Sandra Benčić: “Klasična desničarska politika počiva na strahu. Ajmo se ponašati prema onima koji ovdje dođu, onako kako bi htjeli da se ponašaju prema našoj djeci u Njemačkoj i Irskoj“

Sandra Benčić, kandidatkinja Možemo! za premijerku, predstavila je danas u Puli ključne programske smjernice te stranke vezane uz gospodarstvo i zdravstvo. Naglasila je da se Istra nalazi u području koje je obilježeno monokulturom turizma, baš kao i cijela obala.

- Da bi turizam postao održiv, nužno je stvarati i ulagati u druge ekonomske grane, ako ništa drugo, onda zato da bi naši klinci koji završavaju neke druge fakultete iz STEM područja, strojarstva, brodogradnje mogli ostati ovdje i imati radno mjesto. No kako nakon 30 godina uništavanja industrije, kako ju ponovno pokrenuti? Vidimo priliku u zelenoj tranziciji i postizanju ciljeva zelene tranzicije kroz zelenu reindustrijalizaciju. Želimo pokrenuti one gospodarske sektore koji stvaraju dobra i usluge koji su nam potrebni za veću energetsku, prehrambenu dostatnost Hrvatske, ali isto tako i za sve one grane koje proizvode dobra i usluge koji su nam potrebni u prometu ili industriji građevnog materijala, rekla je Benčić i dodala:

- Za sve to smo predvidjeli nacionalno sklapanje strateških partnerstva u kojima će, osim naše buduće Vlade, u kojoj vjerujem da ćemo participirati, biti predstavnici znanstveno-istraživačkog i proizvodnog sektora te tvrtki u javnom vlasništvu. Cilj je povezivanje i financiranje projekata za proizvodnju novih dobara i usluga koje su nam potrebne kako bi hrvatsko gospodarstvo proizvodilo ono što nama EU financira da kupujemo. Nažalost, sada kupujemo tako da to uvozimo - od solara, vjetrenjača - pa sve do sredstava za javni prijevoz, navela je Benčić.

Brodogradnja je jedan od prioriteta

Osvrnula se i na opstojnost brodogradnje. "HDZ je nabavljao rabljene trajekte i katamarane iz Grčke i Singapura, a nije naručivao od naših proizvođača. Doduše, nije više ni mogao jer su u međuvremenu brodogradnju uništili. Važno je da država ulaže u brodogradnju iz razloga jer je cijela Europska unija shvatila da je odricanje brodogradnje bila kriva strategija i da moramo vratiti brodogradilišta u Europu. Brodogradnja je nužna za razvoj čitavog niza sektora i podsektora koji proizvode sve potrebno da bi se jedan brod napravio, navela je Benčić.

Kao jednu od konkretnih mjera, istaknula je značajno povećanje sredstava u istraživanje i inovacije što namjeravaju dići iznad 3,5 posto.

Osvrnuvši se na zdravstvo, navela je da sve više gradova, posebice na obali, nema dovoljno liječnika.

- Nema pedijatara, ginekologa, specijalista. To je posljedica politike koja je dopustila, prvo puzajuću, a onda galopirajuću privatizaciju sustava gdje su se kontinuirano radile liste u javnom zdravstvu, pa su ljudi bježali u privatni zdravstveni sustav. Osim adekvatnih naknada liječnicima, treba omogućiti i njihovo dodatno obrazovanje, specijalizacije, istraživanja, i to ne samo u bolnicama u Zagrebu. Da bi ozdravili zdravstveni sustav, moramo se vratiti osnovnim postavkama dr. Andrije Štampara, a to je primarna zdravstvena zaštita. Predvidjeli smo ulaganja u Domove zdravlja koji moraju postati mjesta gdje se rješava najviše zdravstvenih slučajeva, a plaće liječnika u domovima zdravlja moraju biti konkurentne plaćama u bolnicama, kazala je Benčić.

Nositeljica liste u 8. izbornoj jedinici Dušica Radojčić upozorila je da je društveni model koji je HDZ gradio 30 godina, danas doveo do masovnog iseljavanja iz Hrvatske.

- Mladima treba omogućiti da ostaju i rade ovdje te svoju budućnost planiraju u Hrvatskoj. U ovoj našoj županiji želimo se odmaknuti od koruptivnog i klijentelističkog modela koji je bio fokusiran isključivo na turizam i trgovinu. Ovaj model turizma koji uništava kvalitetu života stanovništva zbog kojeg puca infrastruktura, stvorio je takve cijene nekretnine da mladi koji nemaju sreće da im roditelji iznajmljuju apartmane, nemaju šanse iznajmiti, a kamoli kupiti nekretninu. Prioritet nam je javna stanogradnja koja će osigurati priuštiv najam. Premda su pretjerana i divlja gradnja obilježili unutrašnjost, ovome što se događa u priobalju, treba stati na kraj. Prvenstveno treba osnažiti građevinsku inspekciju da ima ljudstvo, opremu i novac za rad što trenutno nema, inertna je i djelomično zaslužna za ovo što nam se događa u prostoru, navela je Radojčić.

