(VIDEO) Trenažni letovi nad Pulom: Je li moguća tragedija? Svako slijetanje svega 150 eura
Rizik trenažnih letova spada u kategoriju 'nepotreban rizik' gdje su mjere ublažavanja ("mitigating measures") nepostojeće, osim možda evakuacije cijelog stanovništva. Pametna i odgovorna osoba se nakon takve procjene ne upušta u takvu vrstu aktivnosti, veli naš sugrađanin. Direktorica Zračne luke Pula Nina Vojnić Žagar: "Sve je u skladu sa zakonskim propisima i procedurama. Zar da zatvorimo aerodrom?"
5 min
Zoran AngeleskiⒸFOTO: Manuel Angelini
Niski let nad pulskim zgradama
Rizik trenažnih letova spada u kategoriju 'nepotreban rizik' gdje su mjere ublažavanja ("mitigating measures") nepostojeće, osim možda evakuacije cijelog stanovništva. Pametna i odgovorna osoba se nakon takve procjene ne upušta u takvu vrstu aktivnosti, veli naš sugrađanin. Direktorica Zračne luke Pula Nina Vojnić Žagar: "Sve je u skladu sa zakonskim propisima i procedurama. Zar da zatvorimo aerodrom?"
Švicarska aviokompanija Swiss Air svoje pilote već godinama obučava na pulskom aerodromu. Osim u sjevernom dijelu grada, njihovi piloti (kao što je to bilo danas, u mirnu nedjelju u 10 pa zatim u 13 sati) izvode letove i u dosta niskom letu iznad gusto naseljenih pulskih kvartova Vidikovac, Veruda i Stoja. Takva praksa otvara i pitanje sigurnosti odnosno rizika moguće tragedije.
Usput, danas i sutra trenažni letovi izvode se s jednim od najvećih putničkih aviona, Boeingom 777, koji je najveći dvomotorni putnički avion na svijetu, a može prevesti između 301 i 368 putnika, s doletom i do 17.446 kilometara.
- Letenje će se odvijati u svrhu preobuke profesionalnih pilota na tip zrakoplova, a posade će uvježbavati publicirane procedure polijetanja i slijetanja. Planirani početak letenja je nedjelja, 23. siječnja, u 9 sati, a završetak ponedjeljak, 24. siječnja, u 18 sati, javili su iz pulske zračne luke.
'Pametna i odgovorna osoba se ne upušta u takav rizik'
U redakciju Istra24 se javio Puležan koji se već 20 godina bavi procjenom rizika ('risk assessment') u jednoj potencijalno jako opasnoj industriji (opasnoj po ljudske živote i opasnoj po okoliš), gdje samo jedna pogrešna procjena rizika može imati nesagledive posljedice.
- Vjerujem da ste svjedoci ovih vrlo niskih naleta velikih putničkih aviona iznad samog grada. Već pet godina se borim da se to spriječi. U tom razdoblju pisao sam doslovce svima: gradu, ministru, premijerima, predsjednicima, kontroli leta HR i EU; naravno bez uspjeha, veli on.
- Rizik trenažnih letova spada u kategoriju 'nepotreban rizik' ("unncessary risk") gdje su mjere ublažavanja ("mitigating measures") nepostojeće, osim možda evakuacije cijelog stanovništva. Pametna i odgovorna osoba se nakon takve procjene ne upušta u tu vrstu aktivnosti, nastavlja naš sugrađanin.
- Statistika je neumoljiva, padovi aviona se događaju, bez obzira na malu vjerojatnost, kaže on i šalje link na tekst BBC-a (https://www.bbc.com/news/world-10785301) koji vjerno pokazuje popis avionskih nesreća i žrtava od 1998. do 2020. godine.
Gornja fotografija odnosi se na nesreću koja se dogodila 22. svibnja 2020. kada se Airbus A320 s 91 putnikom i osam članova posade srušio u stambenoj četvrti južnog pakistanskog grada Karachija, pri čemu je poginulo više od 90 ljudi, a dvoje putnika preživjelo je nesreću.
Direktorica pulskog aerodroma: 'Nama je u interesu što više letova, pa će račun biti tim veći'
Ističući da se ovi trenažni letovi izvode po zakonskim propisima i pod ovlašću Agencije za letove, direktorica Zračne luke Pula Nina Vojnić Žagar kaže da svaki "touch down", dakle svaki dolet na pulsku pistu košta Švicarce oko 150 eura, a, dodaje ona, Švicarci imaju popust jer već desetak godina obavljaju u Puli trenažne letove u zimskom razdoblju.
- To nije ništa novo. Gledajte, i prošlih godina bilo je osoba koje su slale prijave, no za to je nadležna Agencija za civilno zrakoplovstvo. Sve je u skladu sa zakonskim propisima i procedurama. Zar da zatvorimo aerodrom? Čujte, mi ne određujemo kuda će oni letjeti, već im pravce daje kontrola leta, kaže direktorica pulskog aerodroma.
Pitamo je za korist. Ukoliko, dakle, u ova dva dana bude stotinjak slijetanja, riječ je o 15-ak tisuća eura.
