VELIKI ZNANSTVENI DOGAĐAJ Sutra u Puli počinje doktorska radionica "Zašto je socijalizam važan?"

U organizaciji Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli od sutra do subote 31. kolovoza na pulskom se sveučilištu održava jubilarna 10. Doktorska radionica.

Ovogodišnja tema je "Zašto je socijalizam važan? Pristupi istraživanju političke ideje i povijesnog razdoblja" (Why Socialism Matters? Approaches to Research of the Political Idea and the Historical Period).

Sa svojim izlaganjima nastupit će 20 doktoranada s brojnih sveučilišta (Aalto, Basel, Beograd, Berlin, CEU Beč, Chengchi, Duisburg-Essen, EHESS Paris, Frankfurt, Genova, Halle, Kopar, Prag, Zadar, Zagreb, Zürich) te četiri pozvana predavača – profesorice i profesori Ankica Čakardić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Hannes Grandits (Humboldtovo sveučilište u Berlinu), Branimir Janković (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Katarina Peović (Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci).

Iako je program radionice prije svega namijenjen sudionicima doktorandima, predavanja i izlaganja otvorena su i za širu javnost. Mjesto održavanja je Fakultet ekonomije i turizma,  dvorana Soumitra Sharma, Preradovićeva 1.

Doktorska radionica sveučilišnog Centra za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma i Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli spoj je znanstvenog skupa i ljetne škole koji od 2015., svake godine krajem kolovoza, omogućuje četverodnevno usavršavanje doktorandica i doktoranada, polaznika poslijediplomskih studija povijesti te bliskih humanističkih i društvenih znanosti.

Radionica omogućuje razmjenu znanja i razmišljanja, sudjelovanje u poticajnoj raspravi i povezivanje mladih istraživača, kao i mapiranje trendova u istraživanju, posebno na razini doktorskih studija. Pulskim studentima radionica omogućuje uvid u poslijediplomsku razinu rada i istraživanja, a neki potaknuti tim iskustvom upisuju doktorski studij.

Tijekom proteklih deset godina teme radionice bile su usmjerene na suvremenu povijest, povijest socijalističke Jugoslavije i šireg europskog prostora u razdoblju od početka 20. stoljeća do danas, i to redom: 'Povijest svakodnevice u socijalističkoj Jugoslaviji' (2015.), 'Jugoslavenski socijalizam: sličnosti i posebnosti' (2016.), 'Novi čovjek za socijalističko društvo' (2017.), 'Jugoslavija i globalna 1968.: konteksti, perspektive, odjeci' (2018.), 'Industrijska društva kasnoga socijalizma: europske usporedbe' (2019.), 'Suradnja, razmjena i solidarnost u Europi 1945-1990.' (2020.), 'Mikrohistorija socijalizma' (2021.), 'Mikrohistorija socijalizma i postsocijalizma' (2022.), 'Što je bila Europa? Predodžbe, podjele i integracije od 1940-ih do 2010-ih' (2023.)

Teme su često bile povezane s istraživačkim projektima u CKPIS-u (Centru za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma), primjerice dvama višegodišnjim projektima koje je financirala Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), ili sa suradnjom u okviru mreže okupljene oko Katedre za povijest jugoistočne Europe Humboldtova sveučilišta u Berlinu, što je podupirala Njemačka služba za akademsku razmjenu (DAAD).

Radionica je bilježila izvrstan odaziv te su na njoj sudjelovali doktorandi i predavači s brojnih sveučilišta i iz drugih ustanova (Beč, Beograd, Berlin, Bielefeld, Birmingham, Bochum, Bologna, Budimpešta, Cork, Durham, Firenca, Ghent, Giessen, Glasgow, Graz, Hamburg, Iaşi, Köln, Konstanz, Kopar, Lisabon, Ljubljana, Montreal, München, North Carolina – Chapel Hill, Nottingham, Oxford, Pariz, Potsdam, Prag, Princeton, Regensburg, San Diego, Sarajevo, Skopje, Sofija, Split, Tübingen, Turku, Varšava, Warwick, Zagreb i Pula). Na 10. Doktorskoj radionici popisu se pridružuje novi niz sveučilišta podižući ukupni broj ustanova na više od 50 (Aalto, Basel, Duisburg-Essen, Frankfurt, Genova, Halle, Rim, Zadar, Zürich, National Chengchi University).

Više se kolegica i kolega vraćalo na radionicu poslije svojeg prvog sudjelovanja. Među pozvanim predavačima na deset radionica našli su se Rory Archer, Chiara Bonfiglioli, Ulf Brunnbauer, Ankica Čakardić, Amir Duranović, Hannes Grandits, Tvrtko Jakovina, Branimir Janković, Husnija Kamberović, Ana Kladnik, Hrvoje Klasić, Boris Koroman, Andrea Matošević, Maroje Mrduljaš, Magdalena Najbar-Agičić, Ivan Obadić, Katarina Peović, Tanja Petrović, Nemanja Radonjić, Paul Stubbs, Pieter Troch, Saša Vejzagić, Radina Vučetić, Dean Vuletic i Marko Zubak, a predavanja su držali i sami organizatori.

Stalna je članica Organizacijskog odbora dr. sc. Anita Buhin (sada Sveučilište Nova u Lisabonu), a u njemu su se posljednjih godina ustalile Tina Filipović (sada EUI Firenca, sudjeluje u organizaciji 2015. i od 2019.) i Sara Žerić Đulović (sada IOS Regensburg, sudjeluje u organizaciji od 2021.). U prvim godinama član je bio Igor Stanić (2015-2018.), iznimno i drugi.

Doktorsku radionicu podupiru Sveučilište u Puli i Filozofski fakultet u Puli, a uspješna je višegodišnja suradnja sa Studentskim centrom Pula te Povijesnim i pomorskim muzejom Istre. Ove godine prostor za radionicu ustupa pulski Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković".