Istarska tvornica otpada guši se u balama krcatima SRF-om. Hoće li se konačno rješavati problemi ili će sve završiti još jednim političkim obračunom?

Snimke Kaštijuna iz zraka zorno pokazuju situaciju na Županijskom centru za gospodarenje otpadom. Istarska tvornica otpada doslovno se guši u balama krcatima SRF-om! Više od 35.000 bala nagomilanih na samoj lokaciji, a uz njih je na zemlji odložena i golema količina metalne frakcije. Sve to u neposrednoj blizini poljoprivrednih zemljišta, i u susjedstvu stanovnika Općine Medulin i grada Pule.

Godinama se bezuspješno upozorava na probleme u (ne)funkcioniranju Kaštijuna. Održavaju se raznorazni sastanci, koordinacije gradonačelnika, vlasnika, istarskih komunalnih poduzeća... No sve je to dosad uglavnom bio pucanj u prazno, bez jasnih zaključaka, a kamoli konkretnih poteza. Da ne spominjemo odgovornost – od nje, po običaju, svi peru ruke i bježe kao vrag od tamjana.

Zato se uoči skorašnje tematske sjednice Županijske skupštine Istarske županije, na kojoj će se idućeg tjedna s debelim zakašnjenjem ponovno raspravljati o stanju u Kaštijunu, može komotno očekivati da bi se i ova sjednica mogla pretvoriti u još jedan politički obračun.

Uostalom, recentna događanja oko Holcima, u kojem se zbrinjava gospićki otpad, s pravom su uznemirila javnost. No teško je i ovdje ne primijetiti da su brojne političke opcije pronašle priliku za skupljanje političkih bodova i stranačka prepucavanja. Pljušte i ostavke u radnoj skupini oko Holcima, u kojoj, među ostalim, sjede i pojedinci koji, čini se, problematiku gospodarenja otpadom uopće ne poznaju dovoljno.

Na zajedničkoj tematskoj sjednici Grada Pule i Istarske županije možemo se samo nadati da će politika ovaj put ipak pronaći konsenzus te da će Kaštijun jednom za svagda prestati biti moneta za političko potkusurivanje. Vlasnici Kaštijuna, a time i najodgovorniji za njegovo (ne)funkcioniranje, su Grad Pula kao većinski vlasnik s 51 posto udjela i Istarska županija s 49 posto. A Kaštijun je, i jednima i drugima neželjeno dijete.

Najnoviju tematsku sjednicu, koja će se održati 15. listopada, prvotno je zatražila građanska inicijativa Čist zrak, duga ljubav, nakon prosvjeda održanog 26. rujna. Aktivisti su zatražili raspravu o daljnjem funkcioniranju Kaštijuna te mjerama i aktivnostima koje je potrebno poduzeti.

Županija je prihvatila zahtjev inicijative i potom pozvala da se u raspravu uključi i Grad Pula kao većinski vlasnik. Grad je potom poslao poziv svim vijećnicima Gradskog vijeća Pule koji bi zajedno sa županijskim vijećnicima idućeg tjedna trebali raspraviti o neodrživoj situaciji u županijskom centru.

I dok će vijećnici, nadamo se, ovaj put donijeti barem neke konkretne zaključke koji će biti provedivi odmah i sada, treba podsjetiti da se na rješavanje problema - od smrada, nagomilanih bala do onečišćene metalne frakcije čeka dugi niz godina.

U međuvremenu, Kaštijun i dalje ostaje ogroman problem južne Istre i tempirana ekološka bomba.

Na to je nedavno u intervjuu za Istru24 upozorio i aktivist inicijative Čist zrak, duga ljubav Bojan Blagonić, navodeći podatak da se na Kaštijunu trenutno nalazi oko 35.000 bala te oko 14.000 tona metalne frakcije.

S druge strane, zaista je poražavajuće da Istarska županija, u koju sada stiže i gospićki otpad, još uvijek nije donijela Plan gospodarenja otpadom, iako je taj dokument trebao biti usvojen još početkom 2024. godine. Upravo je taj plan ključan jer bi trebao dati odgovore na pitanja koliko, gdje i u kojem roku treba izgraditi pogone za selektiranje biološkog i ostalog otpada. To bi pak dugoročno trebalo rasteretiti županijski centar i barem donekle resetiralo trenutno neodrživ sustav gospodarenja otpadom u Istri.

Uoči same sjednice članovi inicijative Čist zrak, duga ljubav planiraju prosvjed pred Županijskom skupštinom. Od nadležnih traže hitno zatvaranje centra i prestanak rada Kaštijuna.

Stoga će 15. listopada biti zanimljivo vidjeti hoće li se ovaj put rasprava svesti tek na međusobna prozivanja i prazna obećanja ili će za "istim stolom" istarski političari pred javnost izaći s opipljivim rješenjem.

Ne manje bitno je podsjetiti da je vrijednost cijelog projekta Kaštijuna, prema službenim dokumentima, uključujući tehničku pomoć, PR, radove i opremu iznosila 31,5 milijuna eura, dok su stvarni troškovi gradnje iznosili oko 25 milijuna eura. Projekt je odobren i sufinanciran sredstvima Europske unije, pri čemu je ostvareno više od 25 milijuna eura bespovratnih sredstava.