Prilikom rasprave o Izvješću o radu policije za 2025. godinu, saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović rekla je kako je iz Izvješća o radu policije vidljivo da je u 2025. godini evidentirano 35.446 prometnih nesreća, u kojima je poginula 261 osoba, dok je više od 14 tisuća osoba ozlijeđeno. Iako Vlada naglašava da je ukupan broj prometnih nesreća nešto manji nego godinu ranije, činjenica je da je broj poginulih porastao za čak 9,2 posto. To nije statistika kojom možemo biti zadovoljni. Posebno zabrinjava što policija sama navodi da je brzina i dalje najčešći uzrok prometnih nesreća sa smrtnim ishodom. Dakle, unatoč rekordnom broju kamera, kontrola i represivnih akcija na hrvatskim prometnicama, ključni problem ostaje isti.
Sanja Radolović upozorila je potpredsjednika Vlade RH i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića i na pravu pošast koja je zavladala na hrvatskim prometnicima, odnosno alarmantan porast prometnih nesreća povezanih s električnim romobilima, posebno među djecom i maloljetnicima. Tijekom 2025. godine u Hrvatskoj je evidentirano čak 640 prometnih nesreća u kojima su sudjelovali vozači električnih romobila. U tim nesrećama dvije su osobe smrtno stradale, 206 osoba zadobilo je teške tjelesne ozljede, dok su 324 osobe lakše ozlijeđene. Posebno zabrinjava činjenica da je riječ o porastu od čak 63 posto u odnosu na 2024. godinu, što jasno pokazuje da električni romobili postaju sve ozbiljniji sigurnosni problem na hrvatskim prometnicama.
Električni romobili više nisu pitanje trenda ili alternativnog prijevoza, već ozbiljno pitanje sigurnosti u prometu. Svakodnevno svjedočimo nesrećama u kojima sudjeluju djeca i maloljetnici, često bez kaciga i zaštitne opreme, dok postojeće kazne i kontrole očito ne daju rezultate“, istaknula je Radolović.
Nadalje, kaže Radolović, posebno zabrinjava činjenica da u nesrećama sve češće sudjeluju djeca mlađa od 14 godina, iako prema zakonu ne smiju upravljati električnim romobilima. „Gotovo svakodnevno svjedočimo teškim nesrećama u kojima sudjeluju djeca od 10, 11 ili 12 godina koja električne romobile voze po prometnicama, često bez kacige i bez ikakvog nadzora“, upozorila je Radolović.
Radolović smatra kako su postojeće kazne potpuno neadekvatne ozbiljnosti problema. Kazna za vožnju bez kacige iznosi svega 30 eura, dok je za prekoračenje dopuštene brzine električnog romobila predviđena kazna od 130 eura. Sigurnosni problem predstavlja i to što se istovremeno voze dvije ili tri osobe na jednom romobilu, a kazna za to je svega 30 eura. Osobe na romobilima često koriste slušalice u oba uha tijekom vožnje što se kažnjava novčanom kaznom od svega 30 eura, a predstavlja veliku siguronosnu ugrozu u prometu. Dodatni problem predstavlja činjenica da se na tržištu i dalje prodaju električni romobili koji ne udovoljavaju zakonskim tehničkim specifikacijama, dok je praksa uklanjanja sigurnosnih ograničenja brzine postala gotovo javna tajna, a i u trgovinama se najnormalnije mogu kupiti romobili koji idu preko 25 km/h, iako je to zakonsko ograničenje,
„Ne možemo zatvarati oči pred činjenicom da električni romobili postaju ozbiljan sigurnosni problem na hrvatskim cestama. Potrebne su strože kontrole, veće kazne i jasna pravila kako bismo zaštitili djecu i sve sudionike u prometu“, poručila je Radolović.
Upozorila je i na neujednačen tretman električnih romobila u odnosu na mopede. Naime, za upravljanje mopedom potrebno je završiti autoškolu, položiti prometne propise i prvu pomoć, registrirati vozilo i imati policu osiguranja, dok električni romobili ne podliježu gotovo nikakvim obvezama ni kontroli.
Kao primjer mogućih rješenja navela je Italiju, koja je uvela obvezne identifikacijske oznake za električne romobile kako bi se olakšala identifikacija vozača u slučaju prometnih nesreća i prometnih prekršaja.
„Ne govorimo o klasičnoj registraciji ni dodatnom financijskom opterećenju građana, već o minimalnom sustavu identifikacije koji bi povećao odgovornost i sigurnost u prometu“, zaključila je Radolović.