Devet dana uoči javnog izlaganja osporavane Studije utjecaja na okoliš "Dekarbonizacije tvornice cementa u Koromačnu kroz izgradnju sustava za hvatanje ugljikovog dioksida", koje će se održati u četvrtak 3. rujna u 18.30 sati održati u Domu kulture u Koromačnu, peteročlani Mjesni odbor Koromačno -koji se zalaže da ova studija 'padne' jer planiranim projektom na lokaciji blizu naselja potencijalno ugrožava živote mještana i okoliš - javio se našoj redakciji s alarmantnim podacima zagađenja iz ove cementare.
Predsjednik Mjesnog odbora Koromačno Milenko Plazibat kazao nam je da su prijavili Holcim d.o.o. Koromačno za dvostruka prekoračenja graničnih vrijednosti polusatnih emisija, poslavši im kao dokaz excel tablicu podataka kontinuiranih mjerenja na Holcimovoj rotacionoj peći u Koromačnu, skinutih sa stranica Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Prekoračenja se odnose najviše na ukupni organski ugljik (TOC), a ta su dvostruka prekoračenja registrirana čak 148 puta od 1. siječnja ove godine. Uz to, nekoliko je prekoračenja sumpornog dioksida (SO2), NOx iskazanog kao dušikova dioksida te klorovodika (HCl).
Prekoračenja koja su digla mještane Koromačna na noge
Budući da se ta prekoračenja dešavaju konstantno od ugradnje predkalcinatora kojim je Holcim povećao upotrebu goriva iz otpada, a paralelno se pojavljuje povremeni smrad u Koromačnu i okolici, Mjesni odbor traži hitnu intervenciju resornog ministarstva u smislu provjere javno dostupnih podataka te postupanje po zakonu.
Mještani su inače dosad više puta Holcimu prijavljivali smrad, najčešće telefonski, kao i Mjesni odbor putem e-maila. Prema saznanjima Mjesnog odbora, (koji uz Plazibata čine Anđelka Prskalo Sabalić, Lino Dobrić, Karlo Jugovac i Aleks Barbić), uzrok smrada mogle bi biti upravo te povišene vrijednosti TOC-a.
Zašto se stvarne emisije nakon ugradnje predkalcinatora kod pojedinih parametara toliko razlikuju od onoga što je Studija predviđala?
S ovakvim podacima dvostrukih prekoračenja granične vrijednosti emisija, Mjesni odbor pita se može li vjerovati novoj Holcimovoj studiji zaštite okoliša u projektu dekarbonizacije.
"Što vrijede procjene iz studija utjecaja na okoliš ako se nakon realizacije projekta stvarne emisije višestruko razlikuju od onoga što je bilo predviđeno, ističu u MO-u, dodajući da je najviša izdvojena vrijednost TOC-a iznosila čak 421,38 mg/Nm³.
Foto: Manuel Angelini
Mjesni odbor Koromačno traži od inspekcije zaštite okoliša hitnu provjeru podataka i utvrđivanje jesu li sporna mjerenja validirana, u kojim su režimima rada nastala te predstavljaju li povredu okolišne dozvole ili drugih propisa.
- Mi nećemo glumiti inspektore, niti unaprijed govoriti da je svako ovo mjerenje kršenje zakona. Za to postoje institucije. Ali 148 takvih očitanja nije mala stvar, poručuju iz ovog mjesnog odbora.
Na naše pitanje kako komentira velika prekoračenja graničnih vrijednosti na koje ukazuje Mjesni odbor Koromačno, te zašto se stvarne emisije nakon ugradnje predkalcinatora kod pojedinih parametara toliko razlikuju od onoga što je Studija predviđala, Julija Škoro, voditeljica održivosti Holcima poslala nam je slijedeće priopćenje:
"Upoznati smo s mjerenjima emisija koje ste dostavili jer su to javno dostupni podaci našeg 24-satnog sustava za kontinuirano praćenje kvalitete zraka, koji je potpuno transparentan. Razumijemo zabrinutost mještana kad u tablicama vide izolirana polusatna prekoračenja, no važno je te podatke staviti u pravi kontekst:
Tvornica se od 9. studenog 2025. godine nalazi u fazi probnog rada tijekom kojeg proces treba tehnički uskladiti.
