U sustavu civilne zaštite istarskih gradova i općina više od 6.500 osoba - vatrogasci, udruge, komunalna poduzeća

Ugroza koja dolazi s istoka potaknula je brojna pitanja; imamo li dovoljno skloništa u slučaju da se sukob proširi ali i tko bi trebao koordinirati cijelim sustavom i jesu li civilna zaštita spremna nositi se s izazovima?

Dino Kozlevac, načelnik Stožera civilne zaštite Istarske županije navodi kako se  sustav temelji na operativnim snagama  koje čine -  stožeri civilne zaštite (županije, gradova i općina), operativne snage vatrogastva, Crvenog križa Istarske županije, operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja - Stanice Istra.

Dino Kozlevac

U sustav civilne zaštite uključeni su i Policijska uprava istarska, Nastavni zavod za javno zdravstvo IŽ, Nastavni zavod za hitnu medicinu IŽ, Opća bolnica Pula, Istarski domovi zdravlja, Hrvatska vodoprivreda.

U sustavu civilne zaštite i udruge, komunalna poduzeća

No, tu su spadaju i udruge ronioca, speleologa, lovaca te pravne osobe koje se zaštitom ljudi i imovine bave u sporednoj djelatnosti odnosno od interesa su za funkcioniranje života i rada na području Istarske županije. Tu spadaju komunalna poduzeća, vodovodi, Hrvatske šume, poduzeća za upravljanje i održavanje prometnica...

Ovisno o potrebi, u sustavu civilne zaštite gradova i općina, djeluje više od 6.500 osoba, navodi Kozlevac dodajući da županija, gradovi i općine temeljem Procjene rizika i plana mogu organizirati postrojbe civilne zaštite čiji članovi nemaju obvezu, već se uključuju na volonterskoj osnovi.

Na pitanje imamo li propisan plan postupanja u ratnim uvjetima, a pad letjelice na hrvatski glavni grad svjedoči nam da nismo daleko od ratnih zbivanja, Kolevac pojašnjava da je sustav civilne zaštite na području Istarske županije u potpunosti ustrojen temeljem Zakona o sustavu civilne zaštite RH, koji je prenio direktivu Europskog parlamenta i vijeća o kontroli opasnosti od velikih nesreća koja uključuju opasne tvari.

Procjena rizika od velikih nesreća

Istarska županija donijela je, navodi, na temelju državne procjene rizika, Procjenu rizika od velikih nesreća, a to su:

• potres
• požar otvorenog prostora
• epidemije i pandemije
• ekstremne temperature
• tehničko - tehnološke nesreće sa opasnim tvarima
• poplava

Dakle, ratna zbivanja, iako smo do prije 27 godina i sami bili u Domovinskom ratu, nisu uzeta u obzir kao relevatna opasnost, što se sustava civilne zaštite tiče. Isto je i sa Procjenom rizika od velikih nesreća najvećeg istarskog grada - Pule.

No, Kozlevac nam pojašnjava da civilna zaštita, u slučaju opasnosti od ratnih djelovanja,zapavo postupa po mjerama sklanjanja i zbrinjavanja ljudi kod potresa i ostalih opasnosti.

Sustav je organiziran i spreman

- Istarska županija, gradovi i općine u potpunosti su ustrojili sustav civilne zaštite, izradili Procjene rizika i Planove djelovanja te godišnje na predstavničkim tijelima donose Analizu stanja sustava i Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite.

Iskustva i odgovori civilne zaštite Istarske županije, gradova i općina na dosadašnje ugroze potvrđuju organiziranost i spremnost sustava, tvrdi Kozlevac.

- Aktualni događaji u Ukrajini izazvali su interes za mogućnosti zaštite od nuklearnog rata i raspoloživosti skloništa za sklanjanje stanovništva na području Istre.

Skloništa koja su tehnički odgovarala za mogućnost zaštite od nuklearnog udara građana kao i ostala skloništa niže razine zaštite građena su do kraja osamdesetih godina kada je donesena odluka da se više ne grade pod obavezno, već su investitori birali hoće li graditi sklonište, ili izdvajati doprinos u fond za izgradnju skloništa. Ustavni sud ukinuo je tu odredbu i obveza izgradnje skloništa ili izdvajanje u fond više ne postoji, navodi nam.

Voditelji skloništa na volonterskoj bazi

Republika Hrvatska je 2015. godine skloništa u bivšem društvenom vlasništvu prebacila u vlasništvo gradova i općina. Danas postoje skloništa u vlasništvu gradova i općina, ali i u vlasništvu privatnih osoba. Na pitanje tko njima konkretno upravlja, odnosno što da se sutra oglasi uzbuna navodi da su gradovi i općine po odredili voditelje skloništa i njihove zamjenike, koji su volonterski pristali obavljati dužnost.

Vježba u Labinu

Kozlevac naglašava kako smjernicama za izradu procjena rizika Republike Hrvatske za područje Istarske županije nije predviđena opasnost od atomskog udara niti nuklearne i radiološke nesreće.

- Temeljem procjena ne očekuje se da bi Hrvatska i Istarska županija bile cilj nuklearnog napada, ali ako bi došlo do takvih aktivnosti u Ukrajini i šire tada se u Hrvatskoj i Istarskoj županiji postupa sukladno Planu za sigurnost u radiološko – nuklearnim nesrećama ili vanrednom događaju (nuklearna elektrana Krško) koji propisuje kako postupati.

Nema opasnosti od nuklearnog napada

U takvim situacijama, pojašnjava, koriste se postojeća skloništa, sklanjanje u zatvorene objekte (stambene i javne) koji se mogu dobro (idealno hermetički) zatvoriti (prozori, vrata, ventilacija), dok opasnost ne prođe.

Kod nastanka opasnosti postupa se u skladu sa uputama Stožera civilne zaštite, koje se oglašavaju putem medija i direktnim obavijestima. Uzbunjivanje po potrebi javnim sirenama obavlja MUP RH odnosno Ravnateljstvo civilne zaštite.

- Za istaknuti je da za područje Istre ali i cijele Hrvatske, po procjeni odgovornih stručnjaka za nuklearne i radiološke nesreće kao i vojnih analitičara koji procjenjuju trenutno stanje ugroze, ne postoji neposredna opasnost od nuklearnih udara, zaključuje Kozlevac.