NARODU PREKIPJELO Građani Istre na prosvjedu u Puli rekli 'NE' projektu KOdeCO i spaljivanju otpada u Holcimu

Više od stotinu građana okupilo se danas u Flanatičkoj ulici u Puli, ispred kabineta istarskog župana Borisa Miletića, na mirnom prosvjedu protiv projekta KOdeCO i spaljivanja otpada u cementari Holcim u Koromačnu. Prosvjed su organizirali Građanska inicijativa Ujedinjena Labinština i Udruga Zeleni odred, a okupljeni su od županijskih vlasti zatražili konkretne poteze kojima bi se spriječila realizacija projekta vezanog uz transport i skladištenje ugljikova dioksida te pokrenuo postupak preispitivanja dozvola za spaljivanje otpada.

Prosvjed je okupio građane Labinštine, Pule i drugih dijelova Istre, a organizatori su poručili kako se ne radi samo o lokalnom problemu Koromačna i Raše, već o pitanju zaštite okoliša i zdravlja stanovnika cijelog poluotoka.

Prvi se okupljenima obratio Željko Ilić iz Zelenog odreda, zahvalivši građanima Labinštine koji već gotovo dva mjeseca sudjeluju u prosvjednim blokadama prometnica, kao i Puležanima koji im pružaju podršku.

"To su ljudi koji su dan i noć na cesti i usprotivili su se strateškom projektu države u interesu jedne privatne strane korporacije. Ova država dopušta sebi da strateškim projektima proglašava privatne biznise. Mi na to ne pristajemo", poručio je Ilić.

"Nalazimo se u svojevrsnom vražjem trokutu onečišćivača"

Govoreći o povezanosti problema na Labinštini i Puljštini, Ilić je upozorio na cementaru u Koromačnu, tvornicu cementa u Puli i Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun, koje smatra trima značajnim izvorima potencijalnog onečišćenja.

Prema njegovim tvrdnjama, snažna bura može u vrlo kratkom vremenu prenijeti emisije iz Koromačna prema Puli, zbog čega smatra da stanovnici južne Istre imaju jednako velik razlog za zabrinutost.

"Ovo nije borba Labinjana, ovo je borba svih nas. Nalazimo se u svojevrsnom vražjem trokutu između Holcima, pulske cementare i Kaštijuna", rekao je Ilić.

Posebno se osvrnuo na količine otpada koje je dopušteno koristiti kao alternativno gorivo u Holcimovoj cementari. Naveo je da dozvola omogućuje spaljivanje do 72.000 tona godišnje, dok se na Kaštijunu, prema podacima kojima raspolaže, godišnje proizvede između 6.000 i 7.000 tona gorivog dijela otpada.

"Zašto je Koromačno dobilo dozvolu za 72.000 tona, deset puta više? Koga oni farbaju?", upitao je Ilić, ustvrdivši da je takav kapacitet prvenstveno namijenjen obradi otpada iz uvoza.

Željko Ilić

Povezao je pritom sustav gospodarenja otpadom na Kaštijunu s korištenjem otpada kao goriva u Koromačnu, ocijenivši da se problemi tih dvaju postrojenja ne mogu promatrati odvojeno.

Kritizirao je i dosadašnje odluke županijskih i gradskih vlasti, uključujući bivšeg župana Ivana Jakovčića i tadašnjeg pulskog gradonačelnika Borisa Miletića, smatrajući ih politički odgovornima za odabir lokacije i tehnologije Kaštijuna. Aktualnom županu Miletiću zamjerio je i raniju podršku projektu KOdeCO.

Ilić je pozvao na nastavak zajedničkog djelovanja građanskih inicijativa, naglasivši da današnje okupljanje neće biti posljednje.

"Samo zajedno možemo promijeniti sustav. Ovo nije zadnji skup. Moramo konstantno raditi pritisak. Mora im biti jasno da predstavljaju građane, a ne korporacije i interesne skupine koje žele zarađivati na našoj nevolji", zaključio je.