Od planiranih 9.000 polusatnih mjerenja ove godine, ovisno o parametru, navedena kratkotrajna odstupanja imamo u 0,02 posto do 2 posto slučajeva, dok 98 posto-99,98 posto vremena sva mjerenja imamo ispod dopuštenih granica.
Ono što je najvažnije je ukupna kvaliteta zraka, a od početka godine do danas, 100 posto svih dnevnih prosječnih vrijednosti nalazi se strogo unutar propisanih graničnih vrijednosti. Proces proizvodnje vodimo na način da kratkotrajne oscilacije pri probnom radu ne mogu utjecati na ukupnu kvalitetu zraka.
Kroz nastavak probnog rada očekujemo potpunu stabilizaciju procesa i eliminaciju čak i ovih kratkotrajnih oscilacija", zaključuju iz Holcima.
Nasuprot ovom relativiziranju podataka iz cementare, član Mjesnog odbora Koromačno Aleks Barbić, ukazujući na Holcimova kršenja važeće Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora, ističe da je u ovoj godini, kad je posrijedi organski ugljik (TOC), bilo čak 10 posto polusatnih vrijednosti iznad 1,2 granične vrijednosti emisije, iako mogu biti njih maksimalno 3 posto. Također, dva posto su iznad dvostrukog GVE-a, a moraju biti nula posto!
Studija je predviđala jedno, dimnjak pokazao drugo
- Koliko možemo vjerovati novoj Studiji utjecaja na okoliš ako je prethodna studija kod nekih ključnih parametara toliko promašila ono što se kasnije stvarno događalo na dimnjaku.
"Upravo nam sada govore da vjerujemo novoj Studiji za CO₂, spremnike, more i novi industrijski proces, a mi pred sobom imamo primjer gdje je jedna Studija rekla jedno, a kad je postrojenje proradilo, dimnjak je pokazao posve drugo", ističu u Mjesnom odboru Koromačno.
Proljetos smo pisali detaljnije o planiranom Holcimovom projektu hvatanja i trajnog skladištenja ugljičnog dioksida CO₂, naziva 'KOdeCO net zero', koji bi, kako upozoravaju mještani okolnih naselja, mogao ugroziti život ljudi, naštetiti okolišu, kao i flori i fauni u moru. Dekarbonizacija je načelno poželjan ekološki projekt, a ovaj Holcimov vrijedan je čak 237 milijuna eura, uz obilato sufinanciranje europskim sredstvima.
Holcim, ukratko, planira izgraditi postrojenje za hvatanje ugljikovog dioksida (CO2) iz dimnih plinova, zatim njegovo pretvaranje u tekuće stanje, skladištenje u dva spremnika ukupnog kapaciteta od čak 6.000 tona te završno punjenje tankera, koji će taj CO₂ na kraju voziti u Italiju, gdje će se trajno pohranjivati u iscrpljene naftne bušotine. Talijanska strana bi, dakako, tu pohranu naplaćivala.
No, kako smatra šira zajednica, a i IDS-ov načelnik Raše Leo Knapić, na planiranoj lokaciji projekt bi uslijed moguće havarije, bio ekološka bomba opasna po život ljudi.
Zato mještani traže izmještanje spremnika, cjevovoda i luke za privez brodova na istočnu stranu poluotoka, u uvalu 'Kova' (gdje je kamenolom), s čim duljim ispustom u more.
Naime, ugljikov dioksid je teži od zraka pa u slučaju havarije ne može preći brdo i ugroziti ljude.
Lokalna zajednica traži izmještanje postrojenja na istočnu stranu poluotoka, u uvalu Kova (foto Manuel Angelini)
No, u predloženoj Studiji utjecaja na okoliš lokacija postrojenja sa spremnicima nalazi se u postojećoj luci u neposrednoj blizini naselja, i to, kako je u četvrtak na Radio Puli rekla Julija Škoro iz Holcima, zbog toga što je to jedino moguće prema sadašnjem prostornom planu.
"U trenutku kad se prostorni plan promijeni, promijenit ćemo dokumentaciju i započeti izgradnju na suprotnoj strani", kazala je predstavnica Holcima.
