Na okruglom stolu o budućnosti hrvatskog golfa održanom jučer na Brijunima, uz goste iz svijeta politike i sporta, sudjelovali su pulski gradonačelnik Filip Zoričić i direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević. Glavno pitanje skupa bilo je: zašto golf uporno zaostaje u Hrvatskoj? U tekstu donosimo ključne probleme kao i mogućnosti
Na okruglom stolu o budućnosti hrvatskog golfa održanom jučer na Brijunima, uz goste iz svijeta politike i sporta, sudjelovali su pulski gradonačelnik Filip Zoričić i direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević. Glavno pitanje skupa bilo je: zašto golf uporno zaostaje u Hrvatskoj? U tekstu donosimo ključne probleme kao i mogućnosti
Na jučerašnjem okruglom stolu o budućnosti golfa u Hrvatskoj govorilo se o problemima i izazovima golfa i golf turizma u Hrvatskoj. Ključno pitanje bilo je: zašto Hrvatska toliko zaostaje u izgradnji golf terena?
Pulski gradonačelnik Filip Zoričić odmah je ustanovio da o golfu zna najmanje od svih prisutnih, no da uči. Pohvalio se, međutim, pulskom izvrsnošću s tri primjera. Prvo, rekao je, Pula je grad koji ima svoj nacionalni park jer Brijuni katastarski spadaju pod Pulu. Drugo, Pula je prvak Hrvatske u golfu i, treće, brod na kojem se održava okrugli stol proizvod je pulske pameti. Riječ je o brodu Mali Brijun koji je porinut u pulskom Tehnomontu u lipnju prošle godine.
U naknadnom razgovoru potvrdio je da ostaje pri odluci da, izmjenom Prostornog plana, Grad Pula ukine golf na Muzilu. No ovo, politički kompromitirano i Puljanima osjetljivo pitanje, nije bila tema današnjeg okruglog stola.
Stanje golfa u Istri i Hrvatskoj vješto je ilustrirao direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević. Na pitanje bi li htio više golf igrališta u Istri rekao je:
- Istra je u nečemu najbolja a u nečemu i najgora. Sedam godina za redom smo najbolja maslinarska regija na svijetu. Prvi smo u svijetu, mislim, po transplantaciji bubrega i jetra, a ovdje preko puta nam je digitalna tvrtka koja je lider u svijetu u telefoniji i mobilnim komunikacijama, aludirajući pritom na vodnjanski Infobip.
No, dodao je Ivošević, golf je primjer nečega u čemu smo vjerojatno zadnji u svijetu. Prisjetio se pritom izjave bivšeg istarskog župana i predsjednika IDS-a Ivana Jakovčića iz 2010.
- Na Danima hrvatskog turizma 2010. Nino Jakovčić osvrnuo se na golf i rekao kako je čak i Sjeverna Koreja izgradila dva golf igrališta a mi nismo, rekao je Ivošević.
Bivši glavni savjetnik ministra turizma Davor Njirić pričao je o problemima za razvoj golfa u Hrvatskoj. Unatoč tome što se preko 20 godina kroz razne strategije zalažemo za razvoj golfa, rekao je Njirić, do danas nismo ostvarili ništa.
- U prostornim planovima imamo više od 100 golf zona a u 20 godina izgrađeno je samo jedno golf igralište, ono u Savudriji, i nekoliko „golf parkova“ bez smještaja. Akcijskim planom razvoja golf igrališta od 2013. do 2020. predviđena je izgradnja 30 golf resorta s 40.000 postelja a u tih 8 godina nije izgrađeno ni jedno. U ovom trenutku je u pripremi oko 15 projekata koji su zastali zbog institucionalnih prepreka.
Prva i najveća prepreka, koja je ujedno i ishodište svih ostalih prepreka, je model prostornog planiranja po kojemu je Hrvatska jedinstvena u svijetu, rekao je Njirić.
