Uskokova optužnica za aferu 'Po babi i po stričevima'. Odgođeno suđenje četvorici bivših ministara

Zbog nedolaska bivšeg ministra Tomislava Tolušića, koji se ispričao bolešću, u petak je odgođen početak suđenja četvorici bivših članova vlade zbog nezakonitosti s dodjelom poticaja i zapošljavanjem otkrivenih u aferi "Po babi i stričevima".

Na optuženičku klupu zagrebačkog Županijskog suda u petak su uz Tolušića trebali sjesti prvooptuženi Darko Horvat, prvi ministar uhićen tijekom mandata, te Josip Aladrović i nekadašnji potpredsjednik vlade Boris Milošević.

Tolušić je zahtjev za odgodom ročišta sudu dostavio u četvrtak poslijepodne, a sutkinja Ana Kovačević kazala je da će njegovu dokumentaciju proslijediti sudskom vještaku kako bi utvrdio je li traženje odgode bilo opravdano.

Ako se utvrdi da nije, trošak rasprave podmirit će Tolušić, kazala je sutkinja, ističući da je Tolušić mogao i ranije poslati zahtjev za odgodom, kako okrivljenici koji nisu iz Zagreba ne bi trebali putovati na sud.

Uskokova optužnica za aferu „Po babi i po stričevima“ tereti Horvata, Tolušića i Miloševića za pogodovanje pri dodjeli novčani potpora za područja naseljena nacionalnim manjinama, a bivšeg ministra Aladrovića i gradonačelnika Županje Damira Juzbašića za nezakonita zapošljavanja.

Sva petorica optuženika poriču počinjenje kaznenih djela koja im se stavljaju na teret.

Optužnica je potvrđena nakon što je Visoki kazneni sud (VKS) prošlog studenog odbio žalbe četvorice bivših ministara, kojim su odbijeni prijedlozi obrane za izdvajanjem svih dokaza u postupku koji se na zagrebačkom Županijskom sudu vodi zbog zlouporabe položaja i ovlasti. Time je odluka da su dokazi zakoniti postala pravomoćna te se na nju više nije bilo moguće žaliti.

Postupak razdvojen nakon priznanja krivnje ostalih okrivljenika

O osnovanosti optužnice protiv bivših ministara i gradonačelnika Županje optužno vijeće počelo je raspravljati nakon što je postupak protiv njih razdvojen od postupka protiv ostalih okrivljenika koji su u prosincu 2022. priznali krivnju i nagodili se s tužiteljstvom.

Riječ je o Ani Mandac, nekadašnjoj Horvatovoj pomoćnici, osuđenoj na 11 mjeseci zatvora što joj je zamijenjeno radom za opće dobro, bivšoj ravnateljici uprave za potpomognuta područja u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Katici Mišković, uvjetno osuđenoj na devet mjeseci zatvora uz dvogodišnji rok kušnje te bivšem državnom tajniku Velimiru Žunecu osuđenom na uvjetnih 10 mjeseci uz tri godine kušnje.

Njih troje teretilo se za sređivanje dodjele financijskih potpora tvrtkama koje za to nisu ispunjavale kriterije. 

Horvata, koji je jedini u ovom slučaju bio u istražnom zatvoru, Uskok tereti da je 2018. kao ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, zajedno s pomoćnicom Mandac, na poticanje suokrivljenika nezakonito dodijelio bespovratnih 2,6 milijuna kuna.

Uz Horvata, Mandac, Žuneca i Mišković u tom su kraku slučaja Uskokovom optužnicom obuhvaćeni i Tolušić te Milošević, bivši potpredsjednik vlade iz redova SDSS-a, jer je dio novca dodijeljen pripadnicima srpske nacionalne manjine.

Iz Horvatovog slučaja proizašla istraga protiv Aladrovića

Iz tog je slučaja proizašla i istraga protiv bivšeg ministra rada i socijalne skrbi Aladrovića kojega Uskok tereti za pogodovanje prilikom dva zapošljavanja 2018. i 2019. dok je bio ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Proširenjem istrage je uz Aladrovića bio osumnjičen i Juzbašić, gradonačelnik Županje i bivši HDZ-ovac, kasnije nezavisni kandidat kojeg je podržao Domovinski pokret. Juzbašića optužnica tereti da je preko Mandac tražio od Aladrovića da pogoduje pri zapošljavanju u HZMO-u, što je Aladrović i učinio dostavivši kandidatkinji zadatke koji će biti postavljeni na testiranju.

Nakon pokretanja istrage Horvat je uhićen kao prvi ministar na dužnosti. Aladrović i Milošević su neko vrijeme ostali na ministarskim funkcijama što je bio prvi slučaj da su pod istragom dvojica vladinih članova, a razriješeni su krajem travnja pretprošle godine.

Horvat je uhićen nakon što je njegova bivša pomoćnica Mandac, ranije osumnjičena u aferi Vjetroelektrane, na Uskoku posvjedočila da su se sporni poticaji dodjeljivani "po babi i stričevima".

Kazala je navodno i da su ih stručne službe upozorile da je dodjela novca mimo kriterija protivna zakonu. Horvat, međutim, tvrdi da je samo potpisivao dokumente koje mu je donosila Mandac.

Početkom listopada 2023. Mandac je u aferi Vjetroelektrane sporazumno osuđena na 10 mjeseci uvjetnog zatvora, uz rok kušnje od tri godine, nakon što je priznala krivnju za namještanje potpora prijateljima bivše državne tajnice i kninske gradonačelnice Josipe Rimac.