"Moguće je otvoriti hospicij unutar godine dana, ali i to kažem s velikom rezervom jer stvaramo frustracije kod ljudi koji očekuju otvaranje. Netko sa strane može reći 'moglo je brže', ali voljela bih da to netko argumentirano obrazloži. Znate, oko pet-šest godina trajala je priprema i organizacija prvog hospicija u Rijeci, i puno smo od njih naučili o preprekama. Idemo u dobrom pravcu. Meni je jasno da je ljudima hospicij potreban sad, a ne za tri mjeseca, ali ipak sada imaju specijaliziranu palijativnu skrb kroz dva mobilna tima u kojima su četiri sestre i dva liječnika, onkolog dr. Mario Božac i ja. Jako puno toga napravimo po Istri, kaže privremena ravnateljica hospicija, neurologinja dr. sc. Julijana Franinović Marković
"Moguće je otvoriti hospicij unutar godine dana, ali i to kažem s velikom rezervom jer stvaramo frustracije kod ljudi koji očekuju otvaranje. Netko sa strane može reći 'moglo je brže', ali voljela bih da to netko argumentirano obrazloži. Znate, oko pet-šest godina trajala je priprema i organizacija prvog hospicija u Rijeci, i puno smo od njih naučili o preprekama. Idemo u dobrom pravcu. Meni je jasno da je ljudima hospicij potreban sad, a ne za tri mjeseca, ali ipak sada imaju specijaliziranu palijativnu skrb kroz dva mobilna tima u kojima su četiri sestre i dva liječnika, onkolog dr. Mario Božac i ja. Jako puno toga napravimo po Istri, kaže privremena ravnateljica hospicija, neurologinja dr. sc. Julijana Franinović Marković
Pred gradskim vijećnicima sutra će se naći važna Odluka o davanju suglasnosti za prihvaćanje Aneksa Sporazuma o međusobnoj suradnji vezanoj uz Hospicij, po kojem se Biskupija, Županija i Grad obvezuju financirati troškove opremanja poslovnog prostora hospicija u ukupnom iznosu od 460.000 eura, i to svaki u 1/3 dijela, odnosno po 153.333 eura. Aneks regulira i njihovo dodatno sufinanciranje hospicija ukoliko opremanje bude skuplje i ako u perspektivi rashodi veći od prihoda.
Premda oko 1.800 stanovnika Istre svake godine treba usluge palijativne skrbi i iako je zgrada pulskog hospicija u cijelosti izgrađena još prije dvije godine i za koju je ishodovana uporabna dozvola, još uvijek ova javna zdravstvena stanova za palijativnu skrb, skoro deset godina od potpisivanja pisma namjere o realizaciji ovog projekta, ne pruža tu uslugu za predviđenih 14 pacijenata, koliko je kapacitet hospicija.
Osim zbog koronavirusa, hospicij je bitno kasnio zbog bizarnog razloga. Porečka i Pulska biskupija (čiji je Caritas osnivač hospicija) dvije i pol godine nije imala biskupa pa je zbog toga odgađano otvaranje hospicija čiji je puni naziv 'Hospicij Blaženog Miroslava Bulešića'. Zgrada se nalazi u Santoriovoj ulici broj 26, u nastavku pulske bolnice prema trafo stanici na Gregovici, koja se koristila za cijepljenja građana u pandemiji. Gradnju hospicija financiralo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU s 1.32 milijuna eura, dok je ostatak osigurala Biskupija.
Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijenta i njihovih obitelji suočenih s problemima povezanim sa smrtonosnom bolešću, kroz prevenciju i olakšanje patnje putem ranog prepoznavanja, te besprijekorne procjene i suzbijanja boli i drugih problema – fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih
Privremenu ravnateljicu hospicija, neurologinju dr. sc. Julijanu Franinović Marković pitamo kad će se hospicij otvoriti. U njemu će, kako ona procjenjuje, biti godišnje zbrinuto oko 200 bolesnika.
- Iz hospicija je iseljeno 20-ak korisnika Centra za Alzheimerovu bolest, ali je potrebno vratiti prostor u prethodno stanje. To neće dugo trajati. Mi smo paralelno odradili smo dosta birokratskih stvari: od registracije hospicija u travnju ove godine pri Trgovačkom sudu, (ta je procedura trajala nekoliko mjeseci) do ulaska u javnozdravstvenu mrežu čime smo osigurali za korisnike da hospicij bude dijelom plaćen od HZZO-a, no zasad o detaljima ne mogu govoriti, veli ona.
- Ugovore još nismo potpisali i ne možemo ih potpisati dok se ne završi kompletno opremanje prema pravilniku o zdravstvenim ustanovama. U tu opremu ulazi namještaj, medicinski namještaj, dijagnostička aparatura, opremanje računalima, video nadzor, osiguranje, praćenje bolesnika, tu je dosta softverskih sustava koji se moraju također implementirati. Potreban je medicinski namještaj, medicinski kreveti, posebni ormarići, kreveti za pregled pacijenta, uređaji od koncentratora kisika, praćenja vitalnih funkcija, ultrazvuka , do ugradbenih ormara za sestre i korisnike, pa edukacijska dvorana s 52 mjesta, boravak za vanjske korisnike hospicija i za rad volontera, pa nužno opremanje ambulante, skladišni prostor, opcija zbrinjavanja infektivnog i neinfektivnog otpada. Puno je tu stavaka za normalan rad, nastavlja čelna osoba hospicija.
