vrteći se s njima iznad grada. Jučer u vašem tekstu govori bivši direktor Svemir Radmilo da su to iskusni piloti i da nema rizika. Kad sam bio gore s njima iznad Pule, piloti su se, prvo, izmjenjivali u letu, a iako postoji procedura, itekako je bilo znoja i stresa. 

On se svojedobno kandidirao i za direktora aerodroma, no IDS ga je, veli, tada minirao i zadržao dotadašnjeg direktora Bruna Rogovića, nakon čijeg mobinga je, veli, dao otkaz 2008. godine. Opet se javio na natječaj i nije prošao jer su primili Svemira Radmila koji je, veli Dužaić, s višom ekonomskom došao iz Zagreba. Kasnije je Dužaić bio tri godine direktor Hotela Croatia u Turističkom naselju Duga Uvala, da bi zatim, do danas, bio voditelj parkirališta u Općini Fažana.

Dužaić je dijelu sportske javnosti poznat po borilačkim vještinama, kojima se počeo baviti još 1971. godine. Godinama kao predsjednik kluba, trener i učitelj aktivno u Rojcu vodi klub te pridonosi popularizaciji i širenju Bruce Lee-jeve vještine Jeet Kune Do.


Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.