BOJAN BLAGONIĆ NA TEMATSKOJ SJEDNICI: "Danas je na Kaštijunu 1,6 milijuna tona otpada! Kaštijun i Gospić itekako su slični"

U tijeku je tematska sjednica Istarske županijske i Grada Pule o problematici Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, na kojoj zajedno sudjeluju županijski i pulski gradski vijećnici. Sjednicu je ranije zatražila građanska inicijativa Čist zrak, duga ljubav.

Iako se spekuliralo da bi predstavnicima inicijative mogao biti onemogućen govor, sjednicu je prezentacijom o radu Kaštijuna otvorio njezin predstavnik Bojan Blagonić, iznoseći podatke o količinama odloženog otpada, onečišćenju i posljedicama rada centra za okoliš, zdravlje stanovnika i gospodarstvo južne Istre.

"Danas je na Kaštijunu 1,6 milijuna tona otpada! Kaštijun i Gospić su itekako slični!".

Blagonić je pritom upozorio na oko 14 tisuća tona metalne frakcije odložene na Kaštijunu, povlačeći paralelu s problemom otpada u Gospiću, gdje je, prema njegovim riječima, odloženo 44 tisuće tona otpada.

Posebno se osvrnuo na oko 40 tisuća tona bala SRF-a, odnosno goriva iz otpada, koje su godinama ostale na lokaciji. Upozorio je da iz starih bala raste vegetacija, da se one raspadaju te da su izložene oborinama, zbog čega predstavljaju rizik za okoliš i zdravlje stanovnika.

" Kada bi bale bile poredane jedna uz drugu, bilo bi to 40 kilometara, od Pule do Rovinja", naveo je Blagonić, upozorivši na financijske posljedice.

"Imamo informaciju da će za zbrinjavanje bala biti potrebno oko 11 milijuna eura. Metalne frakcije ima 14 tisuća tona. Trideset do 40 posto metala je u tom otpadu. Sigurno ništa lijepo i ništa zdravo. Bale su nelegalno odložene na zemlji, kiša pada na njih i procjedne vode su zagađene. Analiza je pokazala prekoračenja teških metala. PFAS nisu ispitani, ali činjenica je da se zagađenje događa. Govorimo o osam godina zagađenja okoliša u Općini Medulin", kazao je.

Neugodne mirise koji se šire s Kaštijuna Blagonić je povezao i s radom bioreaktora, upozoravajući da problem nije ograničen samo na bale i odloženi otpad.

- Ne postoji alternativa Kaštijunu u slučaju havarije. Opet sve dovodimo na Kaštijun i radimo štetu! Prije se govorilo da će sve biti med i mlijeko, da će cijelo postrojenje biti pod tlakom, ali to nije tako", kazao je.

Blagonić smatra da se utjecaj centra na stanovnike ne može svesti samo na neugodne mirise. U prezentaciji je prikazao čestice koje, prema njegovu tumačenju, izlaze iz kupola postrojenja, upozoravajući na prašinu koja nastaje tijekom obrade komunalnog otpada.

"Uvijek smo mislili da smrdi s Kaštijuna, ali dimnjaci koji izlaze s Kaštijuna nanose nam štetu zdravlju. Razumijem ljude koji rade na Kaštijunu, ali moraju i oni razumjeti nas. Ovakav Kaštijun ovako ne može funkcionirati i ne može raditi. Osam godina mi udišemo prašinu koja nastaje obradom komunalnog otpada. To nije Istra kakvu želimo. Ne pričamo o zraku prve kategorije, već o onome što osjetimo, što udišemo i što vidimo. To što izlazi su fine čestice prašine iz komunalnog otpada", kazao je.

Blagonić je upozorio da posljedice rada centra, kako tvrdi, ne osjećaju samo stanovnici okolnih naselja nego i gospodarstvo južne Istre.

Kao jedan od primjera naveo je projekt Max Stoja, za koji je rekao da se trebao graditi u okolici Kaštijuna, ali nije realiziran zbog centra.

"Osim smrada i štete za okoliš i zdravlje ljudi, Kaštijun škodi i gospodarstvu i investicijama na području južne Istre. Investicije se ne ostvaruju. Iz Umaga se na 85 kilometara otpad dovodi na sam jug Istre. To nema smisla. Najviše otpada stiže iz Poreča i Umaga", kazao je.

Govoreći o tehnologiji obrade otpada, naveo je da je u Hrvatskoj predviđeno 11 centara za gospodarenje otpadom, ali da se Kaštijun i Marišćina razlikuju od ostalih po tehnologiji bez biostabilizacije. Istaknuo je i da Istarska županija još nije donijela Plan gospodarenja otpadom, što stvara dodatne probleme i reputacijsku štetu.

Posebno je upozorio na popunjenost kapaciteta Kaštijuna.

"Popunili smo skoro 50 posto kapaciteta Kaštijuna, što znači da ga za osam godina možemo zatvoriti. Četiristo i nešto tisuća kubika je otpada na Kaštijunu. Mogli bi pet Arena smjestiti na području Kaštijuna. Sami procijenite je li to realno. Imamo čestice, bioreaktore koji konstantno smrde, metalnu frakciju i bale sa SRF-om. Prošlo je 18 godina i vidite gdje smo došli. Himna Istarske županije je "Krasna zemlja, Istro mila’", poručio je Blagonić.