Tanja Pejić: "Dva mjeseca smo na cestama i nećemo stati"

U ime Građanske inicijative Ujedinjena Labinština okupljenima se potom obratila Tanja Pejić, zahvalivši građanima Pule i ostatka Istre koji od početka podupiru prosvjede na Labinštini.

Podsjetila je da su prosvjedi započeli 15. rujna u Raši te da će sutra biti puna dva mjeseca otkako građani iskazuju protivljenje projektu.

"Nakon sedam dana govorili su da nećemo izdržati, da nas puste da se malo izgalamimo i istrčimo po pješačkim prijelazima. Ljudi, mi ne da ćemo izdržati, mi nećemo stati", poručila je Pejić, što su okupljeni pozdravili snažnim pljeskom.

Istaknula je kako iza prosvjeda, prema njezinim riječima, ne stoje političke strukture, već svijest građana o potrebi zaštite prostora u kojem žive.

Govoreći o Holcimu, navela je da cementara godišnje koristi oko 50.000 tona zamjenskih goriva, dok dozvoljeni kapacitet iznosi 72.000 tona. Prema njezinoj računici, sadašnje količine odgovaraju približno dvjema tisućama kamiona godišnje.

"To je cementara koja već sada radi na oko 70 posto dopuštenog kapaciteta spaljivanja otpada. Oni čekaju da se mi umorimo pa da dođu na sto posto, a mi ih moramo spustiti na nulu, kazala je Pejić.

Tanja Pejić

Oštro je kritizirala predstavljanje korištenja otpada kao alternativnog goriva u kontekstu zelene tranzicije, ustvrdivši da se time Istra pretvara u odredište za otpad iz drugih europskih zemalja.

Posebno je upozorila na dioksine i furane, spojeve koji mogu nastajati tijekom termičke obrade određenih vrsta otpada. Izrazila je nezadovoljstvo činjenicom da se njihove emisije, prema informacijama na koje se pozvala, ne mjere kontinuirano, već povremenim mjerenjima.

Pejić je pritom ustvrdila da su tijekom probnog rada novog predkalcinatora zabilježene kratkotrajno povišene vrijednosti pojedinih emisija te dovela u pitanje oslanjanje isključivo na dnevne prosjeke prilikom ocjenjivanja utjecaja na okoliš.

Traže izmjene Prostornog plana Istarske županije

Središnji dio njezina obraćanja odnosio se na konkretne zahtjeve prosvjednika prema Istarskoj županiji.

Prvi je zahtjev da se kroz izmjene Prostornog plana Istarske županije onemogući realizacija projekta KOdeCO, ali i budućih projekata koji uključuju terminale, cjevovode i skladištenje ugljikova dioksida na području Istre.

Pejić je obrazložila da je županijski prostorni plan ključni dokument kojim se usmjerava razvoj cijele regije te da bi takva odredba, prema tumačenju inicijative, spriječila preseljenje sličnih projekata na druge lokacije.

"Ako Županija u svoj prostorni plan unese zabranu terminala, cjevovoda i skladištenja CO2, onda to obvezuje ne samo Općinu Raša i Koromačno, nego i sve druge općine i gradove u Istri. Ne želimo da se isti problem sutra preseli u Plomin, Pulu ili negdje drugdje!", naglasila je.

Osvrnula se i na argumente vezane uz državne ovlasti i koncesije, istaknuvši da koncesija i prostorni plan nisu isto te da, prema stajalištu inicijative, županijska prostornoplanska dokumentacija može biti važan instrument za zaustavljanje projekta.

Drugi ključni zahtjev odnosi se na spaljivanje otpada u Holcimu. Prosvjednici traže da Istarska županija i Županijska skupština službeno zatraže od nadležnog ministarstva reviziju i ukidanje dozvola koje omogućuju takvu djelatnost.

