Politika i društvo

neka su devastirana, neka ilegalno okupirana

U pulska skloništa stane više od 50.000 ljudi, no pitanje je u kakvom su stanju?

Ulazi su prljavi, puni smeća i evidentno je kako se ne održavaju. Ima i onih, poput skloništa na Punti, koje je godinama ilegalno okupirano i Grad ga ne uspijeva vratiti u posjed, a u njima obitavaju beskućnici


 
3 min
Borka Petrović ⒸFOTO: Manuel Angelini

Ulazi su prljavi, puni smeća i evidentno je kako se ne održavaju. Ima i onih, poput skloništa na Punti, koje je godinama ilegalno okupirano i Grad ga ne uspijeva vratiti u posjed, a u njima obitavaju beskućnici

Nakon teksta o atomskim skloništima koji smo nedavno objavili, javili su nam se brojni zabrinuti građani koji u svojoj blizini imaju neka od skloništa koja su evidentno zapuštena.

Ulazi su prljavi, puni smeća i evidentno je kako se ne održavaju. Ima i onih, poput skloništa na Punti, koje je godinama ilegalno okupirano i Grad ga ne uspijeva vratiti u posjed. U njemu već godinama obitavaju beskućnici.

Ilegalno okupirano sklonište na Punti

U nekima su se uzgajale gljive, brojna su skloništa dana udrugama i klubovima, neka su uređena kao turističke atrakcije, neka se koriste kao skladišta. No, ljudi su se počeli pitati - što ukoliko nam doista zatrebaju? 

Naš je fotoreporter Manuel Angelini obišao skloništa diljem grada - evo što je zabilježio.

Inače, poznato je da je Pula jedan od rijetkih gradova koji bi, u slučaju potrebe, mogao u njih skloniti gotovo kompletno stanovništvo. Ispod grada krije se desetak kilometra duga tunelska mreža.

Gradnja za vrijeme austrougarske vlasti

Austrougarske vlasti, neposredno pred Prvi svjetski rat i tijekom njegova trajanja, za potrebe sklanjanja ljudi u slučaju direktnih zračnih napada na grad, započele izgradnju podzemnoga sustava tunela – skloništa (rovova, galerija i prolaza) sa spremištima streljiva i komunikacijskim hodnicima ispod pulskih brežuljaka.

Zerostrasse

Nijedan pulski brežuljak u najužoj jezgri grada nije ostao pošteđen bušenja i kopanja! Stvorena je široko rasprostranjena mreža podzemnih tunela – skloništa, od kojih su najveća ona ispod brežuljka Monte Zaro, te podno Kaštela i Monte Ghira.  

Poslije Prvoga svjetskog rata talijanske su vlasti nastavile koristiti pulske podzemne tunele, širile ih i nadograđivale. Nakon Drugoga svjetskog rata koriste se kao skloništa za civilno stanovništvo i za potrebe saniteta, a grade se i nova, tzv. atomska skloništa, tada predviđena, u prvom redu, kao skloništa u slučaju radiološko-biološke opasnosti.

Atomska i tunelska skloništa

Atomska skloništa, njih 36, mogu primiti oko 6.000 ljudi, a starija skloništa – 23 skloništa tunelskog tipa oko 45.000 ljudi. Barem u kraćem vremenu nužde.

Ukupni je kapacitet svih pulskih skloništa tako više od 50.000 ljudi, što je svakako impozantna brojka, gotovo jednaka broju stanovnika grada, navodi se na stranicama Povijesnog i pomorskog muzeja Istre.

I dok smo nedavno razmišjali kako ih upregnuti u turističke i kulturne svrhe, danas  kada razmišljamo o skloništima razmišljamo o njihovoj prvotnoj namjeni. Nažalost.

