Sanja Radolović: "Privatni iznajmljivači se pokušavaju prikazati kao glavni krivci za stambenu krizu

Saborska zastupnica Sanja Radolović poručila je tijekom saborske rasprave u ime Kluba SDP-a, a vezano za novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti kako nitko ne osporava potrebu donošenja novog zakona. „Podržavamo digitalizaciju, jedinstveni sustav registracije smještaja, odgovornost internetskih platformi i borbu iznajmljivanja na crno, ali Vlada i resorno Ministarstvo turizma i sporta umjesto da se ozbiljno uhvate u koštac sa sivom zonom turističkog tržišta i iznajmljivanjem na crno, dodatno reguliraju i administrativno opterećuju više od 110 tisuća legalnih obiteljskih iznajmljivača koji već posluju u skladu sa zakonom.“, istaknula je Radolović.

Naglasila je kako hrvatski turizam ulazi u potpuno novu razvojnu fazu. „Više nismo destinacija koja raste samo zahvaljujući sve većem broju kreveta. Ušli smo u razdoblje u kojem će pobjeđivati kvaliteta, održivost i konkurentnost.“

Radolović upozorava da se najveći dio predloženog zakona ne bavi razvojem, nego administracijom.

„Naši najveći problemi hrvatskog turizma danas su nedostatak radne snage, iznajmljivanje na crno kroz nekomercijalni smještaj, rast troškova poslovanja, pad konkurentnosti, sezonalnost, prometna infrastruktura i klimatske promjene. Na ta pitanja zakon gotovo da i ne odgovara.“

Radolović je posebno upozorila da se privatni iznajmljivači ponovno pokušavaju prikazati kao glavni krivci za stambenu krizu. „To jednostavno nije točno. Obiteljski smještaj desetljećima je bio temelj razvoja hrvatskog turizma. Upravo zahvaljujući privatnim iznajmljivačima razvijali su se naši otoci, ruralna područja i male sredine u kojima nikada nije bilo velikih hotelskih investicija. Tisućama obitelji prihodi od iznajmljivanja znače sigurnost, dodatni prihod ili otplatu stambenog kredita. Njih se ne smije stigmatizirati zbog promašaja državne stambene politike“,  poručila je Radolović.

Podsjetila je kako je Vlada u Nacionalnom planu stambene politike projicirala da će broj takvih stambenih jedinica do 2030. narasti na oko 262 tisuće, dok je stvarnost tu projekciju već odavno prestigla. „Realnost je Vladu sustigla još 2024. godine. Rast nekomercijalnog smještaja, odnosno iznajmljivanja na crno pod krinkom smještaja rodbine i prijatelja, kontinuiran je i ubrzan. Broj postelja u toj kategoriji povećao se s 587.528 u 2021. na 677.929 u 2024. godini, a danas je premašio 700 tisuća postelja. To predstavlja rast veći od 20 posto u samo nekoliko godina.“

Još je alarmantniji podatak, istaknula je, kada se promatra dulje razdoblje. „Ako usporedimo podatke iz 2016. godine, kada je bilo registrirano 355.042 takvih kreveta, s današnjih više od 700 tisuća, dolazimo do činjenice da se njihov broj praktički udvostručio u deset godina. Danas nekomercijalni smještaj čini oko 35 posto svih turističkih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj.“

Posebno je upozorila na pitanje stranog vlasništva nad nekretninama. „Pokušajte kao hrvatski državljanin kupiti nekretninu u pojedinim dijelovima Austrije, primjerice u Južnom Tirolu. Ne možete, iako je riječ o članici Europske unije. Istodobno, prema dostupnim analizama Hrvatske narodne banke i Porezne uprave, gotovo 90 posto stranih kupnji nekretnina u Hrvatskoj odnosi se upravo na Jadran. Procjenjuje se da stranci danas kupuju otprilike svaki četvrti apartman na hrvatskoj obali, a u posljednjih deset godina kupili su nekretnine vrijedne oko sedam milijardi eura, većinom gotovinskim plaćanjem.“

Zaključno je poručila kako je legitimno postaviti pitanje zašto se u javnim raspravama gotovo isključivo govori o 110 tisuća registriranih iznajmljivača, dok se istodobno gotovo uopće ne govori o više od 700 tisuća kreveta u nekomercijalnom smještaju i njihovom stvarnom utjecaju na tržište nekretnina, osobito u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Rovinju i drugim obalnim gradovima.