„Ovaj zakon je zapravo jedan veliki oksimoron – drveno željezo. Ne možete govoriti o regionalnom razvoju, a istovremeno ga upravljati iz državnog centra. Bez stvarnih ovlasti na regionalnoj razini nema ni stvarnog razvoja“, poručio je Paus
„Ovaj zakon je zapravo jedan veliki oksimoron – drveno željezo. Ne možete govoriti o regionalnom razvoju, a istovremeno ga upravljati iz državnog centra. Bez stvarnih ovlasti na regionalnoj razini nema ni stvarnog razvoja“, poručio je Paus
Saborski zastupnici IDS-a Dalibor Paus i Anteo Milos sudjelovali su danas u Hrvatskom saboru u raspravi o Konačnom prijedlogu zakona o regionalnom razvoju RH.
„Ovaj zakon je zapravo jedan veliki oksimoron – drveno željezo. Ne možete govoriti o regionalnom razvoju, a istovremeno ga upravljati iz državnog centra. Bez stvarnih ovlasti na regionalnoj razini nema ni stvarnog razvoja“, poručio je Paus.
Poručio je kako se iza deklarativne decentralizacije zapravo krije nastavak centraliziranog modela odlučivanja. „U zakonu se navodi da se politika regionalnog razvoja provodi u skladu s autonomijom lokalne i regionalne samouprave, ali ta autonomija u praksi gotovo da ne postoji. Institucionalni okvir najbolji je primjer – sva ključna tijela, od urbanih vijeća do vijeća za regionalni razvoj i raznih savjeta, osniva i kontrolira Vlada: ona određuje njihove zadaće, imenuje i razrješuje članove, a predsjedava im premijer“, istaknuo je.
Upozorio je i kako zakon ne donosi stvarne promjene, već tek nastavlja model koji se godinama pokazuje neuspješnim. „Ovo nije novi smjer, nego prilagodba postojećeg sustava koji imamo više od deset godina i za koji znamo da ne daje rezultate. Ako nešto što ne funkcionira samo dodatno ažuriramo, to znači da ne idemo u dobrom smjeru – nego u krivom smjeru idemo još brže. Dokle god se ključne odluke donose u Zagrebu, regionalni razvoj ostat će samo fraza na papiru.“, rekao je.
Milos je nastavio raspravu ističući kako Zakon predstavlja određeni iskorak u normativnom i organizacijskom smislu, ali ne donosi ključne promjene potrebne za stvarno smanjenje regionalnih nejednakosti.
Naveo je kako Zakon uvodi više reda u sustav planiranja, koordinacije i praćenja razvojnih politika te jača institucionalni okvir, uključujući ulogu regionalnih koordinatora i višerazinski dijalog, što su pozitivni pomaci. Međutim, izostaje ono najvažnije – konkretni razvojni instrumenti, financijski kapaciteti i stvarna decentralizacija. „Ne nedostaje nam planova – nedostaje nam provedba. Imamo previše birokracije na svakom koraku, a ovaj Zakon to dodatno pojačava“, rekao je zastupnik.
Zakon ne povećava fiskalne ovlasti lokalne i regionalne samouprave, ne osigurava stabilnije izvore financiranja niti daje veću autonomiju u odlučivanju. Time se propušta prilika da se razvoj približi građanima i lokalnim zajednicama.
Posebno zabrinjava činjenica da Zakon nema predviđen stvarni financijski učinak, što dovodi u pitanje njegov stvarni razvojni potencijal. „Zakon bez stvarnog financijskog učinka je zakon bez stvarnih ambicija“, naglasio je Milos i još dodao kako indeks razvijenosti ne smije biti prepreka razvoju, već alat za njegovo poticanje.
Iako Zakon formalno jača ulogu regionalnih koordinatora, ne daje im potrebne ovlasti, financijska sredstva ni autonomiju u upravljanju i odlučivanju. „Bez stvarne decentralizacije nema stvarnog razvoja“, zaključio je i dodao kako je riječ o Zakonu koji donosi tehnički napredak i određenu modernizaciju sustava, ali ne predstavlja stvarni odgovor na izazove regionalnog razvoja. Stoga, Zakon se može podržati kao korak naprijed u organizacijskom smislu, ali ne i kao cjelovito rješenje za regionalne nejednakosti niti kao pokretač snažnijeg i ravnomjernog razvoja Hrvatske.
„Hrvatska je u posljednjih deset godina izgubila stotine tisuća stanovnika, a ovaj zakon ne nudi ozbiljan odgovor na taj problem, dok istovremeno nakon više od desetljeća članstva u Europskoj uniji nemamo niti jedan učinkovit mehanizam koji bi potaknuo razvoj gospodarstva i povećao konkurentnost naših regija“, rekla je Radolović
Ruta dužine oko 8 km nije zahtjevna, raznolikog je terena koji se većinom sastoji od šumskih staza i makadama. Start pješačenja je na Spomen prostoru rudaru - rudaru borcu u centru Labina, a okupljanje i prijava sudionika počinju od 9 sati
Utvrđuju se sve okolnosti ozlijeđivanja žene i muškarca
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