- Nama je u interesu što više slijetanja, pa će račun biti tim veći. Svako slijetanje na pistu je oko 150 eura, a tu su još i dodatne usluge koje im pružamo.
Mogu li građani Pule biti mirni, pitamo je, a ona odgovora: "Trebate nazvati kontrolu leta i druge nadležne institucije ako netko smatra da se ne poštuju propisi i pitati jesu li avioni na ispravnoj visini, za to je nadležna kontrola leta."
Dispečer: 'Sve je po propisu, ali slažem se, kad nadlijeće nad južnim dijelom Pule, nije ugodno'
Neimenovani dispečer kontrole leta kaže nam da je sve po propisu i odobreno od gore spomenute Agencije.
- Mi smo kontrola leta i mi radimo ono što moramo. Nama je svaki avion isti, radimo po procedurama. Da, slažem se, kada je u školskom krugu, i kad nadlijeće nad južnim dijelom Pule, nije ugodno. Ali nitko ništa ne krši, a i to se mora rješavati na višim razinama, počevši od procedura. Mi smo profesionalni i poštujemo pravila koja su i kod nas i vani ista. To je čisti trenažni let, i isto bi tako bilo da leti Delić ili neki manji avion, veli dispečer i nastavlja:
- Mi preferiramo sjeverni školski krug. Nekad pilot ima zahtjev da ide u južni krug, ovaj koji zahvaća grad. Ali to je zato što kod školovanja pilota, bio mali ili veliki avion, oni ne mogu mijenjati mjesta u kokpitu, pogotovo kod ovih velikih aviona. Jer, tko god leti, taj mora biti najbliži pisti, kaže.
- Ako nas pilot pita za južni krug, mi mu odredimo visinu i nikada je ne kršimo, i to je to, kaže dispečer, koji ističe da je riječ o iskusnim pilotima. Vjerojatno je, zaključuje, u u Švicarskoj ružno vrijeme i onda dođu tu kod nas. "Croatia Airlines ima trenažne letove nad Zagrebom; tamo svi avioni nadlijeću nad mjestom", zaključuje dispečer.
"Ma dajte molim vas, pa nisu to bezveznjaci već piloti s 10.000 sati letenja"
Bivši direktor pulske Zračne luke Svemir Radmilo potvrđuje da je u trenažnim letovima cijena svakog slijetanja 150-ak eura.
"To je značajna korist i za aerodrom i za turizam, jer oni ostaju po dva dana", kaže on, na što mu mi odgovaramo da je znalo biti svega devet ili deset pilota.
- Nije ih bilo deset, znalo ih je doći 20 ili 30, i onda se izmjenjuju u vježbanju slijetanja i polijetanja, pa idu u hotel pa dođu drugi, veli Radmilo. On odbacuje i rizike tragedije.
- Ma dajte molim vas. Nisu to ljudi koji se uče letjeti, već ljudi s deset, 20 tisuća sati letenja s tim tipom zrakoplova. Nisu to ljudi s ulice. Oni moraju svakih šest mjeseci obnavljati znanje, to su ljudi s ogromnim iskustvom. Nisu to bezveznjaci već iskusni piloti, zaključuje bivši direktor pulskog aerodroma.
Djelatnik azila Tihomiru: "Oni su živjeli u lošim uvjetima, zato su i ovdje. Ali oni ovdje uopće ne pate. Mi ih sve volimo, pazimo, oni se istrče na ovoj livadi, dobiju hranu, na toplom su. No, bilo bi im ipak bolje u nečijem domu" * Voditelj azila Bojan Zidarić uzvraća na kritike Dušice Radojčić da su životinje u azilu izložene virusima i da dosta životinja ugiba * U azilu je sada 15-ak pasa i par mačaka, većina pasa je iznimno draga, a dva su opasna zbog pretrpljenog nasilja koje su trpjeli od prethodnog vlasnika. Njih čeka resocijalizacija
Odsjek za anglistiku Filozofskoga fakulteta u Puli poziva na prigodno predavanje u petak, 13. prosinca, u podne. Pod naslovom "Byronu u čast" održat će ga na hrvatskome jeziku Krešimir Vunić, profesor engleskoga jezika i književnosti te filozofije, inače, stalni član spomenutoga Odsjeka. U predavanju će još sudjelovati studenti anglistike, Lorena Madeško i Gabriel Smoljan, koji će čitati ulomke iz Byronovih djela na engleskome jeziku
U usvojenom rebalansu došlo je do značajnije povećanje je na stavci Advent (62.500 €) jer se odlučilo krenuti na novi projekt adventa u Areni, a do smanjenja rashoda dovela je odgoda realizacije Austro Ugarsku šetnice jer je projekt još u procesu dobivanja dozvola te će se završiti u 2025. godini * Klaster južne Istre kroz više vikenda na proljeće i zna jesen u Puli provodit će niz aktivnosti pod temom „Zdravo i zeleno“. Cilj je približiti destinaciju sa svojom „prirodnom“ ponudom gostima s obzirom da je danas navedena tema aktualna i nužna i sve više gostiju pri putovanju obraćaju pažnju i na taj dio i biraju destinacije koje su održive
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.