ROCKWOOL ZAGAĐUJE Mještani: "Vlasti su nas izdale u korist krupnog kapitala. Zločin je žrtvovati zdrav okoliš!"

Možda je u osvjetljavanju presudnih odnosa moći najbolje nakratko skočiti skoro dva desetljeća unazad.

Koncem 2006. godine u promotivnom članku tjednika Nacional, za lokalne mještane pod prilično uvredljivim naslovom "Preporod istarske zabiti u režiji Danaca" u ružičastim se bojama predstavljao projekt izgradnje tvornice kamene vune Rockwool u Pićnu, kao ponajveća greenfield investicija u vrijednosti od 75 milijuna eura, koja danas zapošljava 170-ak radnika.

U dobre strane tvornice javnost je tada uvjeravao Bartosz Stentof, direktor Rockwool Adriatica i projekta Rockwool u Istri. Sve je u završnici teksta, ispisanog prije početka rada Rockwoola, začinio Nacionalov novinar ovom rečenicom: "Na Pićanštini nema profesionalnih poljoprivrednika i da nije došao Rockwool, na tom bi mjestu i dalje bila neuredna i neobrađena livada".

'Više puta su nam poslali policiju da nas zastraše i denunciraju'

Što se, pak, zbivalo na terenu otkad je tvornica u prekrasnoj dolini počela s radom pa do danas?

Uz masovne početne prosvjede i optužbe za zagađenje, treba spomenuti i nagodbu Općine Pićan i Rockwoola postignutu koncem 2016. godine o međusobnom odustajanju od tužbi i žalbi.

Aktualna stvarnost daleko je od idile.

- Na nijedno naše upozorenje o zagađenju nitko iz institucija nikad se nije pojavio da utvrdi stanje, osim što su više puta poslali policiju da nas zastraše i denunciraju. Ja sam bio sumnjičen 2009. da prijetim i bio na ispitivanju. Policijski inspektor mi je rekao da bi bilo bolje da na  ovom svijetu ima više ljudi kao ja. Što više reći, kaže nam Leonardo Marčac.

Na problem zagađenja moćne danske tvornice kamene vune Rockwool u pićanskoj dolini, na prošlomjesečnoj sjednici Općinskog vijeća Pićna ukazali su njegov mlađi brat Anton Marčac, iz okolnog mjesta Ilići i Adriano Šumberac iz Zajci, koji je općinskim vlastima, nakon njihova uvjeravanja da postoje mjerne stanice i da Rockwool zadovoljava sve uvjete i propise koje zakon nalaže, poručio da je najbolji mjerni instrument njegov - nos!

Za našeg posjeta sugovornici su nam bili Ivan Smilović iz tvornici najizloženijeg mjesta Tupljak i Otavio Marčac iz Mosta Pićan, kao i Anton Toni Marčac koji je podijelio s nama i svoje iskustvo s oštećenjem pluća i mozga te desetogodišnjom impotencijom, no o tome nešto niže.

Sve zbog unosne kamene vune

Njegov stariji brat Leonardo Marčac u startu ističe: "Vlast, lokalna i nacionalna, izdala je legitimne interese građana i očuvanja okoliša u korist krupnog kapitala i klijentelizma. Žrtvovati zdrav okoliš je zločin, čak je i pokojni papa Franjo to izrazio u enciklici 'Laudato si' prije deset godina".

- Dvije postavljene mjerne stanice nisu vjerodostojne i relevantne, jer osim što mjerenja provodi zagađivač, dakle sam Rockwool, te dvije stanice po morfologiji nisu raspoređene tamo gdje su najveća zagađenja. Te dvije mjerne stanice u mjestima Cinzebi u općini Pićan i Čambarelići u općini Kršan trebale su po početnoj Studiji o utjecaju na okoliš (koju je izradio  Ekonerg) biti postavljene na višem terenu, gdje su najveće zone utjecaja onečišćivača, a ove dvije su ispod razine 70-metarskog dimnjaka Rockwoola, kaže Leonardo Marčac.

Leonardo Marčac

"Cinzebi su na 30-ak metara, a Čambarelići u istoj razini s dimnjakom. No taj dim, a to se vidi kad su zagađenja, ide u atmosferu na tri visine dimnjaka. Problem je što je naša dolina (mi je zovemo 'pićanski lug' ili, šire, 'čepićko polje') omeđena okolnim brdima i Učkom, s izlazom na Plominski  i Raški zaljev. Ako je blaže južno strujanje vjetra, sve se onečišćavajuće tvari zadržavaju u našoj dolini. Ako je, pak, blago strujanje bure, zbog  zaleđa, brda prema Sv. Katarini i Pićnu opet  se ovdje zadržavaju zagađujuće tvari. Oni ne mogu poreći da tome nije tako", nastavlja on. 

