Tragedija na Vargaroli: nakon osam desetljeća boli, zaborava i pitanja bez odgovora imena žrtava vraćena u javno sjećanje

Osamdeset godina nakon tragedije na Vargaroli, Pula je danas komemoracijom obilježila godišnjicu eksplozije u kojoj je stradalo najmanje 64 ljudi, a procjenjuje se i više od stotinu žrtava. Obilježavanje je počelo plovidbom do nekadašnje plaže Vergarola, gdje je u more spušten vijenac u spomen na stradale. U nastavku je svečano blagoslovljen spomenik s imenima 64 identificirane žrtve, postavljen još u ožujku na travnjaku pulske Katedrale. Gradonačelnik Petar Grbin poručio je da je bol Vargarole desetljećima pratila i društveni zaborav koji se nikada nije smio dogoditi. Dogradonačelnik Vito Paoletić kazao je da upisivanje imena predstavlja ispravljanje povijesne nepravde, dok je talijanski veleposlanik Paolo Trichilo istaknuo da brojna pitanja o okolnostima tragedije i dalje nemaju konačne odgovore. Dodao je da dužnost sjećanja mora biti praćena odgovornošću gledanja prema budućnosti, tim više što su Italija i Hrvatska prijateljske države i obje članice zajedničkog doma – Europske unije. Komemoracija završava otvorenjem dokumentarne izložbe o Vargaroli i dr. Geppinu Michelettiju.

Istra ima svoj „Gospić“ – u Pazinu već šest godina u bivšoj Istraplastici stoji oko 13 tisuća tona otpada dovezenog iz Italije, a sanacija bi trebala stajati 8,1 milijun eura. Dok Grad odbija sudjelovati u trošku i traži da državni novac pokrije uklanjanje, u Gospiću se zbog poznatijeg i ovih dana vrlo aktualnog slučaja zaoštrava politički sukob. Predsjednica saborskog Odbora Dušica Radojčić tvrdi da HDZ opstruira utvrđivanje odgovornosti, dok će se o gospićkom otpadu u četvrtak i petak raspravljati na izvanrednoj sjednici Sabora. Zahtjev Zorana Milanovića predviđa hitnu sanaciju, monitoring onečišćenja, razgovor s građanima te nadzor spornih odlagališta diljem Hrvatske. Pazinska priča pritom pokazuje koliko takvi postupci mogu potrajati: unatoč planu sanacije, javna nabava za uklanjanje otpada tek treba biti provedena.

Ima još o otpadu. Vijećnica Helena Lozić Doklestić prozvala je župana Borisa Miletića i IDS zbog dugogodišnjih problema s Kaštijunom, ističući da se u Banjolama i dalje osjeća snažan smrad. Tvrdi da ni nakon osam godina nisu riješeni ključni problemi centra niti je uspostavljen sustav za obradu biootpada. Miletića je podsjetila na obećanje da će Kaštijun riješiti u dvije godine, uz ocjenu da bez konkretnih poteza nema napretka. Predsjedniku IDS-a Lorisu Peršuriću zamjera i nesklad između kritike opasnog otpada u Gospiću i odnosa njegove stranke prema problemima Kaštijuna.

U Puli se pripremaju dvije lokacije za izgradnju novih domova za starije na području Max Stoje, s kapacitetom od 150 do 200 korisnika po domu, što bi ukupno moglo donijeti do 400 novih mjesta. Jedna lokacija je na gradskom, a druga na državnom zemljištu, no konačni kapaciteti i rokovi bit će poznati nakon donošenja UPU-a i arhitektonskog natječaja. Grad istodobno provjerava mogućnost financiranja kroz novi državni program za centre za starije. I dalje se najavljuje i treća, zasad tajna lokacija, koju iz Grada opisuju kao jednu od najboljih u Puli i Hrvatskoj, a njezino predstavljanje očekuje se u narednim tjednima.

Dan je donio tužnu vijest: u 76. godini umrla je Opatijka Vedrana Rudan, jedna od najprepoznatljivijih hrvatskih književnica i kolumnistica. Bila je poznata po britkim i provokativnim komentarima politike, društva, medija, obitelji i položaja žena, često izazivajući snažne reakcije javnosti. Autorica brojnih romana i zbirki kolumni, svoja je djela plasirala i izvan Hrvatske. Na njezinoj službenoj stranici objavljeno je: „Vedrana je otišla na područje bez signala“.

Evo i najave sutrašnjih članaka.

Slučaj pritvorenog IDS-ovog gradonačelnika Buja Fabrizija Vižintina dobio je novu dimenziju. Ujutro donosimo detalje.

U svom komentaru Chiara Bilić analizira sve otvorenije približavanje IDS-a HDZ-u, ali pritom pitanje ne postavlja samo toj stranci, već i SDP-u.

Istarsko veleučilište i ove godine bilježi slab interes budućih studenata. Na studij Menadžmenta u gastronomiji i kultura hrane pravo upisa ostvarilo je tek šestero kandidata, dok je Mehatronika privukla 15 brucoša. Iako je to pomak u odnosu na prošlu godinu, ostaje otvoreno pitanje dugoročne održivosti ustanove koja već godinama ne uspijeva popuniti upisne kvote, a uskoro bi trebala proći i reakreditaciju.

Hvala vam što nas pratite i laka vam noć.