Morena Lekan, druga na listi u 8. izbornoj jedinici naglasila je da su sve ove smjernice politike koje Možemo! zagovara teško izvedive ako građani nemaju povjerenja u institucije.

- Naše pravosuđe je trenutno na najnižoj točki na kojoj je ikad bilo. Kap koja je prelila čašu bilo je imenovanje Ivana Turudića koji više nije dostojan ni da obnaša sudačku funkciju, a kamoli tako visoku funkciju u pravosuđu. Planirano promijeniti način imenovanja glavnog državnog odvjetnika na način da se to provodi dvotrećinskom, a ne običnom većinom u Saboru. Također, cilj nam je skratiti i dužinu sudskih postupaka, pogotovo zemljišnih postupaka koji građane najviše muče. Na snazi imamo Istanbulsku konvenciju, ali u pravosuđu od te konvencije nema ni traga, rekla je Lekan.

Odgovarajući na pitanje kako planiraju pristupiti reviziji pomorskog dobra, Sandra Benčić je odgovorila da je prvi korak upotpuniti katastar svog pomorskog dobra i upisati ga.

- Namjeravamo revidirati sve postupke ukidanja statusa pomorskog dobra za određene čestice jer i tu je bilo pogodovanja, ali i revidirati dodjele koncesija i koje su koristi od tih koncesija. Naime, ima jako puno koncesija koje država daje na pomorskom dobru, a kada gledamo prihode koje od toga dobiva država, vidimo da se time ne upravlja dobro, jer su prihodi vrlo niski. Želimo vratiti ovlasti Saboru za raskid onih koncesija koje su u suprotnosti s javnim dobrom i interesom, istaknula je Benčić.

Govoreći o migrantskoj politici, kazala je da ono što desnica potencira, na način „da svatko tko dođe u Hrvatsku predstavlja prijetnju za nacionalnu sigurnost“, klasična desničarska politika temeljena na strahu.

- Oni svoje političke bodove skupljaju na način da generiraju strah od nečeg. Ili na moralnoj panici, ili na strahu. Mi svoju politiku temeljimo na nadi, ne na strahu. Stotine tisuće naših sugrađana je bježalo u druge zemlje. Ajmo se ponašati prema onima koji ovdje dođu, onako kako bi htjeli da se ponašaju prema našoj djeci u Njemačkoj i Irskoj, kazala je Benčić.

Govoreći o ukidanju županija i  općina, navela da je Istra jedina regija u Hrvatskoj, koja ima u ekonomskom i društvenom smislu, izgrađen regionalni identitet.

"Vidjeli smo kako je Bandić plaćao medije. To smo promijenili"

- Poanta spajanja županija nije u broju, već u postojanju regionalo-razvojne politike koju sada nemamo. Imamo Slavoniju raspršenu u pet županija koje pak nemaju nikakav zajednički mehanizam regionalnog upravljanja. Nije poanta smanjenja broja općina, već da imamo općine i gradove koji su fiskalno sposobni pružati usluge građanima zbog kojih postoje. U Hrvatskoj imamo niz općina u kojima proračun pokriva doslovno proračun i obilježavanje dana općine. Imamo gradove koji nemaju fiskalne kapacitete izgraditi školu ili vrtić. Mi bi uveli područje gradova, i one općine koje gravitiraju tim gradovima, njihove funkcije preuzeli bi ti gradovi, a općine bi dalje bile mjesta samouprave, naglasila je Benčić.

Na pitanje koji prijedlog imaju oko inicijative "Lex Franak", kazala je da se u zakon treba uvrstiti da građani na temelju već donesene sudske presude imaju pravo na obeštećenje. "Dakle, da mogu direktno potraživati obeštećenje od banaka bez da vode dugotrajne sudske procese i da to bude definirano u zakonu", dodala je.

Odgovarajući na pitanje o reviziji sredstava koja su državne tvrtke netransparentno dijelile medijima, Benčić je spomenula pozitivan primjer Grada Zagreba.

- Vidjeli smo koliko je Bandić plaćao pojedine medije. Stoga smo zajedno s Hrvatskim novinarskim društvom (HND) I Sindikatom novinara Hrvatske (SNH) osmislili novi sustav natječaja za medije. Naime, komisiju, članove i odabir projekata odabiru HND i SNH. Grad, Skupština i gradonačelnik s tim više nemaju nikakve veze. To se predlagalo i kao nacionalni model. Novac koji državne tvrtke daju za medije treba preusmjeriti u neovisan fond kojim će se financirati javni lokalni mediji. Lokalni su mediji u rasulu jer mahom ovise o budžetu gradova i općina, zaključila je Sandra Benčić.