Uplašenost i skeptičnost  mnogih mještana tumači kao 'normalnu' reakciju onog tko je izgubio vjeru u borbu

Kako ovo riješiti, pitamo ga.

- Ciničan je, rezignirajući stav da će Rockwool biti tu vječno i da se ništa ne može učiniti. Najvažnije je da nezavisna javna tijela (a ne Rockwool) nadziru i provode mjerenja. No, prvo se mora zamijeniti gorivo i s petrokoksa preći na struju. Knauf, kao najveći Rockwoolov konkurent, već je u slovenskoj Škofjoj Loki prešao na struju, a to čini sada i u Novom Marofu. Rockwool se predstavlja kao svjetski lider u proizvodnji kamene vune, no Knauf ima veći asortiman i više tvornica u svijetu od Rockwoola. Drugo, ekološki sporno vezivo - formaldehid fenol - koji Rockwool koristi za učvršćivanje rastaljene mineralne niti, koju potom hlade otopinom amonijak - trebalo bi biti zamijenjen dekstrinom, jednom vrstom glukoze, nastavlja Leonardo Marčac.

"Prodali su nas... meni je ostalo još par godina"

On osporava konzervativnu metodu i proračune u vezi disperzije raspoređivanja štetnih plinova po terenu, a na koju se u procesu dobivanja okolišne dozvole poziva Rockwool.

- Oni se pozivaju na druge lokacije u svijetu, a ovdje je morfologija lokacije sasvim drugačija, i ne može se usporediti s drugima. To je ključno! Ta konzervativna metoda nije dokaz, već pretpostavka. Niti jedna kompjutorska metoda neće točno pokazati zagađenje na morfološki specifičnoj lokaciji, ističe on.

Ivan Smilović iz Tupljaka skida odmah u uvodu diplomatske rukavice: "Prodali su nas. Država nas je prodala.

Uzvraćamo da će druga strana isticati investiciju, proizvodnju, ulaganje. Na to se uključuje Adriano Šumberac: "Da, ali zašto nisu uopće pričali o tome? Doveli su lokalno stanovništvo pred svršen čin."

Ivan Smilović: "Prodali su nas!"

Smilović govori: "Boriš se protiv velike međunarodne korporacije uz koju stoji država. Kolika ti je šanse i šta možeš napraviti? Svoje smo rekli, a nitko nas nije čuo, niti nas je želio zaštititi. Umjesto da mi kćerka živi doma, si je kupila stan u Labinu, da se makne. Meni je ostalo još par godina".

Adriano Šumberac nastavlja: "Imam dve pavlonije i trebalo je pokupiti lišće. Ja uru vremena nisan mog biti vani. Glava rastura, boli, za ne verovat, sve do povraćanja. Zoven 112, oni pribilježe, prespoje me na policiju. Policija pribilježi i nikom ništa. Dok mi ni puka film, san ša gore na općinu, tražim načelnika Pićana Deana Močinića. Gle, mi se poznamo, svi smo mi tu u okolici. Svi smo mi na 'ti', ne na 'vi'. Ja njega zovem, san reka: "Dobro, ča misliš ti doći poli mene?. On  mi je reka:  'Ča da ja dođem poli tebe da me stučeš'. Tako da sam morao zvati predsjednika vijeća Daniela Stanića da me pribilježi za vijeće. To je je  bilo prije misec dan. I onda mi on poče njurgat: "Ma znaš, ti ovo, ti ono". San mu reka: "Ti jako dobro znaš. Ja neću delati barufe, neću delati gluposti. Ti si u Tupljaku, ja sam u Zajcima, ista smo neka visina, san mu reka. 'Tebi Rockwool smeta kao i meni. Ča očekuješ od mene? Da buden miran i da mi vi sipate smrad po glavi?'. I dan prije nego ča san treba poći na vijeće, evo ti policija. Načelnik mi je posla policiju. Kad sam ih vidija, ja san se samo nasmijao, jer su kasnili jedno 15 dana, prepričava Šumberac.

Smilović govori: "Dok nisu potpalili  prvu peć, nitko nije bio protiv Rockwoola. Svi su nam obećavali, i država, i sve institucije, da će to biti ekološki prihvatljivo i u redu. Kad su zapalili prvu peć, se vidilo da će nas podaviti. I šta sad. Imam  60 godina, ja nemam kamo".

