Uvoz, a ne domaća proizvodnja, glavni krivac za rast cijena u Hrvatskoj

Odgovornost za rast cijena hrane i proizvoda široke potrošnje u Hrvatskoj nije moguće jednoznačno pripisati pojedinom dioniku u lancu opskrbe, pokazalo je istraživanje AZTN-a provedeno od siječnja 2022. do srpnja 2024. godine. Ipak, podaci jasno ukazuju da je uvozna komponenta bila značajniji generator poskupljenja od domaće proizvodnje.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja istražila je odnose između 49 trgovaca i 23 dobavljača (16 proizvođača i 7 distributera), obuhvativši osam kategorija proizvoda uključujući meso i mesne prerađevine, pekarske proizvode, mlijeko i mliječne proizvode, svježe voće i povrće te osnovne prehrambene proizvode poput brašna, šećera i ulja.

Rezultati su pokazali da su dobavljači, posebice distributeri koji posluju s principalima izvan RH, značajno češće mijenjali cjenike nego proizvođači, što se, prenosi Poslovni.hr,  direktno odrazilo na povećanje maloprodajnih cijena.

U promatranom razdoblju cijene hrane u Hrvatskoj porasle su za 26,1% (EU prosjek: 24,3%), dok su proizvođačke cijene porasle za 18,5 % (EU: 21,3%).

Indeks uvoznih cijena za Hrvatsku iznosio je čak 26,3%, što nedvojbeno potvrđuje da je uvozna komponenta bila značajniji pokretač inflacije od domaće proizvodnje. Posebno izražena dinamika cijena zabilježena je kod proizvoda poput suncokretovog ulja, jaja, pekarskih proizvoda, mlijeka i deterdženata.

Dobavljači samostalno formiraju veleprodajne cijene kroz cjenike koji su se u vrijeme inflacije mijenjali više puta godišnje, najčešće uz najavu od 15 do 60 dana.

Trgovci pak samostalno određuju maloprodajne cijene i svoje trgovačke marže na temelju tržišnih uvjeta, ciljane profitabilnosti i konkurentskih cijena. Zanimljivo je da kod privatnih robnih marki trgovci često određuju veće marže nego za ostale proizvode.