- A kada sve to bude napravljeno, potrebno je okupit ljude. Prema standardima u hospiciju će raditi do 20 ljudi, zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja, koje sad sve treba doeducirati i pripremiti ih za rad u palijativnoj skrbi, što će sigurno biti izazovno. Nakon toga dolazi komisija Ministarstva zdravstva koja procjenjuje je li sve u opremi i s radnicima u skladu s pravilnicima, nakon čega izdaje dopusnicu za rad. Tek tada ćemo moći u dodatna ugovaranja s HZZO-om, veli dr. Franinović Marković.
- Sve to traži vrijeme. Na nešto možemo utjecati, a na nešto ne, kao što je bilo u vrijeme izgradnje. Tko je mogao znati da će biti korone, ili da će doći do promjene biskupa. Jako se mnogo radi i hvala Bogu radimo dosta usklađeno. Svi guramo i brže od toga nije moguće. Nisam spremna usuditi se izreći okvirni datum otvaranja. Svakako smo bliže otvaranju hospicija nego što smo bili prije godinu dana, veli ona.
Na pitanje je li ga je moguće otvoriti unutar godine dana, odgovara: "Moguće je, ali i to kažem s velikom rezervom jer stvaramo frustracije kod ljudi koji očekuju otvaranje. Vrlo intenzivno 15-ak ljudi radi na njegovu otvaranju".
- Netko sa strane može reći 'moglo je brže', ali voljela bih da to netko argumentirano obrazloži. Znate, oko pet-šest godina trajala je priprema i organizacija prvog hospicija u Rijeci, i puno smo od njih naučili o preprekama. Idemo u dobrom pravcu. Meni je jasno da je ljudima hospicij potreban sad, a ne za tri mjeseca, ali ipak sada imaju specijaliziranu palijativnu skrb kroz dva mobilna tima u kojima su četiri sestre i dva liječnika, onkolog dr. Mario Božac i ja. Jako puno toga napravimo po Istri, kaže ona, dodajući da hospicij treba promatrati kao jednu od karika palijativne skrbi, jer on nije dostatan za sve kojima je ta skrb potrebna. Također, zaključuje, mora se računati koliko je efikasan sustav zdravstvene i socijalne skrbi, kao i sama obitelj, veli dr. sc. Julijana Franinović Marković
No, pred gradskim vijećnicima sutra će se naći važna Odluka o davanju suglasnosti za prihvaćanje Aneksa Sporazuma o međusobnoj suradnji vezanoj uz Hospicij, po kojem se Biskupija, Županija i Grad obvezuju financirati troškove opremanja poslovnog prostora hospicija u ukupnom iznosu od 460.000 eura, i to svaki u 1/3 dijela, odnosno po 153.333 eura.
Aneksom se daje suglasnost da Grad Pula financira rad Hospicija dulje od roka i na način propisan Sporazumom iz 2021. ukoliko iz opravdanih razloga rashodi Hospicija budu veći od realiziranih prihoda, kao i slučaju opravdanog gubitka.
Bazičnim sporazumom su se Županija i Grad obvezale u svojim proračunima planirati financijska sredstva za rad Hospicija u visini do najviše 200.000 kuna (26.666 eura) godišnje svaki, i to u razdoblju od tri godine od dana početka rada ustanove, ukoliko iz opravdanih razloga rashodi Hospicija budu veći od realiziranih prihoda, kao i da u navedenom slučaju opravdanih gubitaka, i nakon isteka navedenog trogodišnjeg razdoblja, Županija i Grad financiraju daljnji rad Hospicija.
U aneksu važna je ova stavka: "Ukoliko ukupan iznos od 460.000 eura zajedno s PDV-om nije dostatan za potpuno opremanje poslovnog prostora.. hospicij se obvezuje o tome odmah izvijestiti Biskupiju, Županiju i Grad kako bi isti mogli u svoje proračune, sukladno mogućnostima, uvrstiti navedenu razliku u visini troškova opreme nužnu kako bi Hospicij mogao započeti obavljati svoju djelatnost, svaki u 1/3 dijela navedene razlike. Uplate od strane Županije i Grada u korist Hospicija iz prethodne alineje izvršiti će se na kraju proračunske godine u iznosu visine opravdanog gubitka koji je ostvario Hospicij, i to u jednakim omjerima, odnosno Županija i Grad svaki u ½ dijela iznosa gubitka".
Danas Jakovčić govori to što govori, no prije više do 20 godina izjavio je ovo: "Točno je da sam podrum, septičku jamu i vodospremu u Svetom Jurju gradio bespravno" * Što je tih godina izjavio konzervator Ivan Matejčić, kada su u Jakovčićevo selo stigle grede iz porečke Biskupije u sklopu Eufrazijane
Podaci policije su potvrdili ono što je svaka razumna osoba mogla i sama zaključiti: radnici iz Indije, Bangladeša, Nepala i Filipina, koje su mnogi upoznali kao vrijedne i poštene radnike, ove godine u Puli nisu počinili nijedno kazneno djelo * Sutra: Analizirali smo policijsku statistiku vezano za slučajeve silovanja u Puli. U većini slučajeva žrtva poznaje nasilnika * U sutrašnjem intervjuu za Istru24 saborska zastupnica Dušica Radojčić govori o planovima za predstojeće lokalne izbore, ali i otkriva kako će Možemo! osim Pule i Pazina na izbore izaći i u još nekim istarskim gradovima
I aktualna zamjenica gradonačelnika, Federika Mohorović Čekada, kandidarana je za novi mandat
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
