„Hrvatska je u posljednjih deset godina izgubila stotine tisuća stanovnika, a ovaj zakon ne nudi ozbiljan odgovor na taj problem, dok istovremeno nakon više od desetljeća članstva u Europskoj uniji nemamo niti jedan učinkovit mehanizam koji bi potaknuo razvoj gospodarstva i povećao konkurentnost naših regija“, rekla je Radolović
„Hrvatska je u posljednjih deset godina izgubila stotine tisuća stanovnika, a ovaj zakon ne nudi ozbiljan odgovor na taj problem, dok istovremeno nakon više od desetljeća članstva u Europskoj uniji nemamo niti jedan učinkovit mehanizam koji bi potaknuo razvoj gospodarstva i povećao konkurentnost naših regija“, rekla je Radolović
Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović upozorila je danas da prijedlog Zakona o regionalnom razvoju, unatoč tome što se predstavlja kao iskorak prema modernijem sustavu, u stvarnosti može dodatno produbiti razlike među hrvatskim regijama i učvrstiti postojeće nejednakosti.
„Regionalni razvoj nije birokratska kategorija ni statistička konstrukcija, nego konkretan pokazatelj kvalitete života građana, a to znači imaju li ljudi posao, dostupne javne usluge i perspektivu da ostanu živjeti u svojim sredinama, što ovaj zakon ne osigurava“, poručila je Radolović.
Istaknula je kako službeni podaci jasno pokazuju da Hrvatska već danas funkcionira kao država dviju brzina, u kojoj je Grad Zagreb iznad prosjeka Europske unije, dok su sve ostale regije znatno ispod tog prosjeka, a u pojedinim dijelovima zemlje gotovo svaki treći građanin živi u riziku od siromaštva.
„Ako cijela država zaostaje za Europskom unijom, a mi se i dalje ravnamo prema unutarnjem prosjeku od 100, tada ne rješavamo problem nego ga uljepšavamo i skrivamo od građana“, upozorila je Radolović.
Posebno problematičnim smatra zadržavanje indeksa razvijenosti kao ključnog kriterija za raspodjelu sredstava i razvojnih prilika, naglašavajući da takav sustav može imati ozbiljne posljedice za lokalne zajednice.
„Indeks razvijenosti mora biti alat za jaču potporu slabijima, a ne mehanizam uskraćivanja prilika, jer danas imamo situaciju u kojoj minimalna promjena može značiti gubitak statusa, sredstava i razvojnih mogućnosti, što predstavlja svojevrsni „pad s litice“ za brojne gradove i općine. Indeks razvijenosti ne uzima u obzir stvarne troškove pružanja javnih usluga, poput raspršenih naselja, brdsko-planinskih područja, otoka ili mreže škola i zdravstvenih ustanova.“, istaknula je.
Radolović je upozorila i na dodatne slabosti sustava, uključujući pogreške u izračunu kompozitnog indeksa koje su već dovele do promjena u rangiranju jedinica lokalne samouprave, kao i činjenicu da zakon ne uzima u obzir stvarne troškove pružanja javnih usluga niti specifičnosti pojedinih područja, što dodatno iskrivljuje sliku razvoja.
Naime, kaže Radolović, analizom je utvrđena pogreška u izračunu kompozitnog indeksa razvijenosti - prema novim izračunima jedna dodatna županija bila bi u potpomognutim područjima, kao i sedamdeset dodatnih jedinica lokalne samouprave, što je greška koju resorno ministarstvo ne želi priznati i ispraviti.
Naglasila je kako zakon u potpunosti promašuje ključne strukturne izazove Hrvatske, prije svega depopulaciju i izostanak stvarne gospodarske politike.
„Hrvatska je u posljednjih deset godina izgubila stotine tisuća stanovnika, a ovaj zakon ne nudi ozbiljan odgovor na taj problem, dok istovremeno nakon više od desetljeća članstva u Europskoj uniji nemamo niti jedan učinkovit mehanizam koji bi potaknuo razvoj gospodarstva i povećao konkurentnost naših regija“, rekla je Radolović, dodajući kako se gospodarski rast i dalje temelji na projektima koji ne stvaraju dugoročnu vrijednost.
Upozorila je i na zabrinjavajuće stanje financija jedinica lokalne samouprave, ističući da su gradovi i općine, umjesto očekivanog suficita, završili u značajnom minusu, što pokazuje da postojeći sustav upravljanja i planiranja nije održiv.
„Umjesto planiranog viška od pola milijarde eura, lokalne jedinice završile su u minusu većem od 300 milijuna, što jasno govori da nešto ozbiljno ne funkcionira u načinu na koji se upravlja javnim financijama i razvojem“, upozorila je.
Zaključno je istaknula kako SDP podržava modernizaciju regionalne politike, ali uz jasne i konkretne izmjene koje će osigurati pravedniji sustav. „Indeks razvijenosti mora služiti kao alat potpore, a ne isključivanja, potrebno je uvesti zaštitne mehanizme za lokalne zajednice, osigurati potpunu transparentnost podataka i depolitizirati razvojne odluke, jer bez toga ovaj zakon neće smanjiti razlike nego će ih dodatno produbiti“, zaključila je Radolović.
Prema tim navodima, Hrvatski judo savez je u nešto više od godinu dana Čuljku platio i oko 2300 eura troškova goriva i cestarine. Dodatno, tjednik Nacional objavio je da je Hrvatska lutrija sponzorirala Savez s čak 200.000 eura, uz sumnje da je u tome ulogu imao upravo Čuljak, kao dugogodišnji utjecajni član HDZ-a i počasni predsjednik HJS-a
„Ovaj zakon je zapravo jedan veliki oksimoron – drveno željezo. Ne možete govoriti o regionalnom razvoju, a istovremeno ga upravljati iz državnog centra. Bez stvarnih ovlasti na regionalnoj razini nema ni stvarnog razvoja“, poručio je Paus
Projekt Mali svjetionik usmjeren je na ljude koji često ostaju izvan fokusa javnosti, iako upravo njihov trud i odgovornost čine temelj svake zajednice. Znate li i vi nekog takvog – prijavite ga! * Prošle godine pobijedila je Helena Babić iz Pule, medicinska sestra i predsjednica Udruge AjA
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