Pejić je naglasila kako inicijativa ne tvrdi da Županija može samostalno poništiti dozvolu koju je izdalo ministarstvo, ali smatra da ima dovoljno političkog i institucionalnog utjecaja da pokrene odgovarajući postupak.

"Nitko od nas nije tvrdio da Županija može sama poništiti dozvolu ministarstva. Upravo zato tražimo da Županija i Skupština službeno istupe prema ministarstvu i zatraže reviziju i ukidanje tih dozvola", pojasnila je.

Kritizirala je i dosadašnju komunikaciju županijskih vlasti s prosvjednicima, ustvrdivši da na njihove ranije istupe nisu dobivali odgovore, dok je poziv na sastanak uslijedio nakon najave dolaska pred županov kabinet.

Podsjetila je da su prosvjednici ranije svoje zahtjeve iznosili pred zgradama Općine Raša i Grada Labina, nakon čega su tamošnji čelnici javno izrazili protivljenje projektu.

"Sada smo došli ispred kabineta župana, pa ćemo vidjeti hoće li se ista stvar dogoditi i ovdje", poručila je Pejić.

Šerif Guta: "Zašto je istarski narod postao narod trećeg reda?"

Posljednji se okupljenima obratio Šerif Guta iz Građanske inicijative Ujedinjena Labinština, koji je naglasak stavio na odnos institucija prema građanima i nedostatak povjerenja u sustav nadzora nad radom cementare.

Podsjetio je da je inicijativa u samo devet dana prikupila 7.152 potpisa na peticiji, što, prema njegovu mišljenju, jasno pokazuje razmjere protivljenja građana.

"Zašto je labinski narod, zašto je istarski narod postao narod trećeg reda?", upitao je Guta, kritizirajući činjenicu da tijekom gotovo dva mjeseca prosvjeda, prema njegovim riječima, nitko od najviših državnih dužnosnika nije došao razgovarati s okupljenima.

Usporedio je odnos institucija prema prosvjedima na Labinštini s njihovim reakcijama na slučaj otpada u Gospiću, ustvrdivši da se građanima Istre ne pridaje jednaka pozornost.

Posebno se osvrnuo na kontrole otpada koji završava u Holcimovoj cementari. Smatra da bi inspekcijski nadzori trebali biti nenajavljeni kako bi se dobio stvaran uvid u svakodnevno poslovanje postrojenja.

Šerif Guta

Govorio je i o radu skupine osnovane radi praćenja postupanja s otpadom, navodeći da su troje njezinih članova podnijeli ostavke zbog gubitka povjerenja u Holcim i način provođenja kontrole.

"Ako se nekome u ugostiteljskom objektu pronađe pet ili deset eura viška u blagajni, može imati ozbiljne probleme. A ovdje se postavlja pitanje što Holcim još treba napraviti da bi se zaustavio njegov rad dok se sve ne provjeri", rekao je Guta.

Kritizirao je i političare koji, kako smatra, zanemaruju glas građana, poručivši da bi izabrani dužnosnici morali biti odgovorni onima koji su ih izabrali.

"Mi smo država, nisu oni država. Mi smo država, svaki pojedinac. Oni su naši radnici. Ako radnik ne radi dobro, dobije opomene, a nakon toga otkaz", zaključio je Guta, poručivši županu i ostalim odgovornima da će građani nastaviti zahtijevati odgovornost.

Nakon govora uslijedila predaja zahtjeva Županiji

Nakon obraćanja predstavnika Zelenog odreda i Građanske inicijative Ujedinjena Labinština, prosvjednici su krenuli prema predstavnicima Istarske županije kako bi im predali svoje zahtjeve.

