NOVI PODACI DZS-a: Labin ima najbrži pad broja stanovnika u Istri
U Puli je prošle godine bilo duplo više umrlih osoba od živorođenih
Poznati novinar, pisac, antologičar, kritičar, esejist i publicist Igor Mandić obilježio je hrvatsko novinarstvo u drugoj polovici 20. stoljeća. Bio je dugogodišnji suradnik mnogih televizijskih i radijskih postaja, a objavljivao je socio-kulturološke feljtone, eseje, polemike i književne kritike. Dobitnik je nagrade Hrvatskog novinarskog društva za životno djelo 2005. godine
Poznati novinar, pisac, antologičar, kritičar, esejist i publicist Igor Mandić obilježio je hrvatsko novinarstvo u drugoj polovici 20. stoljeća. Bio je dugogodišnji suradnik mnogih televizijskih i radijskih postaja, a objavljivao je socio-kulturološke feljtone, eseje, polemike i književne kritike. Dobitnik je nagrade Hrvatskog novinarskog društva za životno djelo 2005. godine
Istaknuti književni kritičar, pisac i esejist Igor Mandić umro je sinoć u Zagrebu u 83. godini života, objavio je na svojem Facebook profilu književni kritičar Velimir Visković.
Kako je napisao u svojoj objavi, Mandić je preminuo u nedjelju oko 18,30 sati. Visković navodi da je Mandić godinama imao srčane probleme, te je imao jako napornu prethodnu noć i slabo je spavao, a u nedjelju poslijepodne mu je odjednom pozlilo, zbog čega je završio u bolnici Sveti Duh.
Poznati novinar, pisac, antologičar, kritičar, esejist i publicist Igor Mandić obilježio je hrvatsko novinarstvo u drugoj polovici 20. stoljeća. Bio je dugogodišnji suradnik mnogih televizijskih i radijskih postaja, a objavljivao je socio-kulturološke feljtone, eseje, polemike i književne kritike. Dobitnik je nagrade Hrvatskog novinarskog društva za životno djelo 2005. godine.
Rođen je u Šibeniku 20. studenoga 1939. godine. Maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Splitu 1958., a diplomirao je 1963. godine na Katedri za komparativnu književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Objavio je od 1970. do danas preko 30 knjiga, što književnih i glazbenih kritika, što knjiga feljtona, eseja, polemika i raznih tekstova, te tri knjige autobiografskih promišljanja i dnevničkih zapisa. U njima je okupio dio od stotina ili tisuća novinskih tekstova, komentara i kritika koje je objavljivao u raznim medijima, počevši od Vjesnika, gdje je radio od 1966. do 1993. i gdje je 2000. kratko obavljao funkciju glavnog urednika.
Od 1993. do 1995. pisao je kulturološke komentare za Slobodnu Dalmaciju, a 1997. prešao u slobodne umjetnike, te je objavljivao u raznim listovima. Posljednjih je godina u Jutarnjem listu objavljivao redovitu kritičarsku kolumnu.
U Puli je prošle godine bilo duplo više umrlih osoba od živorođenih
Dijete je, sedam dana po učinjenoj tonzilektomiji na Klinici za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata i šest dana po otpustu iz bolnice, kolima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije - ispostava Zaprešić, u ranim jutarnjim satima dovezeno bez znakova vitalnih funkcija
Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.