"Nemam ništa protiv, da je prvo sređena situacija kod nas u Hrvatskoj, ali nije, daleko je od sređene. Da, može i Mostaru, ali idemo prvo zadovoljiti potrebe naših sugrađana unutar granica RH", rekla je pulska zastupnica Socijaldemokrata
"Nemam ništa protiv, da je prvo sređena situacija kod nas u Hrvatskoj, ali nije, daleko je od sređene. Da, može i Mostaru, ali idemo prvo zadovoljiti potrebe naših sugrađana unutar granica RH", rekla je pulska zastupnica Socijaldemokrata
Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović u današnjem iznošenju stajališta Kluba zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru vezano za Izvješće za službenu razvojnu pomoć navela je kako je službena razvojna pomoć Republike Hrvatske iznosila 624,22 milijuna kuna, a očekivano, Bosna i Hercegovina najveći je pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske s ukupnom vrijednosti od 103,04 milijuna kuna.
Kako se navodi u priopćenju SDP-a, Radolović je rekla da "razvojna pomoć potpori zdravstvenom sustavu Bosne i Hercegovine iznosila je 43.843.050,89 kuna – čitajmo bolnici u Mostaru 40 mil kn, a preostalo za dva doma zdravlja i bolnicu Nova Bila. Paralelno svjedočimo „vapajima“ iz naše pulske bolnice vezano za mogući kolaps na pedijatriji zbog nedostatka kadrova.
Nemamo ništa protiv toga da se pomaže našim građanima van granica Lijepe naše, međutim smatramo da treba namiriti i potrebe za uređenjem zdravstvenih ustanova u našoj zemlji, gdje se primjerice nedavno urušio strop na pedijatriji u Vinogradskoj. Ili da se odobri dopusnica za pulski studij medicine i kvotu od 30 studenata medicine u zemlji gdje nedostaje 2500 liječnika, a dajemo Sveučilištu u Mostaru 8 mil. kn, istaknula je Radolović.
Na Sveučilištu u Mostaru ima zaista vrijednih, sposobnih i poštenih ljudi, ali s druge strane dok naša sveučilišta propadaju po pitanju prostornih i kadrovskih uvjeta te uvjeta opreme s kojima raspolažu, mi dajemo milijune bolnici u Mostaru i Sveučilištu u Mostaru.
Nemam ništa protiv, ponavljam, da je prvo sređena situacija kod nas u Hrvatskoj, ali nije, daleko je od sređene. Da, može i Mostaru, ali idemo prvo zadovoljiti potrebe naših sugrađana unutar granica RH.
Radolović je zatim nastavila da se iz podnesenog Izvješća ne vidi na koji način se određuju pojedinci i institucije kojima je potrebna pomoć i da li postoji nekakva vrsta nadzora i analize koliko je učinkovito to što smo postigli s tim sredstvima.
Realno ovako gledajući mi ne znamo da li je od svih tih “malih” projekata novac stvarno utrošen na nešto što je potrebno ili ne. Odnosno da budem vrlo konkretna, među tim malim projektima u BiH, imamo projekte od popravka ograda, krova na crkvama, financiranja kulturno-umjetničkih društava, sportskih društava (za koja realno nemamo nikakvog nadzora da li uopće postoje ili ne), rekla je Sanja Radolović.
Smatramo da bi se razvojna pomoć trebala “spuštati” putem službenih kanala te da se uspostavi jasan nadzor i mehanizam kontrole gdje je završila svaka kn, odnosno sada EUR razvojne pomoći, koja je u konačnici novac naših građana.
S druge strane, postavlja se i pitanje kako građani primjerice u BiH dolaze do potrebnih informacija vezano za mogućnosti razvojne pomoći koje su im na raspolaganju. Posebice se to odnosi na ove jednokratne pomoći, kako do njih dolaze ljudi u teškom zdravstvenom stanju, teškog socijalnog statusa, primjerice i bez informatičke pismenosti. Naravno da sve to baca sumnju na transparentnost odabira pojedinaca kojima se pomoć dodjeljuje.
Na kraju moramo spomenuti i rezultate HDZ-ove mjere „Biram Hrvatsku“ vezano za povratak iseljenika kojom se povratnicima nudi 200.000 kn za povratak u Hrvatsku. Brojke sve govore. Dakle, ako uzmemo u omjer broj podnesenih zahtjeva – 136 i 3,8 mil. stanovnika, HDZ je tom mjerom uspio vratiti 0,0035% iseljenika u Hrvatsku.
U Hrvatskoj živi 3,9 milijuna Hrvata, u prošloj godini rođeno je 32.170 djece, dok je umrlo 51.275 osoba. To znači, naveo je Plenković, da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 osoba. U prvih deset mjeseci ove godine rođeno je svega 26.749 djece, dok je umrlo 43.275 osoba
''Da bilo tko nekoga pozove na kavu SMS-om ili mobitelom, osoba svojevoljno odlučuje hoće li otići na tu kavu ili neće. Ja osobno, da me nepoznati broj zove, sigurno sam da ne bi otišla na tu kavu", kazala je državna tajnica * "Drugo, činjenica je da se sastanak dogodio, a gospodin Kekin, kad je vidio da je u zabludi, nije otišao nego je ostao više od 15 minuta i razgovarali su o nečemu o čemu mi ne znamo", rekla je Petrijevčanin Vuksanović
'Njegov se posao odvija u birtiji, kako mi je sam rekao. Nađe se s predstavnikom neke firme koja razmatra da uzme njegovu pjesmu, onda se nađe s nekim iz Gornjih Drenovaca koji bi radio svirku za kirbaj, pa se nađe s kim tko hoće da mu se napiše pjesma, itd. Meni to u sto godina ne bi palo na pamet da je to klopka pravog Nikice Jelavića, a vi možete tvrditi da sam ja naivna'', kazala je
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