Adriano Šumberac: "Predsjednik općinskog vijeća je kala glavu dole i ni reka niš"

- Svi mi nemamo kamo, ulijeće Adriano Šumberac i nastavlja: "Nikada nisam imao niš, kupio san tu parcelu. Pa dok dobiješ građevinsku, dok dobiješ sve. Sve smo ja i supruga tu kupili i nemamo kamo. Ja imam tu tri tisuće kvadrata u jednoj parceli. Koja je njena vrijednost da ni Rockwoola, a koja je s Rockwoolom? Ovo neće nidan pogledat. Kemu da ja to prodam?"

"Izgleda da je bitna lova, a ne zdravlje"

"Tu se prozori ne otvaraju dok ne dođe sunce ili dok ne počne bura. Meni je kuća zatvorena, tako reći, non stop", preuzima riječ Ivan Smilović, koji smrad uspoređuje sa zapaljenim kočnicama automobila.

Šumberac kaže da je pitao predsjednika Općinskog vijeća Pićna Daniela Stanića zar on u svom Tupljaku ne osjeća smrad i nek' mu kaže u oči da Rockwool ne smrdi.

- Kala je glavu dole i ni reka niš. Izgleda da je bitna lova, a ne zdravlje. E sad, ako će neki prodat zdravlje svoje dice Rockwoolu, pa ja mu skinem kapu, svaka mu čast, ironično će Šumberac.

"Ja to ne moren kapit. Imate osnovnu školu i vrtić u Potpićnu, vrtić u Kršanu. Ne kapin kako zdrav mozak tako nešto more napravit"

On kao novi ekološki rizik navodi i to što Rockwool sada radi briketaru, koja više neće biti u Borutu već, kao i tvornica kamene vune , u pićanskom lugu, pa će, veli, i taj pogon prašiti.

"Niki ni protiv dela i protiv tvornice. Ali na ovaj način ne. Jer gledajte, nekemu će puknut film i bit će komedija. Ja to otvoreno rečen: ja imam dva sina, neka oni meni obole, mene ni briga ča će biti s manon. Ja vam istinu rečen. To ni prijetnja. Ja govorim ono ča mislim. Jer kad bi oni delali kako treba, mi problema ne bimo imali. A ovo ča je tu, ovaj plavi dim, ovaj smrad, znači da ne delaju kako treba. Badava njihova studija utjecaja na okoliš, jer da je nisu lažirali, ja ne bih imao danas problema. Sramota, ističe Šumberac , koji je bio  pripadnik specijalne policije Bak u Domovinskom ratu, no to ne želi ni riječju isticati.

U razgovor se uključuje Otavio Marčac iz Mosta Pićan.

- Neki dan je smrdilo kao kuga. Ovi političari ne vide, nemaju oči, ni nosa, niš, kaže on, prigovarajući da mnogi od njih žive u Labinu.

Otavio Marčac: "Neki dan je smrdilo kao kuga"

"Imam dve kćerke, ali jedna živi s manom. I ona ima dicu koja idu doli do Rockwoola u školu, dodaje Otavio, a njegove riječi potiču Šumberca.

- Ja to ne moren kapit. Znači, imamo osnovnu školu, od prvog do osmog razreda, u Potpićnu. Imate vrtić u Potpićnu. Imate vrtić u Kršanu. Ne kapin kako zdrav mozak tako nešto more napravit, ja to ne morem kapit.  Ali oni su veliki donatori. Znači, oni promijene prozore na školama. Na jedan kraj ti nešto daju, na  drugi kraj te stave u plinsku komoru. To je za ne verovat", kaže Šumberac.

Smilović dodaje: "Tu je 2.000 do 3.000 ljudi jednostavno prodano! Pićan, Kršan, Tupljak, Čepić, Šumber".

- Glejte, kaže Šumberac, ja sam bi napisa Jakovčiću davno na Facebooku da  99.9 posto IDS-ovaca treba pojti pecati ribe na Goli otok. I to i dan-danas mislim. On je meni napisa da sam ga uvrijedi, da mu je pokojni tata bi na Golom Otoku.  Ja sam njemu napisao ovako: 'Ja se skužujem, nisam zna da je vaš pokojni tata bi na Golom otoku i tu se izvinjavam. Ali san još vajka poli stava da 99.9 posto IDS-ovaca treba završiti na Golom otoku. I treba.  Pogotovo za ovo ča su tu napravili".

Anton Marčac iz svog dvorišta pokazuje na dim Rockwoola

Šokantno iskustvo govori nam Anton Toni Marčac, koji živi u Ilićima, na oko 270 metara nadmorske visine. Član je udruge Naša zemlja.

Prethodno nam pokazuje lokaciju mjerne stanice u Cinzebima, ističući da se nalazi na rasjedu, zbog čega ne može pokazivati pravu vrijednost. 