Bunker na vrhu Omladinske

Popis nekih skloništa u Puli s navedenim brojem, lokacijom, površinom i kapacitetom:

  • br. 12 - sklonište tunelskog tipa - dopunske zaštite broj 12 u Puli, na lokaciji Stari Grad 
  • br. 14 - sklonište tunelskog tipa - dopunske zaštite broj 14 u Puli, površine 1929,00 m², lokacija: s ulazom iz Boškovićevog uspona, te Arsenalske, Dobriline i Radićeve ulice
  • br. 16 - sklonište tunelskog tipa - dopunske zaštite br. 16 na lokaciji Arsenalska ulica, neutvrđene površine kapaciteta 11000 osoba, koje čini zasebnu funkcionalnu i građevinsku cjelinu
  • br. 34 - sklonište osnovne zaštite (tunelskog tipa) br. 34 u Puli, na lokaciji Krležina 39, smještajnog kapaciteta za prihvat 200 osoba, koje čini zasebnu funkcionalnu i građevinsku cjelinu
  • br. 35 - sklonište osnovne zaštite br. 35 u Puli, na lokaciji Krležina 37, površine 210 m² za prihvat 200 osoba, koje čini zasebnu funkcionalnu i građevinsku cjelinu
  • br. 36 - sklonište osnovne zaštite br. 36 u Puli, na lokaciji Krležina ulica, smještajnog kapaciteta za prihvat 200 osoba, koje čini zasebnu funkcionalnu i građevinsku cjelinu
  • br. 41 - sklonište osnovne zaštite br. 41 u Puli, na lokaciji Koparska 44, smještajnog kapaciteta za prihvat 150 osoba, koje čini zasebnu funkcionalnu i građevinsku cjelinu
  • br. 77 - sklonište br. 77 u Puli na lokaciji Osječka ulica
  • br. 79 - sklonište br. 79 u Puli, na lokaciji Kochova - Jeretova, površine 193,82 m², koje čini zasebnu funkcionalnu i građevinsku cjelinu
  • br. 80 - sklonište br. 80 u Puli, na lokaciji Jeretova 21, površine 237,63 m², koje čini zasebnu funkcionalnu i građevinsku cjelinu
  • br. 82 - sklonište br. 82 u Puli, na lokaciji Sisplac 15, površine 360 m², koje čini zasebnu funkcionalnu i građevinsku cjelinu
  • br. 83 - sklonište br. 83 u Puli, na lokaciji Stankovićeva 26

Nastavite čitati

Pula
 

Maksimalnih 1,2 milijuna kuna za energetski učinkovitiju Gradsku palaču

Riječ je o projektu zamjene klimatizacije Gradske palače čiji sustav nije u upotrebi zbog zastarjele tehnologije, a za ovaj poziv Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost udio sufinanciranja nije uvjetovao indeksom razvijenosti, poput onog za sufinanciranje energetske obnove zgrada sa svojstvom kulturnog dobra, te je i iznos koji je Pula dobila znatno viši

Pula
 

NISU POZVALI INVESTITORA NA TRIBINU ZA LUNGOMARE: Aleksej Orel: "Pozvali smo sve gradske vijećnike i gradonačelnika Zoričića, nitko nam nije odgovorio"

Ne, naša je pozicija da na drugoj strani ne stoji investitor nego predstavnici Grada Pule. Naime, donošenje urbanističkih planova je u nadležnosti Gradskog vijeća, a ne investitora. S druge strane, nismo sigurno hoće li postojeći investitor, a koji je sam rekao da je projekt kupio 2016. godine, to i ostati u perspektivi, kazao je Orel i dodao: "Pozvali smo na tribinu sve gradske vijećnike i gradonačelnika Pule Filipa Zoričića, no nitko nam nije poslao službeni odgovor. Nadamo se da će bar kao privatna lica sudjelovati na današnjoj tribini"

Pula
 

BIRA SE UMJETNIČKI RAVNATELJ PULA FILM FESTIVALA Pavo Marinković: "Prijavit ću se na natječaj, posao nije završen" - Zlatko Vidačković: "Kandidirat ću se"

Prije godinu i pol dana za mjesto umjetničkog ravnatelja PFF-a, osim tada izabranog Pava Marinkovića i Zlatka Vidačkovića, kandidirali su se i povjesničarka umjetnosti i kustosica Paola Orlić, producentica Zdenka Gold, filmski i glazbeni kritičar Željko Luketić, redatelj David Lušičić, redatelj i pisac Sergej Stanojkovski, glumac Igor Galo i skladatelj filmske glazbe Ozren K. Glaser * Ovaj put umjetnički ravnatelj bira se na četiri godine

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.