Burna rasprava s predstavnicima Županije - "Ne trebaju nam objašnjenja, nego konkretni potezi"

Nakon završetka govora uslijedila je predaja zahtjeva predstavnicima Istarske županije, među kojima su bili pročelnik Upravnog odjela župana Ivan Glušac, županijski pročelnik za održivi razvoj Mirko Radolović i pročelnik Stručne službe Skupštine Istarske županije Hrvoje Markulinčić. Susret se ubrzo pretvorio u burnu raspravu, obilježenu oštrim pitanjima, upadicama i kritikama na račun postupanja županijskih institucija.

Predstavnici Županije podsjetili su na dosadašnje aktivnosti župana Borisa Miletića, protivljenje prihvatu otpada iz Gospića te zaključke Županijske skupštine. Najavili su i novu sjednicu na kojoj bi se trebalo zauzeti službeno stajalište o projektu KOdeCO.

Prosvjednici, međutim, nisu bili zadovoljni objašnjenjima, inzistirajući na konkretnim odlukama umjesto političkih izjava.

Posebno se zaoštrila rasprava o županijskoj radnoj skupini za praćenje postupanja s otpadom u Holcimu. Šerif Guta zatražio je odgovor na pitanje što je Županija poduzela nakon ostavki pojedinih članova zbog nepovjerenja u nadzor.

Županijski predstavnici odgovorili su da skupina nastavlja prikupljati dokumentaciju, ali nema inspekcijske ovlasti jer su one u nadležnosti države. Guta je uzvratio pitanjem kako je moguće da velike količine otpada završavaju u cementari, a građani nemaju pouzdane informacije o tome što se spaljuje.

Pejić: "Mi smo krenuli iz straha"

Tanja Pejić kritizirala je odnos institucija prema inicijativi, podsjetivši da su zahtjevi za tematskim sjednicama i javnom raspravom upućeni još 21. rujna.

"Mi smo krenuli iz straha, jer nismo mogli vjerovati da jedan projekt koji nosi takve rizike prolazi ispod radara", poručila je.

Zamjerila je vlastima što su građani sami morali istraživati dokumentaciju, dok su reakcije institucija uslijedile tek nakon prosvjeda. Ponovila je da očekuju trajno prostornoplansko rješenje, a ne deklarativno protivljenje projektu.

Predstavnici Županije istaknuli su da razumiju zabrinutost građana te potvrdili da se predstavnici Holcima nisu odazvali na pojedine sjednice na koje su bili pozvani, iako su, prema njihovu mišljenju, trebali sudjelovati u raspravama.

Ilić otvorio pitanje odgovornosti za Kaštijun

Željko Ilić osporio je tvrdnje o dosljednom protivljenju Županije projektima vezanima uz Holcim, podsjećajući na raniju suradnju i izdavanje dozvola.

"Volio bih da Županija sluša potrebe građana, a ne potrebe korporacija", poručio je.

Zatražio je i uklanjanje mogućnosti izgradnje postrojenja za obradu mulja na Kaštijunu iz prostornoplanske dokumentacije te promjenu postojećeg sustava gospodarenja otpadom.

Županijski predstavnici najavili su daljnje aktivnosti vezane uz plan gospodarenja otpadom, naglasivši da prijedlozi moraju proći propisane procedure.

"Kako ćete to napraviti, to je vaš posao"

Rasprava se ponovno zaoštrila kada su predstavnici Županije počeli objašnjavati razlike između županijskih i državnih nadležnosti za izdavanje dozvola.

"Ja bih vas molio da vi svoj posao radite i napravite ono što mi od vas tražimo. Kako, što, gdje i zbog čega, to je vaš problem", poručio im je Guta.

Prosvjednici su zatražili službeno zaprimanje zahtjeva i konkretno postupanje nadležnih tijela. Iako su županijski predstavnici najavili daljnje korake, tijekom zabilježenog dijela susreta nije postignut dogovor o njihovu ispunjenju.

Burna rasprava pokazala je duboko nepovjerenje građana prema institucijama, a predstavnici inicijativa poručili su da nakon gotovo dva mjeseca prosvjeda više ne žele ostati samo na obećanjima.