|
Istarski Možemo poslao je danas vijećnicima u skupštini Istarske županije i Grada Pule, uoči zajedničke sjednice, na glasanje dva zaključka s prijedlozima konkretnih, interventnih mjera za rješavanje problema Kaštijuna i budućnosti gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji.
Prema riječima vijećnika Možemo! u Skupštini IŽ Slavena Boljuna, gospodarenje otpadom u Istri s ovakvim Kaštijunom ne može dalje, jer će Istra s ovakvim upravljanjem Kaštijunom dočekati javnozdravstvenu i ekološku krizu.
“Moramo odluke o gospodarenju otpadom prestati odgađati za sutra. Kako će Hrvatska 2035. smjeti odlagati najviše 10 posto komunalnog otpada, a danas na Kaštijunu ostaje oko 80 posto onoga što uđe, jasno je u kolikoj mjeri gospodarenje otpadom u Istri ne zadovoljava zahtjeve zaštite okoliša ni zdravlja ljudi. Zaključci koje smo uputili na glasanje sadrže prijedloge konkretnih mjera za zaštitu zdravlja Istrijana, od stalnih mjerenja svih ključnih podataka o plinovima, procjednim vodama, do zahtjeva za osiguravanjem sredstava za biostabilizaciju otpada, što je bitno za smanjenje smrada s Kaštijuna. Također, jasno se protivimo izgradnji novih ploha na Kaštijunu, jer tako problem s otpadom u Istri ne rješavamo, nego se on nastavlja”, rekao je Boljun uoči sjednice.
Istarski Možemo od vijećnika u GV Grada Pule i vijećnika Istarske županije traži podršku za četiri ključne mjere, o čijoj bi provedbi uprava Kaštijuna d.o.o. i župan Istarske županije trebali izvještavati svaka tri mjeseca.
Od Kaštijuna d.o.o. traži se da u roku od 30 dana izmjeri i javno objavi razinu plina na cijevima i oknima ploha te podatke o razini i odvozu procjednih voda. U roku od 90 dana Kaštijun treba osigurati stalan rad baklje na prvoj plohi i predložiti rješenje za plin i miris s druge plohe dok se puni. U istom roku treba uspostaviti i stalno mjerenje sumporovodika na ogradi centra, s podacima dostupnima javnosti.
Županija bi u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Istarske županije postavila najmanje dvije dodatne mjerne postaje. One bi pratile onečišćenje iz svih smjerova, neovisno o operateru centra.
Županija bi od Fonda za zaštitu okoliša zatražila i očitovanje može li Kaštijun, kao i Marišćina, dobiti sredstva za biostabilizaciju otpada što je bitan korak u smanjenju smrada.
U roku od šest mjeseci Županija bi naručila neovisnu usporedbu varijanti rekonstrukcije Kaštijuna. Za svaku varijantu usporedba bi dala tri brojke: koliko se otpada i dalje odlaže, koliko košta po toni i kada može biti gotova. Nijedna varijanta ne smije se temeljiti na novim plohama niti se planirati bez odvojenog prikupljanja biootpada u svim gradovima i općinama. Upravo biootpad u plohi stvara plin, miris i procjedne vode.
“Pozivam kolegice i kolege u županijskoj skupštini i pulskom gradskom vijeću da danas izglasamo konkretne političke odluke. Kaštijun d.o.o. mora u roku od jednog do tri mjeseca dokazati što radi s procjednim vodama i neugodnim mirisima, a Županija i Grad Pula moraju prestati odgađati odluku o tome što će s otpadom”, poručio je Boljun.
|