Andrijanu Vicković u srijedu smo, nakon još jednog razgovora s njom, ostavili u poprilično nezahvalnoj situaciji. Mjesec dana ranije, kako smo već pisali, unatoč 100-postotnom invaliditetu izbačena je iz kuće u Medulinu u kojoj je boravila dvadesetak godina. Zbog toga je u srijedu ujutro odlučila izvršiti mjeru samopomoći i vratiti se u kuću što je, pomoću škala i preko balkona, uspjelo njezinu sinu i njegovu prijatelju.
Uskoro je na mjesto događaja, prema njezinim riječima, svojim automobilom stigao i bivši Andrijanin suprug, Nikola Vicković, koji je, navodno noseći sjekiru i čekić, pohitao prema stanu u kojem se nalazio i njihov sin. Ubrzo je stigla i policija, a u trenutku kada smo s njom vodili razgovor ispred kuće, čekao se dolazak kriminalističke policije.
Na njihov je dolazak, kako nam je jučer ispričala, čekala puna četiri sata. Unutra su se zadržali oko sat vremena, a policajci i kriminalistička policija došli su do zaključka da i Nikola Vicković i njihov sin imaju pravo boraviti u kući, pa su otišli.
- Tako da su u kući ostali moj bivši suprug, moj sin i njegov prijatelj. Mislila sam da će se poklati. Ako oni ostanu sami, znam što će biti, pomislila sam, i tada se pojavila i moja odvjetnica. Nakon nekog vremena se dolje spustio prijatelj mog sina. Otpratio ga je Nikola, i odmah pred nama zatvorio i zaključao ulazna vrata te se vratio gore – govori Andrijana.
Kako nam priča, njezin se sin zatvorio u stan tako što je na vrata postavio fotelju, ali je Nikola Vicković, tvrdi, svejedno uspio ući unutra. Andrijanin sin potom je pozvao policiju. Prema njezinim riječima, policija je ovoga puta privela obojicu – i Nikolu Vickovića i Andrijanina sina.
– Stavi protuprovalna vrata – govorio mi je sin dok su ga policajci odvodili – prepričava Andrijana i dodaje da to nije mogla učiniti ni da je htjela, jer se sve odvijalo do kasno, a idući je dan bio praznik. Ipak je ušla u kuću i ondje je i dalje. Svoje je stvari, priča nam, pronašla porazbacane na sve strane te je morala raskrčiti sebi put do kreveta.
Njezin je sin na slobodu pušten jučer ujutro, a njegov otac Nikola predložio mu je da se nađu i pokušaju dogovoriti. Kako nam je Andrijana još ranije ispričala, od svog bivšeg supruga traži da njoj i sinu kupi mjesto gdje bi mogli živjeti.
– Moj mu je sin spomenuo jednu kuću koju smo gledali iznad Rijeke, gdje postoji jedan manji stan od 30 kvadrata i jedan veći od 80, koji bi bio za mog sina i eventualno njegovu buduću obitelj. Cijena je oko 300 tisuća eura, na što je moj bivši suprug odmah rekao: nema šanse. Ponudio je maksimalno 150 tisuća eura te rekao da se moj auto, u kojem je sve prilagođeno kako bih ga mogla voziti, proda i da se novac od njega dijeli na pola – govori Andrijana.
“Vilu smo zajedno adaptirali, a danas se iznajmljuje turistima”
Ono što Andrijana zahtjeva od bivšeg muža ne izgleda mnogo ako se uzme u obzir što su sve postigli tijekom godina. Danas imetak obitelji Vicković, prema onome što nam govori Andrijana, nije neznatan. Osim kuće iz koje je izbačena i u kojoj se odvija čitava drama, uključuje i vilu pedesetak metara dalje, koja se iznajmljuje turistima. Riječ je, kaže, o staroj kući Nikolinih roditelja, na kojoj su ona i bivši suprug zajedno radili i zajedno je adaptirali 2017. godine. Prema njezinim riječima, vila danas generira oko 100 tisuća eura prometa godišnje.
– Još prve, 2018. godine kad smo je iznajmili, zaradili smo 70 tisuća eura. Vila ima devet soba i sve se iznajmljuje kao jedna jedinica. Sve je kategorizirano kao sobe i sve to vode Nikolini roditelji. Unutra stane do 19 ljudi, a turista ima stalno, od Uskrsa do listopada, ali i tijekom Božića i Nove godine – kaže Andrijana.
Objekt smo pronašli i na platformama za iznajmljivanje, a prvi slobodni termin, prema dostupnom kalendaru, bio je sredinom listopada. Vila ima oko 550 četvornih metara te se prostire na četiri razine, odnosno ima vinski podrum, prizemlje i dva kata, kao i prostrano dvorište s velikim bazenom dostupnim tijekom cijele godine, fitness centrom, saunom i jacuzzijem.
Gorko ironičan naziv tvrtke
Andrijanin se doprinos u obiteljskom blagostanju, priča nam, ogledava i u obiteljskom dućanu Nikolinih roditelja te u tvrtki njezina muža, ANDALI d.o.o.
- Prije smo živjeli u Splitu, a ja sam ljeti dolazila u Medulin i pomagala sam njegovim roditeljima tako što sam radila u njihovoj trgovini. Kasnije smo se trajno preselili u Medulin i ja sam preuzela vođenje trgovine – kaže i dodaje kako je dugi niz godina bila i poslovođa u firmi njezinog bivšeg supruga, koji je i dalje vlasnik i direktor. Tvrtka se zove ANDALI d.o.o., a djelatnosti su joj trgovina, ugostiteljstvo i usluge u turizmu te trgovina na malo motornim gorivima i mazivima. Naziv je, s obzirom na to odakle potječe, gorko ironičan.
– Ime Andali nastalo je po početnim slovima Andrijane, Nikole, sina, ali i Dalmacije i Istre. I onda mi on kaže: “Ne, firma je moja i nemaš ništa od nje” – govori Andrijana.
"Iz kuće ne idem!"
Zbog svega toga Andrijani su, premda po gruboj procjeni i neslužbeno, poručili kako joj pripada blizu dva milijuna eura, a sigurno preko milijun. Pristala bi, kaže, i na manje samo da se sve to završi i da joj sin ne mora više prolaziti kroz to. No, mjesto gdje mogu živjeti i dalje nemaju. Bivši suprug od nje je zatražio da izađe u roku od osam dana kako bi kuću mogao renovirati i iznajmiti. Nudi joj negdje plaćati stanarinu, no iz stana, dodaje, ne ide.
– Rekao je da bi on plaćao stanarinu do 800 eura godinu dana, a da bi za to vrijeme vještak za imovinu trebao odrediti koliko toga pripada meni. Ja sam izvršila mjeru samopomoći i ušla ovdje kako bih imala polazišnu točku i nekakvu poziciju za pregovaranje. Ako izađem, što mi preostaje? Tko mi garantira da će mi on zaista plaćati stanarinu? Možda plati dva ili tri mjeseca pa onda odustane, a onda bih ja morala sa svojih 400 eura mirovine naći nešto. Zato iz kuće ne idem. Ako odem, što mi preostaje? Kad on meni uplati cifru kojom si mogu priuštiti stan za sebe i sina, tada izlazim odavde – kaže Andrijana.
Nakon mnogih telefonskih poziva konačno smo uspjeli doći i do Nikole Vickovića te ga upitali da nam ispriča svoju stranu priče.
– Pišeš gluposti i lažeš, mene bi bilo sramota raditi to što ti radiš. Budi lijepo pozdravljen – poručio nam je.