Zemlje članice Europske unije imaju, kaže Benčić, ogroman problem s nedostatkom ljudi, radne snage, a Unija evidentno nije sposobna u ovom trenutku razviti migracijsku politiku koja bi riješila taj problem i ujedno uvela red na granicama tako da sve zemlje sudjeluju u tome i podnose jednak teret
Zemlje članice Europske unije imaju, kaže Benčić, ogroman problem s nedostatkom ljudi, radne snage, a Unija evidentno nije sposobna u ovom trenutku razviti migracijsku politiku koja bi riješila taj problem i ujedno uvela red na granicama tako da sve zemlje sudjeluju u tome i podnose jednak teret
Zastupnica Sandra Benčić (Možemo!) rekla je u srijedu da je slovensko uvođenje policijskih punktova uz granicu s Hrvatskom problematično jer EU još uvijek nije završio proces restrukturiranja cjelokupne politike migracija te da se taj problem pokušava rješavati silom.
"Problematično je s tog aspekta da zapravo Europska unija još uvijek nije završila proces restrukturiranja cjelokupne politike migracija, kao što je i zaista zabrinjavajuće da se isključivo silom na granicama pokušava taj problem rješavati", kazala je Benčić novinarima u Saboru.
Problem, smatra, treba rješavati na nekoliko razina, a ovo je zadnja.
Zemlje članice Europske unije imaju, kaže Benčić, ogroman problem s nedostatkom ljudi, radne snage, a Unija evidentno nije sposobna u ovom trenutku razviti migracijsku politiku koja bi riješila taj problem i ujedno uvela red na granicama tako da sve zemlje sudjeluju u tome i podnose jednak teret.
Drži i da će na domaćem terenu postati pitanje političkog prepucavanja. "Imat ćemo radikalizaciju diskursa oko izbjeglica i imigranata."
"To nije dobro. I ono što ja ne vidim je da vlada Andreja Plenkovića na bilo koji način doprinosi konstruktivnom dijalogu s EU-om da se te migracije pravilno rasporede", zaključila je Benčić.
Smatra i da nije pravedno da je na jednom policajcu u Hrvatskoj koji radi za 5.000 i nešto kuna, sav teret Europske unije i obrane Bruxellesa, mjesta gdje ljudi zarade po 20.000 eura mjesečno, jer to jednostavno nije održivo.
Saborski zastupnik Nino Raspudić (Most) ocijenio je da je vijest o slovenskom uvođenju policijskih punktova uz granicu s Hrvatskom dramatična.
"Još jednom se vidi da je šengen priča za malu djecu i da u trenutku čim se javi problem, svaka država štiti svoj teritorij, svoje interese i svoje granice", komentirao je novinarima u Saboru.
Drži da je situacija vrlo ozbiljna i da nam prijeti velika opasnost da postanemo migrantski hotspot.
"Očito je da je na zapadu Europe priča potpuno promijenjena, da migrante ne žele, da unutar EU-a razrađuju mehanizme o jednakoj distribuciji, bez obzira kamo ti ljudi žele na koncu, a očito nitko od njih ne želi ostati u Hrvatskoj, da ih se raspoređuje i da ih zemlje gdje su prvi put registrirani moraju prihvatiti", dodao je.
Ako se, kaže, taj proces nastavi i ako granice prema Mađarskoj i Sloveniji budu čvrsto zatvorene pa i fizički zapriječene, naći ćemo se u situaciji "da u nekakvim koncentracijskim logorima moramo silom čuvati ljude koji tu ne žele biti, s neizvjesnim ishodom.
Ponovio je stav da je potrebno da hrvatska vojska stane na granicu, na nekoliko najkritičnijih točaka s Bosnom i Hercegovinom, dodavši da vladajući puštaju spin da bi to značilo dizanje zidova prema Hrvatima u BiH.
"To je laž, to ni u čemu ne zakida interese Hrvata u BiH, prvo zato što migranti niti ne prelaze kroz dijelove gdje su Hrvati u BiH većina, a drugo, ja ne znam nijednog Hrvata iz BiH koji prelazi granicu Hrvatske tako što prepliva Savu ili se silom kroz šumu probije, nego ljudi odu na granični prijelaz i pređu", kaže Raspudić.
Zastupnica Centra Marijana Puljak smatra da je "njihov (HDZ-ov) dečko počeo raditi svoj posao - stavljati u ladice slučajeve koji ne odgovaraju 'AP-u', a vaditi i preuzimati nadležnost nad onima koji 'AP-u' odgovaraju". "Zato je tamo i postavljen i vrlo dobro radi svoj posao, iz ruku Laure Kövesi sad preuzima i slučaj Beroš. HDZ je preuzeo sve institucije ove države i ponaša se kako mu drago", istaknula je
Na sjevernom Jadranu djelomice sunčano, vjetar slab do umjeren sjeveroistočni, na istoku sjeverozapadni
DIP je zaprimio kandidature Zorana Milanovića, Dragana Primorca, Mostova Mira Bulja, nezavisnih Marije Selak Raspudić, Nike Tokića Kartela, Slobodana Midžića i Tomislava Jonjića. Zaprimio je i kandidature Dražena Keleminca (Autohtona Hrvatska stranka prava), Ivane Kekin (Možemo), Branke Lozo (Dom i nacionalno okupljanje) i Karoline Vidović Krišto (Odlučnost i pravednost) koja je u sinoć posljednja stigla u DIP
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
