Sanja Radolović (SDP): "Taksi tržište postalo Divlji zapad! Ljudi se tuku, jedni drugima uništavaju aute!

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović upozorila je tijekom rasprave o izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu kako je Vlada RH još 2018. godine pod krinkom modernizacije i digitalizacije praktički prepustila hrvatsko tržište taksi prijevoza multinacionalnim platformama, bez jasnih pravila i bez učinkovitog nadzora.

- Posljedice takve politike danas osjećaju svi – od poštenih obrtnika i vozača do građana, turista i državnog proračuna. Nakon osam godina kaosa građani su očekivali ozbiljnu reformu, a dobili su tek nekoliko kozmetičkih izmjena, istaknula je SDP-ova zastupnica.

Cijela ta situacija dovela je do nekoliko fenomena, prvi su tzv. taksi nomadi. Naime, promjene zakona oduzele su bilo kakvu nadležnost lokalnoj samoupravi, tj. gradovima i općinama da uređuju taksi djelatnost. To svake sezone dovodi do migracije taksista iz unutrašnjosti na obalu, tisuće taksista iz Zagreba i ostalih dijelova unutrašnjosti preplave gradove i mjesta na obali. Nažalost sve to dovodi do sukoba između lokalnih taksista i onih iz unutrašnjosti.

U takvom okruženju ljudi se tuku, jedni drugima uništavaju aute, buše gume usred sezone umjesto da rade, dok dvije multinacionalne kompanije izvlače novac iz Hrvatske, a nemaju u Hrvatskoj zaposlenog niti jednog vozača niti imaju jedno vozilo u svom posjedu, samo davno otplaćenu aplikaciju i da li će njima 100.000 € donijeti 100 ili 200 vozača potpuno im je svejedno. Oni od svake vožnje uzimaju 25%, ako imaju povećanje cijene zbog velike potražnje taj postotak se penje i do 40%, a kako oni u Hrvatskoj posluju iz svoje nizozemske poslovnice vozači plaćaju za njih PDV na tu proviziju. S tim PDV- om postotak koji vozači plaćaju se penje na 31.25% do 50%. Istovremeno sa onima koji su primorani raditi ispod razine isplativosti imamo i “lovce u mutnom”. Novopečeni taksisti koji vrebaju ljude na autobusnim kolodvorima, trajektnim i zračnim lukama  o čemu slušamo po ljeti gotovo svakodnevno, a nažalost to prenose i mediji diljem Europe i svijeta.

Izuzev tzv. taxi nomada, kaže Radolović, s druge strane su tzv. “agregatori”, koji zapravo fiktivno zapošljavaju vozače koji nemaju svoj obrt ili neki drugi poslovni subjekt.  Princip na kojem oni funkcioniraju je taj da vozač plaća agregatoru 10% za tu uslugu prijave da bi mogao raditi legalno. Vozač sam sebi plaća davanja i u praktički 99% slučajeva prijavljen je na jedan sat dnevno. Agregatori uglavnom osnuju i po 30, 40 j.d.o.o.-a sa odgodom početka poslovanja, s ovim principom neplaćanja nikakvih obveza mogu izgurati i po 4 - 5 mjeseci prije nego firma ode u stečaj i aktiviraju novu.

Prije samog stečaja uglavnom fiktivno prodaju firmu državljanima BiH ili Srbije, nekad su oni i od samog početka odgovorne osobe u tom j.d.o.o., a sve kako bi izbjegli odgovornost pred zakonom.

Isplata vozačima vrši se tako da jednostavno s računa firme podižu gotovinu i isplaćuju je na ruke ili preko Revoluta svojim vozačima. Naime Uber i Bolt novac isplaćuju agregatorima koji onda zadržavaju 10% i ostatak prosljeđuju vozačima. Nekad se dogodi i da vozači taj novac nikad ne dobiju, agregatori im ga jednostavno ukradu, a nekad i novac koji im vozači daju za davanja zadrže za sebe i sve to država više od osam godina promatra sa strane, a inspekciji su „vezane ruke“, jer kazne koje napišu idu tzv. agregatorima - j.d.o.o.-ima i ni centa se neće naplatiti jer su svi ti j.d.o.o. predviđeni za stečaj, naglašava Radolović i kaže kako je samo 35 inspektora za cijelu Hrvatsku i pokrivaju kompletan cestovni prijevoz, teretni, autobusni, povremeni itd.

Sve to traje već više od osam godina, od promjene zakona 2018. godine. Znači cijeli taj “taksi biznis” preko platformi počiva na prevari države, a o iznosima štete za državni proračun možemo samo nagađati, jer primjerice Ministarstvo financija uopće nema podataka koliki je ukupni dug nastao od izmjene zakona 2018.godine do danas od strane poslovnih subjekata registriranih za taksi djelatnost, iznajmljivanje vozila s vozačem (jedan od načina na koji su agregatori pokušavali izbjeći taksi regulativu) i usluge upravitelja prijevoza (još jedna od mnogih muljaža).

Naravno, veli ona, treba napomenuti da podatak MInistartva financija, ako ga i posjeduju, ali ne žele objaviti uključuje samo nastali dug, a 99% tih vozača je prijavljeno na jedan sat dnevno,  iako rade i prosječno po 14-15 sati dnevno. Kolika je šteta za državu što tisuće tih vozača nije bilo prijavljeno na puno radno vrijeme potpuna je nepoznanica.

Uhićenja takozvanih taksista agregatora koja su se dogodila prije nekoliko mjeseci, gdje se sumnja na milijune eura utaje poreza, prosječnu plaću vozača od 84 eura, a ostvarenje milijunskih prihoda, samo su “kap u moru”, a novih agregatora koji spremno prihvaćaju vozače koji su radili preko uhićenih ima na stotine. Uber i Bolt svjesni su suučesnici u tome koji godinama omogućuju takav modus operandi agregatorima, jer svakih par mjeseci omogućuju da u jedan dan cijelu flotu od nekoliko stotina vozača prebace na drugu firmu.

Radolović je podsjetila kako je i Sud Europske unije još 2017. godine presudio kako Uber nije samo digitalna platforma, već pružatelj usluge prijevoza, što državama članicama omogućuje da ga reguliraju kao prijevoznu djelatnost. Do jednakog zaključka došao je i HAKOM, a Hrvatska je već drugi put zbog toga dobila opomenu od Europske komisije. Kad bi se Uber i Bolt u Hrvatskoj okarakterizirali kao pružatelji usluge prijevoza morali bi biti registrirani u Hrvatskoj, zadovoljavati sve pravne regulative kao i svi drugi pružatelji te usluge i podmirivati obaveze prema državi. To bi naravno bio kraj njihovog dosadašnjeg "modus operandi" i izjednačio ih sa svim ostalim pružateljima te usluge u Hrvatskoj.

Radolović je zaključno navela da će SDP u saborskoj raspravi predložiti amandmane kojima traži vraćanje ovlasti gradovima i općinama da uređuju autotaksi prijevoz na svom području, ograničavanje rada izvan županije registracije radi suzbijanja fenomena tzv. taksi nomada, uvođenje odgovornosti digitalnih platformi za sustavna kršenja propisa njihovih partnera, strože sankcije za rad bez licencije, ograničavanje zlouporabe paušalnih obrta i j.d.o.o.-a, vraćanje učinkovitih kontrolnih mehanizama te osiguravanje naplate kazni.