Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u lipnju i srpnju za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je i da muškarci prosječno uštede 554 kune, a žene nešto manje, 498 kuna mjesečno
Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u lipnju i srpnju za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je i da muškarci prosječno uštede 554 kune, a žene nešto manje, 498 kuna mjesečno
Hrvatski građani za štednju u prosjeku mjesečno izdvajaju 527 kuna, što je 22 kune manje nego lani, pri čemu je štednja važna ili izrazito važna za 70 posto građana, a 41 posto štediša je izrazito zadovoljno ili uglavnom zadovoljno iznosom koji uspiju uštedjeti, pokazalo je istraživanje objavljeno u četvrtak.
Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u lipnju i srpnju za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je i da muškarci prosječno uštede 554 kune, a žene nešto manje, 498 kuna mjesečno.
No ono što se promijenilo u odnosu na prethodnu godinu jest da 33 posto štediša "stavlja na stranu" fiksni iznos, a 67 posto njih štedi iznos koji im preostane na kraju mjeseca ili godine. Naime, tijekom posljednjih godina taj omjer iznosio je oko 50:50.
Ipak, 41 posto štediša koji su sudjelovali u istraživanju je izrazito zadovoljno ili uglavnom zadovoljno iznosom koji uspiju uštedjeti, što je tri postotna boda više nego lani, istaknuto je u priopćenju Erste banke.
Mađari prosječno uštede isti iznos kao i lani (82 eura), a na istim razinama štednje ostali su i ispitanici u Srbiji (47 eura). Nadalje, navedeno je u istraživanju, smanjenje od šest eura u odnosu na lani zabilježili su ispitanici u Slovačkoj pa tako njihova mjesečna štednja u prosjeku sada iznosi 117 eura, a najveće smanjenje, od 44 eura, vidljivo je u Austriji gdje se sada prosječno štedi 301 euro.
S druge strane, povećanje štednje od 12 eura zabilježeno je u Rumunjskoj, na 70 eura, a najveći skok, od 18 eura, dogodio se u Češkoj gdje prosječni mjesečni iznos štednje sada iznosi 137 eura.
Najzadovoljniji iznosom koji uspiju uštedjeti su Austrijanci, (50 posto), a slijede ih Česi, (48 posto), dok je najmanje zadovoljnih iznosom svoje štednje u Srbiji, (25 posto), rezultati su istraživanja.
Savjeti o načinima štednje najčešće se traže se od obitelji, prijatelja i savjetnika u banci
Najveći postotak štediša, njih 39 posto, novac čuva na štednim računima, s 20 posto slijede oni koji novac čuvaju u obliku životnog osiguranja, što je skok za četiri postotna boda, dok 13 posto građana preferira stambenu štednju, uz skok od dva postotna boda.
Razlozi štednje različiti su, a najviše ispitanika u Hrvatskoj, njih 66 posto, štedi kako bi stvorilo zalihu za nepredviđene situacije, a 44 posto ispitanika štedi kako bi stvorilo financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj.
Kao i prošle godine, 18 posto štediša novac čuva za mirovinu, dok ih 10 posto štedi u svrhu edukacija i obrazovanja. Postotak onih koji štede kako bi kupili stan, kuću ili auto ove se godine povećao za sedam postotnih bodova, na 23 posto, a za šest postotnih bodova porastao je i broj građana koji štede za putovanja, na 21 posto.
Kada je riječ o savjetima na koji način štedjeti ili ulagati svoj novac 34 posto štediša oslanja se na obitelj i prijatelje, a 28 posto na savjetnike u banci. Nadalje, dio ispitanika, njih 11 posto, savjete pronalazi na specijaliziranim internetskim stranicama, a devet posto se o načinima štednje informira na društvenim mrežama.
Ipak, najveći postotak ispitanika, 38 posto, kod donošenja ovakvih odluka najviše vjeruje sebi, iako je ta brojka u Hrvatskoj manja za 11 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu, pokazalo je istraživanje.
Kada je riječ o utjecaju inflacije na njihov život, najveći postotak ispitanika, njih 87 posto, rast cijena osjetilo je kod cijena namirnica i svakodnevnih potrepština, slijede cijene struje, (73 posto), a potom i cijene goriva, (68 posto).
Dosta ili snažno pogođenima inflacijom smatra se 50 posto ispitanika, a u ostalim zemljama srednje i istočne Europe taj je postotak još i veći. Najviše ispitanika koji se osjećaju dosta ili snažno pogođeno inflacijom ima u Mađarskoj (77 posto), slijede ih Slovaci (66 posto), Rumunji (64 posto), Česi (58 posto), Srbi (57 posto) te Austrijanci (51 posto).
Kad je riječ o procjeni financijske sigurnosti, samo pet posto hrvatskih građana smatra da im se situacija popravila u posljednje 2-3 godine, dok se za njih 51 posto ona pogoršala, što predstavlja povećanje u odnosu na 2021. kada je taj postotak iznosio 33 posto.
Da im se financijska situacija pogoršala mišljenja su i ispitanici srednje i istočne Europe, gdje je razlika u odnosu na prošlu godinu najveća u Češkoj i Srbiji, za 17 postotnih bodova, a najmanja u Mađarskoj, devet postotnih bodova.
Nabavljajući drvca s korijenom građani skrbe za vlastitu obitelj, pomažu siromašnim obiteljima diljem Hrvatske ali i podupiru očuvanje i obnovu zelenih resursa Hrvatske jer drvca mogu naknadno i sami posaditi, poručuju iz Caritasa
"Zagrebu treba jasna vizija i drugačiji pristup rješavanju problema. I to će biti glavna promjena koju ću kao gradonačelnik uvesti – promjena pristupa rješavanju problema grada", ističe u priopćenju
Poručio je da jedino SDP može promijeniti društveni okvir u Hrvatskoj, te da ne odustaju od temeljnih postulata SDP-a - antifašizma, borbe za prava žena i manjina uz lijeve ekonomske politike
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
