Da pravila za zapošljavanje u javnim tvrtkama ne vrijede za sve jednako, govori upravo Butorčev primjer na čelu Brijuni rivijere
Da pravila za zapošljavanje u javnim tvrtkama ne vrijede za sve jednako, govori upravo Butorčev primjer na čelu Brijuni rivijere
Iako se radi o tvrtki s temeljnim kapitalom od 597.240 eura od čega osnivač Republika Hrvatska posjeduje poslovni udjel u nominalnom iznosu od 398.160 eura, (67 posto), a Istarska županija udjel u iznosu od 199.080 eura (33 posto) za čelnu direktorsku poziciju u državno-županijskoj tvrtki Brijuni rivijera nije potreban javni natječaj.
Dakle, jasno je da je ta tvrtka i dalje rasadnik mahom stranačkih kadrova koji se od osnutka Brijuni rivijere 2003. godine, ovisno o stranačkom dresu, uspješno rotiraju. Aktualni HDZ-ov direktor Ivica Butorac koji je direktorsku poziciju dobio samo zahvaljujući članskoj iskaznici HDZ-a odmah nakon lokalnih izbora 2021. godine, u svojoj je imovinskoj kartici naveo da mu je predviđeni kraj mandata u Brijuni rivijeri 23. lipanj ove godine. No izgleda da on i dalje ostaje na čelu ove javne tvrtke i to sve do "opoziva".
Da pravila za zapošljavanje u javnom sektoru ne vrijede za sve jednako, govori upravo Butorčev primjer na čelu Brijuni rivijere.
S druge strane, tvrtka je nedavno provela kadrovsku promjenu unutar Nadzornog odbora. Za predsjednika Nadzornog odbora imenovan je Tomislav Krajinović iz Centra za restrukturiranje (CERP), a njegovom zamjenicom postaje pročelnica Istarske županije za prostorno uređenje i gradnju Ivana Mihalić Fabris.
U sastavu Nadzornog odbora je i županijska pročelnica za proračun i financije Barbara Škreblin-Borovčak. Ostali članovi su Tajana Huzak i Ivana Pintar. Nije zgoreg spomenuti da se u Nadzornom odboru dosad izmijenila stranačka vojska nadzornika. Radi se o čak 26 imena, mahom političara, članova IDS-a, HDZ-a i HNS-a.
O nikad ostvarenoj "misiji" Brijuni rivijere pisali smo već u više navrata, pa je jasno da tvrtka nikad nije ispunila svoju prvotnu svrhu, a to je stavljanje bivših vojnih nekretnina u južnoj Istri u funkciju. S druge strane, Brijuni rivijera se dolaskom Butorca profilirala kao vjeran sponzor raznih događaja i manifestacija pa je izgledno da su ipak pronašli svrhu postojanja.
O statusu direktora Brijuni rivijere, ali i tome zašto u javnoj tvrtki nema javnog natječaja za odgovornu direktorsku poziciju, pitali smo Centar za restrukturiranje.
Podsjetimo, Butorca je 2021. godine za mjesto direktora predložio Milan Plećaš, ravnatelj Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), dakle tvrtke u vlasništvu države, a prijedlog je prihvatilo Upravno vijeće CERP-a kojim je predsjedao tadašnji HDZ-ov ministar Darko Horvat.
Pitanja CERP-u uputili smo još krajem lipnja, ali tek nakon što smo kontaktirali novog predsjednika Nadzornog odbora, iz CERP-a nam nakon tri mjeseca šalju odgovor.
- Člankom 423. Zakon o trgovačkim društvima ( na snazi od 4. prosinca 2024.) određuje se imenovanje članova uprave društva s ograničenom odgovornošću, pri čemu navedeni zakon ne propisuje trajanje mandata člana uprave, pa ona djeluje na neodređeno vrijeme ako društvenim ugovorom nije drugačije određeno te ukoliko ne postoje razlozi za prestanak članstva u upravi prema odredbama čl. 239. st. 2. istog zakona.
Slijedom navedenog, ukoliko odlukom o imenovanju članova uprave ili društvenim ugovorom nije drugačije određeno, mandat člana uprave društva s ograničenom odgovornošću može trajati do opoziva, odgovaraju iz CERP-a i dodaju:
- Odlukom o imenovanju Ivice Butorca za člana Uprave- direktora društva Brijuni rivijera d.o.o., Pula od 31. svibnja 2021. godine, nije određeno vremensko trajanje obavljanja poslova člana Uprave Brijuni rivijera d.o.o., Pula te stoga traje do opoziva. Neovisno od gore navedenog, nakon stupanja na snagu Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 102/25) pokrenut će se postupci izmjene društvenih ugovora na način da će se istima utvrditi trajanje mandata za članove uprava u svim trgovačkim društvima na koje se odnosi navedeni zakon odgovorila je glasnogovornica CERP-a Tijana Hrvojević Matković.
Najviše polemika i kritika odnosilo se na urbanistički projekt kojem se daje, rekli su arhitekti i urbanisti, prevelika moć, koji derogira prostorne planove i praktički se jedinicama lokalne samouprave naređuje da s urbanističkim projektima usklade svoje prostorne planove
"S vremenom sam zaključila da su tehničke specifikacije u nekim postupcima nabave unaprijed prilagođene i dogovorene s preferiranim ponuditeljima. Neki natječaji bili su namješteni, neke usluge su plaćene, ali nisu izvršene", svjedočila je tijekom istrage zaposlenica fakulteta koja je bila zadužena za javnu nabavu
Također, za materijalna sredstva koje je Hrvatska ustupila Ukrajini krajem 2024., njemačko ministarstvo obrane je u hrvatski državni proračun uplatilo nešto manje od 145 milijuna eura i za taj je iznos umanjila vrijednost nabave novih tenkova
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
