republika - dugi
Politika i društvo

neka su devastirana, neka ilegalno okupirana

U pulska skloništa stane više od 50.000 ljudi, no pitanje je u kakvom su stanju?

Ulazi su prljavi, puni smeća i evidentno je kako se ne održavaju. Ima i onih, poput skloništa na Punti, koje je godinama ilegalno okupirano i Grad ga ne uspijeva vratiti u posjed, a u njima obitavaju beskućnici


 
4 min
Borka Petrović ⒸFOTO: Manuel Angelini

Ulazi su prljavi, puni smeća i evidentno je kako se ne održavaju. Ima i onih, poput skloništa na Punti, koje je godinama ilegalno okupirano i Grad ga ne uspijeva vratiti u posjed, a u njima obitavaju beskućnici

Nakon teksta o atomskim skloništima koji smo nedavno objavili, javili su nam se brojni zabrinuti građani koji u svojoj blizini imaju neka od skloništa koja su evidentno zapuštena.

Ulazi su prljavi, puni smeća i evidentno je kako se ne održavaju. Ima i onih, poput skloništa na Punti, koje je godinama ilegalno okupirano i Grad ga ne uspijeva vratiti u posjed. U njemu već godinama obitavaju beskućnici.

Ilegalno okupirano sklonište na Punti

U nekima su se uzgajale gljive, brojna su skloništa dana udrugama i klubovima, neka su uređena kao turističke atrakcije, neka se koriste kao skladišta. No, ljudi su se počeli pitati - što ukoliko nam doista zatrebaju? 

Naš je fotoreporter Manuel Angelini obišao skloništa diljem grada - evo što je zabilježio.

Inače, poznato je da je Pula jedan od rijetkih gradova koji bi, u slučaju potrebe, mogao u njih skloniti gotovo kompletno stanovništvo. Ispod grada krije se desetak kilometra duga tunelska mreža.

Gradnja za vrijeme austrougarske vlasti

Austrougarske vlasti, neposredno pred Prvi svjetski rat i tijekom njegova trajanja, za potrebe sklanjanja ljudi u slučaju direktnih zračnih napada na grad, započele izgradnju podzemnoga sustava tunela – skloništa (rovova, galerija i prolaza) sa spremištima streljiva i komunikacijskim hodnicima ispod pulskih brežuljaka.

Zerostrasse

Nijedan pulski brežuljak u najužoj jezgri grada nije ostao pošteđen bušenja i kopanja! Stvorena je široko rasprostranjena mreža podzemnih tunela – skloništa, od kojih su najveća ona ispod brežuljka Monte Zaro, te podno Kaštela i Monte Ghira.  

Poslije Prvoga svjetskog rata talijanske su vlasti nastavile koristiti pulske podzemne tunele, širile ih i nadograđivale. Nakon Drugoga svjetskog rata koriste se kao skloništa za civilno stanovništvo i za potrebe saniteta, a grade se i nova, tzv. atomska skloništa, tada predviđena, u prvom redu, kao skloništa u slučaju radiološko-biološke opasnosti.

Atomska i tunelska skloništa

Atomska skloništa, njih 36, mogu primiti oko 6.000 ljudi, a starija skloništa – 23 skloništa tunelskog tipa oko 45.000 ljudi. Barem u kraćem vremenu nužde.

Ukupni je kapacitet svih pulskih skloništa tako više od 50.000 ljudi, što je svakako impozantna brojka, gotovo jednaka broju stanovnika grada, navodi se na stranicama Povijesnog i pomorskog muzeja Istre.

I dok smo nedavno razmišjali kako ih upregnuti u turističke i kulturne svrhe, danas  kada razmišljamo o skloništima razmišljamo o njihovoj prvotnoj namjeni. Nažalost.

Bunker na vrhu Omladinske

Popis nekih skloništa u Puli s navedenim brojem, lokacijom, površinom i kapacitetom:

  • br. 12 - sklonište tunelskog tipa - dopunske zaštite broj 12 u Puli, na lokaciji Stari Grad 
  • br. 14 - sklonište tunelskog tipa - dopunske zaštite broj 14 u Puli, površine 1929,00 m², lokacija: s ulazom iz Boškovićevog uspona, te Arsenalske, Dobriline i Radićeve ulice
  • br. 16 - sklonište tunelskog tipa - dopunske zaštite br. 16 na lokaciji Arsenalska ulica, neutvrđene površine kapaciteta 11000 osoba, koje čini zasebnu funkcionalnu i građevinsku cjelinu
  • br. 34 - sklonište osnovne zaštite (tunelskog tipa) br. 34 u Puli, na lokaciji Krležina 39, smještajnog kapaciteta za prihvat 200 osoba, koje čini zasebnu funkcionalnu i građevinsku cjelinu
  • br. 35 - sklonište osnovne zaštite br. 35 u Puli, na lokaciji Krležina 37, površine 210 m² za prihvat 200 osoba, koje čini zasebnu funkcionalnu i građevinsku cjelinu
  • br. 36 - sklonište osnovne zaštite br. 36 u Puli, na lokaciji Krležina ulica, smještajnog kapaciteta za prihvat 200 osoba, koje čini zasebnu funkcionalnu i građevinsku cjelinu
  • br. 41 - sklonište osnovne zaštite br. 41 u Puli, na lokaciji Koparska 44, smještajnog kapaciteta za prihvat 150 osoba, koje čini zasebnu funkcionalnu i građevinsku cjelinu
  • br. 77 - sklonište br. 77 u Puli na lokaciji Osječka ulica
  • br. 79 - sklonište br. 79 u Puli, na lokaciji Kochova - Jeretova, površine 193,82 m², koje čini zasebnu funkcionalnu i građevinsku cjelinu
  • br. 80 - sklonište br. 80 u Puli, na lokaciji Jeretova 21, površine 237,63 m², koje čini zasebnu funkcionalnu i građevinsku cjelinu
  • br. 82 - sklonište br. 82 u Puli, na lokaciji Sisplac 15, površine 360 m², koje čini zasebnu funkcionalnu i građevinsku cjelinu
  • br. 83 - sklonište br. 83 u Puli, na lokaciji Stankovićeva 26

Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.