RAZVOJ ISTRE NE SMIJE SE MJERITI U KUBICIMA ASFALTA I BETONA Silvia Buttignoni o gradnji kilometarske umaške šetnice

"Grad Umag odlučio je graditi obalnu šetnicu na način da je asfaltira i to u dužini od 45 kilometara i tri metra širine. To bi značilo da se na nekim dijelovima teškom mehanizacijom doslovno djelomično uklanja brdo kako bi šetnica bila ravna.

Kada se izravna brdo, potrebno je izgraditi goleme potporne zidove koji će spriječiti golemo brdo od klizanja i urušavanja. Bicikliranje u prirodi na asfaltu i s, na nekim mjestima, visokim betonskim potpornim zidovima nije nešto što bih nazvala prirodom i netaknutim prirodnim krajolikom", osvrnula se na gradnju umaške šetnice Silvia Buttignoni, ravnateljica Javne ustanove Natura Histrica.

Grad sam sebi izdaje dozvole i bježi od procjene utjecaja na okoliš

Posebno apsurdnim smatra da je šetnica napravljena na način da si Grad Umag sam izdaje građevinsku dozvolu i što je zahvate podijelio u segmente kako bi se izbjegla zakonska procjena utjecaja na okoliš.

Devastacija prirode, ili još jedna "intervencija u prirodi" u Istri, ističe čelnica Nature Histrice, događa se upravo za vrijeme UN-ove klimatske konferencije COP 27 koja se održava u Egiptu i na kojoj prisustvuje čak 35.000 delegata predvođenih liderima stotinjak zemalja, a koji se nalaze kako bi spriječili, ako se još može, katastrofalne posljedice klimatskih promjena.

- Zemlja se zagrijava zbog plinova koji nastaju pri sagorijevanju plina, nafte, ugljena i zbog sve manjeg broja stabala koja plinove mogu apsorbirati. Nažalost, i stanovnici Istre su ove godine posvjedočili tim negativnim posljedicama.

Naime, imali smo izuzetno dugo sušno razdoblje i visoke temperature, što uzrokuje učestale požare i sve manji broj stabala, navodi Buttignoni.

Suša, dodaje, dovodi u pitanje i proizvodnju hrane, količinu raspoložive pitke vode i izumiranje životinja, što ima direktan negativan učinak na ljude, upozorava ravnateljica Natura Histrice.

Trend betonizacije plaža

- Ne bismo trebali mjeriti razvoj neke regije u množenju kubika asfalta i betona, već nasuprot, u poštivanju majke prirode. U svijetu također postoji trend betonizacija plaža i šetnica i nažalost ima ih sve više. Pitam se zašto mi u Istri ne možemo biti drugačiji odnosno posebniji. Ta naša posebnost će nam jednog dana biti resurs. Zašto ne bismo u Istri ponudili ekskluzivu prirode, a ne ekskluzivu prekomjernog broja luksuznog smještaja i umjetno uređenog okoliša, pita se ova magistra biologije.

Podsjeća da je cijela obala na području Umaga jedno veliko arheološko nalazište prepoznato i u svijetu, koje treba štititi kao regionalno blago, ali mi ga, nažalost, ne prepoznajemo kao takvog. 

- Ako analiziramo upravljanje plažama možemo primijetiti da je opće dobro, koje bi trebalo zaštititi od bilo kakve ljudske aktivnosti tako da ga može koristiti svaki građanin, danas postaoo ekonomski izvor koji treba iskorištavati.

Poduzetnicima i nekoj lokalnoj vlasti je sve češće, nažalost, najvažniji konzumeristički model turizma, koji iz godine u godinu uništava naše obalne krajolike i stavlja profit na prvo mjesto. Jučer su te obale bile prirodni rajevi, a danas su turistička naselja i niz beach barova, navodi Buttignoni te zaključuje ta upravo takav model krade budućnost našoj djeci.

- Takav model se već pokazao pogrešnim na više mjesta u svijetu. Ali zašto onda mi u Istri radimo iste pogreške, pita se Silvia Buttignoni u osvrtu koji je dostavila našem portalu.