- Mjerne stranice nisu u smjeru ruže vjetrova. Tu puše ili bura ili jugo. Ta mjerna stanica je ispod oboda dimnjaka, a očekivane najveće koncentracije su iznad oboda dimnjaka. Računa se da dim gre 150 metara u visinu, a mjerna stanica je na 27 metara, kaže on.

"Vidija sam nešto nestvarno, nešto ča proizvodi mozak. Tri ure ne znan ča san dela"

I on smrad uspoređuje sa zagorenim kočnicama, ili, dodaje, kad se pili cijev s brusnom pločom.

- Problem nije ljeti, već u jesen, zimi i u proljeće, kad je magla, kad nema vjetra. A kad sunce zagrije anke je i atmosfersko sagorijevanje. Ti dušikovi oksidi sagorijevaju i nastaju ozon, aldehidi i peroksidi. Tu je i prašina, enormna emisije, tu su sumporovodik, amonijak; emitiraju i teške metale što je povezano s peći, one su sadržane u bazaltnoj stijeni koju tale, naprimjer arsen, pa emisije željeznih oksida. To vam se pozna na krovovima, bude crveno. To upućuje na emisiju željeza. Imate dalje mangan, cink, živu. A i prašina je problem. Imaju troske: kad se melje oni je gase vodom. Na otvorenom, a to ne bi smjeli. To bi moralo biti zatvoreno, kaže Anton, ispričavši nam vlastitu dugu zdravstvenu patnju, čiji uzrok on, premda bez čvrstih dokaza, pripisuje zagađenju Rockwoola, odnosno udaru koncentracije formaldehid fenola u trenutku pika te tvari.

Anton Marčac: "Zašto bih ujutro kosio s trimerom, a onda pao u komu?"

- Ja sam teško stradao od formaldehid fenola  u kolovozu  2011. godine u ulikama. Bio je to taj miris. To je bilo u 8 sati ujutro. Počeo sam kihati, i to ozbiljno. Svaku sekundu-dvije. Onda mi je krv iz nosa. Nisan moga doma poć. Bi se bi uguši. Sam pokušao s vodom polivati se po vratu. Ni prestajalo. I  u jednom trenutku san vidija drugu sliku. To je bilo nestvarno. Nisam vidio pravu sliku. Ki to nije iskusio, to je neverovatno. Vi ne vidite pravu sliku. Nešto nestvarno. Nešto ča proizvodi mozak. Tri ure ne znan ča san dela, kaže on.

Prijavio je to lokanom liječniku koji je zaključio da je to atipična upala pluća.

- A ja sam imao oštećenje pluća. Zašto bih ujutro kosio s trimerom, a onda pao u komu. Doktor je štitio Rockwool . Neću reći njegovo ime. Tri noći san ima užasne noćne more, temperatura preko 40. Nije bila upala pluća nego oštećenje i mozga i pluća. Od dana kad se to desilo, ja patim od nesanice. Jer taj dan san tri ure nekamo luta, ali više na sve četiri. Jednu uru sam dolazi do dome, ima san djevojku, došla me posjetiti. Kad me je vidjela bi san kao smrt. Nisan moga apsolutno ništa. I kad sam se osvijesti, nakon 15 sati, sam zva brata. Ja sam bio sav ošamućen. On je  doša po mene. Šli smo poli doktorice. Trebao sam nazvati hitnu, da iman dokumentirano.  Ali nisam. Ša san poli doktorice. Reka san  ča mi se desilo i sve. Ona nikako da poveruje ča joj govorin.  I kad ni htjela čut za ono ča govorin, san prekinuja razgovor. Doktorica me ponizila da nisam pri sebi. Nisam htio više komunicirati s njom. A kako ću kada mi ne veruje ča mi se desilo. Ja sam se razljuti i san reka da mi da nešto protiv bolova... I impotentan san bi deset godina. Novu djevojku nisan moga imat. Prije pet let se vratila funkcija.

Tko vam vjeruje, pitamo ga?

- Malo ljudi. U općini  Pićan misle da ja sve izmišljam, što čovjeka jako pogodi. Vjeruje mi brat, vjerovali su mi pokojni doktor Matrljan koji je radio u Potpićnu, kao i pokojni doktor Mohorović, koji nam je uvijek pomaga u javnim raspravama, kao  u pitanju mjernih stanica, kaže Marčac.

Je li mu impotencija utvrđena kod doktora?.

"Nisam poša radi tega. Ja sam se leči sam, Proučio sam deset knjiga ljekovitog bilja. Provodio sam terapiju s prirodnim  afrodizijacima. Dobri su vrijesak, bosiljak, stolisnik, a za mozak matičnjak, majčina dušica, jabuka, špinat... Korisnih biljaka ima jako puno", zaključuje Anton Marčac.