U istoj emisiji načelnik Raše Leo Knapić kazao je da će Općina usvojiti promjene plana (sa željenom lokacijom preko brda) za mjesec-dva, i da se dotad moglo pričekati sa studijom.
- I onda bi se sve karte stavile na stol i ne bi bile 'fige u džepu', kaže načelnik Raše.
I ove njegove riječi upozorenja zaslužuju citiranje: "Tamo gdje budu spremnici, tamo će biti i riva, a ne smijemo zaboraviti da je i brod jedan spremnik. Brod stavljen na rivu koja je sada prema naselju. Može stvarno doći do havarija u slučaju bilo kakve ekološke katastrofe. Ali po ljude. Jer ako vi ostanete 10-20 sekundi bez svijesti, a plivate... Mi smo turistička destinacija, neću spomenuti ružnu riječ, ali mogli bismo izgubiti dosta ljudi, živote ljudi!"
Načelnik Raše Leo Knapić
Predsjednik Mjesnog odbora Milenko Plazibat ukazuje na potencijalna zagađenja mora kemikalijama i teškim metalima.
"Jedini način jest taj da se mi suprotstavimo tome i da pokažemo da nam je stalo do budućnosti našeg kraja i budućnosti naše djece. Profit Holcima je nebitan. Profit se slijeva u Švicarsku, gdje su vlasnici, a nama ostaju samo nuspojave i problemi".
Njegov kolega iz Mjesnog odbora Aleks Barbić ističe da studija mora pasti.
- Nama je to jedina garancija da Holcim neće to raditi na ovoj strani. A to što Holcim kaže da će nakon promjene prostornog plana graditi na drugoj, istočnoj strani brda, slikovito bih dao jedan primjer: to vam je isto kao da ja idem graditi kuću i tražim građevinsku dozvolu, a imam susjeda s kojim nisam baš dobar, i onda ja tog susjeda uvjeravam da sam tražio dozvolu za tu parcelu, ali da ću raditi 500 metara dalje. Dakle, jednom kad dobiju dozvolu, ništa njih ne može spriječiti u onome za što su dobili dozvolu. Ako studija padne, onda smo sigurni da se to neće desiti, ističe Barbić.
Posebno pitanje za lokalnu zajednicu postaje količina otpada koja se koristi kao gorivo.
Holcim za projekt povećanja energetske uporabe otpada govori o modelu u kojem bi oko 92 posto toplinske energije potrebne za proizvodnju dolazilo iz alternativnih goriva, uz desetke tisuća tona otpada godišnje. Među tim gorivima nalazi se i SRF/GIO – gorivo proizvedeno obradom otpada. To mijenja i način na koji dio javnosti danas gleda na tvornicu.
"Koliko je Holcim plaćen za preuzimanje otpada i što mi zauzvrat dobivamo u zraku?"
- Nekad smo svi znali: tamo se proizvodi cement. Danas se sve više pitamo je li cement još glavni razlog zbog kojeg ta tvornica postoji ili je veliki posao postalo preuzimanje i spaljivanje otpada. Ako netko za preuzimanje otpada dobiva novac, a onda taj isti materijal koristi kao gorivo, javnost ima pravo znati koliko se na tome zarađuje i što mi zauzvrat dobivamo u zraku, kažu u Mjesnom odboru.
Mjesni odbor zato smatra da Istarska županija i ostale institucije trebaju prestati o Holcimu govoriti samo kao o partneru koji će pomoći riješiti problem otpada, ističući da je energetska uporaba otpada i poslovna djelatnost.
"Javnost ima pravo znati koliko otpada završava u Koromačnu, odakle dolazi, koliko je Holcim plaćen za njegovo preuzimanje i kakve emisije nastaju njegovim korištenjem", kažu u MO-u.
- Nije ovo borba protiv radnika Holcima. Holcimovi radnici i njihove obitelji kao i lokalno stanovništvo dišu isti zrak i kupaju se u istom moru. Zato je dosta priče da moramo birati između radnih mjesta i zdravlja. To nije izbor kojeg bi ijedna normalna zajednica trebala prihvatiti, zaključuje Mjesni odbor Koromačno.
