republika - dugi
Politika i društvo

PREMIJER NEĆE BITI SASLUŠAN

Sud odlučio da je štrajk pravosudnih djelatnika zakonit

Sud je obrazložio da štrajk kojeg Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) organizira radi povećanja plaća državnih službenika i namještenika u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu predstavlja štrajk koji je organiziran radi zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa državnih službenika i namještenika te da ima dopušteni cilj i svrhu


 
4 min
HINA
HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ

Sud je obrazložio da štrajk kojeg Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) organizira radi povećanja plaća državnih službenika i namještenika u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu predstavlja štrajk koji je organiziran radi zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa državnih službenika i namještenika te da ima dopušteni cilj i svrhu

Županijski sud u Zagrebu odbio je u ponedjeljak Vladin zahtjev za zabranu štrajka pravosudnih djelatnika zbog većih plaća, izvijestio je sud.

Sud je obrazložio da štrajk kojeg Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) organizira radi povećanja plaća državnih službenika i namještenika u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu predstavlja štrajk koji je organiziran radi zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa državnih službenika i namještenika te da ima dopušteni cilj i svrhu.

Sud dodaje da je štrajk organiziran u skladu s odredbom Zakona o radu i od strane sindikata koji je za to ovlašten i za koji ne treba biti utvrđena reprezentativnost te nadodaje kako ne postoje razlozi zbog kojih bi štrajk bio nedopušten i nezakonit.

Odbijen prijedlog SDLSN-a za saslušanjem premijera

Županijski sud je priopćio da je odbio dokazni prijedlog SDLSN-a za saslušanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića na okolnost razloga zbog kojih Vlada štrajkove službi koje se financiraju iz državnog proračuna dopušta i plaća, a druge predlaže zabraniti.

Sud je precizirao da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno da bi se mogla donijeti pravilna i zakonita presuda, te da je izvođenje tog dokaza nepotrebno, pogotovo kada se ima u vidu da bitne činjenice nužne za presuđenje između stranaka nisu sporne i da su između stranaka sporna pravna pitanja.  

Sud je ranije najavio da će u ponedjeljak iza 10 sati objaviti konačnu odluku o tužbenom zahtjevu Vlade koja traži da se štrajk Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN), koji je započeo u ponedjeljak u 7 sati, zabrani kao nezakonit.

Presuda zagrebačkog Županijskog suda o zakonitosti štrajka je nepravomoćna te postoji žalbeni rok i pravo na žalbu, a SDLSN najavljuje štrajk do ispunjenja zahtjeva.

Štrajk sudskih službenika pokrenut je u ponedjeljak u 7 sati nakon što su suci pretprošle srijede postigli dogovore o povećanju plaća s Ministarstvom uprave i pravosuđa, nakon dvotjednog bijelog štrajka. 

Predsjednica SDLSN-a Iva Šušković jutros je Hini potvrdila da je štrajk krenuo te da, prema prvim procjenama s terena, štrajkaju službenici na oko 80 sudova u Hrvatskoj, s ispostavama na oko 27 općinskih državnih odvjetništava i na 14 županijskih državnih odvjetništava.

Šušković bi trebala u 11,30 sati, ispred zagrebačkog Općinskog građanskog suda, izvijestiti javnost o tijeku štrajka.

U isto vrijeme ministar Ivan Malenica trebao primiti na dogovoreni sastanak predstavnike Sindikata pravosudne policije Hrvatske, koji traže povećanje koeficijenta za 15 posto i također, ako se ne postigne dogovor, prijete ulaskom u postupak mirenja i mogući štrajk.

Općinski i Županijski sudovi u zemlji, doznaje Hina, rade isključivo hitne predmete kao i tijekom štrajka sudaca, a što podrazumijeva održavanje jedino ročišta za određivanje odnosno produljenje istražnog zatvora i za mjere opreza. Ujedno će se rješavati i dalje spisi pred zastarom.

Sud je prošlog petka odbio Vladin prijedlog za određivanjem privremene mjere zabrane štrajka kojim bi, kako tvrdi Vlada, mogla nastati nenadoknadiva materijalna šteta za opću javnost i tužitelja koji je obavezan osigurati obavljanje pravosudne vlasti.

Vlada je tražila zabranu štrajka smatrajući da je nezakonit jer SDLSN traži povećanje koeficijenta za zaposlene u pravosuđu, a o tome se ne može pregovarati jer koeficijente uredbom uređuje Vlada.

U Vladi ocjenjuju da je štrajk nezakonit jer je SDLSN izgubio sindikalnu reprezentativnost nakon što je dio članstva prešao u policijske sindikate, čime su oni postali reprezentativni za sve državne službenike i namještenike.

DORH podnio tužbu zbog neopravdanosti štrajka

Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a i Sindikat policije Hrvatske potpisali su ranije s Vladom kolektivni ugovor koji je na snazi do kraja godine, a njime su sve službenike i namještenike obavezali na socijalni mir.

Predsjednica SDLSN-a Iva Šušković rekla je u petak da su liječnički i sindikat u školstvu štrajkali gotovo dva mjeseca zbog povećanja koeficijenata, premda su tada imali potpisani kolektivni ugovor. Dodala je kako se za štrajk sindikata u školstvu nije propitkivala zakonitost tog štrajka, niti se postavljalo pitanje tko će to platiti.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je ranije u petak, prije odluke Županijskog suda, da je Državno odvjetništvo podnijelo tužbu za zabranu štrajka službenicima sudova jer nisu ovlašteni za poduzimanje štrajka i ne postoje razlozi zbog kojih bi štrajk bio opravdan.

Dodao je da je 2019. godine 70 posto sudskih službenika i namještenika dobilo veće koeficijente, a ostatak njih, otprilike 20-ak posto, dobilo je početkom ove godine povećanje koeficijenata. Kazao je kako je porasla i osnovica plaće te se očekuje kolektivno pregovaranje krajem godine.


Nastavite čitati

HDZ predstavio predizborni program; obećava prosječnu plaću od najmanje 1600 eura

Pet stupova HDZ-ove vizije Hrvatske za iduće četiri godine su uspješna, vitalna, pravedna, održiva i suverena Hrvatska, naglasio je Plenković * Iz HDZ-a najavljuju i da će stvoriti preduvjete za otvaranje 125 tisuća novih radnih mjesta i dostići stopu zaposlenosti od 75 posto, a za to će biti uloženo 700 milijuna eura kroz mjere aktivne politike zapošljavanja

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.