- Jedino se u Hrvatskoj zelene površine golfa planiraju na građevinskom zemljištu jer Ministarstvo graditeljstva smatra da su golf igrališta složene, a ne jednostavne građevine. Zato se na više od milijun četvornih metara zelenih površina plaćaju izrazito visoki komunalni doprinosi, te komunalne i vodne naknade. Za te površine cijena zemljišta je nerealno visoka. U drugim zemljama zelene površine se planiraju na ne-građevinskom zemljištu jer se smatraju jednostavnim građevinama, a cijene zemljišta, kao i davanja, su, tvrdi, realne. Zbog svega navedenog golf u Hrvatskoj nema jednake uvjete razvoja kao drugi sportovi.
Rješenje za sve ove probleme Njirić vidi u izmjenama Zakona o prostornom uređenju u kojeg bi trebalo upisati novi suvremeni model planiranja koji bi išao u dvije faze. U prvoj bi se fazi županijskim prostornim planom planirala mješovita zona s građevinskim i ne građevinskim zemljištima (prve za zgrade, a druge za igrališta).
U drugoj fazi, planom nižeg reda, trebalo bi razdvojiti građevinsko i negrađevinsko zemljište na način da se građevinsko planira u vise građevinskih cjelina, među kojima bi se nalazila jedna ne građevinska čestica. Ovaj bi model bi uklonio sve ostale prepreke, odnosno bitno smanjio ulaganja potrebna za izgradnju golf igrališta.
Isti bi se model, prema Njiriću, trebao preslikati na planiranje turističkih park naselja, a što bi doprinijelo pogodnoj investicijskoj klimi i posljedičnom razvoju turizma.
O mogućnostima za hrvatski golf govorila je državna tajnica u Ministarstvu turizma Sandra Herman. Iako ministarstvo turizma nema zakonske poluge za pokretanje golfa, rekla je, unutar ministarstva se o golfu aktivno promišlja.
Jednu od mogućnosti Herman vidi u 2,2 milijarde bespovratnih sredstava koje je Hrvatska dobila za održivost turizma, a koje će natječajem, u planu za raspisivanje na jesen, biti raspodijeljena u omjeru 60 posto za privatni sektor i 40 posto za infrastrukturu. Sandra Herman tu vidi prostora za razvoj golfa kroz javno-privatno partnerstvo.
- Svakako u cijelu priču moraju biti uključene jedinice lokalne i regionalne samouprave. Golf je oblik turizma koji će u velikoj mjeri doprinijeti smanjenju sezonalnosti turističke ponude i povećanju popunjenosti smještajnih kapaciteta koja su nedovoljno iskorištena kroz zimsko razdoblje, rekla je Sandra Herman.
Kao tematski poticaj učenicima pod mentorstvom Andija Pekice, odabrana je filozofsko-znanstvena misao astronoma i književnika Carla Sagana, koja problematizira egzistencijalno pitanje odnosa i povezanosti čovjeka s univerzumom
A favorire il rinnovamento dell'allestimento, i cui autori sono la musicologa Nuša Hauser e il designer Matko Plovanić, sono stati la Biblioteca universitaria dell'Università Juraj Dobrila e l'associazione Smaregliana, con il sostegno del Comune di Pola, della Regione Istriana e della Regione Veneto. * La responsabile del Dipartimento per la Cultura del Comune di Pola, Emina Popović Sterpin, ha menzionato che la Strategia di sviluppo del Comune di Pola prevede anche l'apertura di un futuro museo dedicato ad Antonio Smareglia
Iza obnove postava, čiji su autori muzikologinja Nuša Hauser i dizajner Matko Plovanić, stoje Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile i udruga Smaregliana, uz potporuGrada Pule, Istarske županije i Regije Veneto * Pročelnica Upravnog odjela za kulturu Grada Pule Emina Popović Sterpin spomenula je da Strategija razvoja Grada Pule uključuje i otvorenje budućeg muzeja Antonia Smareglie
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
