Ministar obrazovanja Fuchs: Materijalne zahtjeve sindikata trenutno nije moguće ispuniti
Plaća će, kaže, rasti za sljedećih tri posto za osnovicu, a vrlo skoro će biti otvoreni i pregovori za daljnje povećanje osnovice za sljedeću godinu
Cilj vježbe bio je poboljšati sposobnost NATO-a, saveznika i partnera za obranu i zajedničko djelovanje u kibernetičkom prostoru
Cilj vježbe bio je poboljšati sposobnost NATO-a, saveznika i partnera za obranu i zajedničko djelovanje u kibernetičkom prostoru
Najveća vježba kibernetičke obrane NATO-a “Cyber Coalition 2022” na kojoj je sudjelovalo više od tisuću kibernetičkih eksperata iz 26 zemalja članica Saveza i sedam partnerskih država završila je u petak 2. prosinca 2022. godine.
Središnje mjesto upravljanja vježbom bilo je u Tallinnu u Estoniji, a sama vježba se provodila distribuirano s lokacija zemalja sudionika. Uz nekoliko sudionika Oružanih snaga RH koji su bili u upravljačkom dijelu u Estoniji vježba je u Republici Hrvatskoj okupila preko 140 sudionika iz državne uprave, akademske zajednice i industrije.
Od državnih tijela uz MORH i OSRH sudjelovali su i Sigurnosno obavještajna agencija RH, Zavod za sigurnost informacijskih sustava, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo unutarnjih poslova, Državno odvjetništvo RH, European cybercrime centre – Europol, Agencija za zaštitu osobnih podataka, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti te Nacionalni CERT. Iz privatnog sektora u vježbi su sudjelovale tvrtke: SPAN d.d., Microsoft Hrvatska d.o.o., Insig2 d.o.o., Infigo IS d.o.o., Infobip d.o.o., EDURON IS d.o.o. Iz akademske zajednice sudjelovali su: Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, Fakultet prometnih znanosti Zagreb, Pravni fakultet Osijek, Zavod za informatiku Osijek i Visoko učilište Algebra. CARNET i Nacionalni CERT su u vježbi sudjelovali u dijelu scenarija svojih nadležnosti, u pravnom scenariju te su koordinirali sudjelovanje igrača i igračica iz privatnog sektora i akademske zajednice.
Cilj vježbe bio je poboljšati sposobnost NATO-a, saveznika i partnera za obranu i zajedničko djelovanje u kibernetičkom prostoru. Scenariji na vježbi simulirali su ugroze iz stvarnog života kao što su napadi na električne mreže, programe i sredstva NATO-a i Saveznika tijekom vojnih operacija.
Osim otkrivanja incidenata, provedbe obrambene kibernetičke operacije i oporavka sustava čime se je bavila tehnička obučna skupina, hrvatska provedba uključivala je također operativnu i pravnu obučnu skupinu.
Operativna skupina imala je zadaću koordinacije i osiguranja provedbe vojne operacije u uvjetima degradirane slobode djelovanja u kibernetičkom prostoru, pravna je skupina osiguravala donošenje odluka u skladu s međunarodnim pravom i praksom te poduzimanje pravnih mjera protiv počinitelja.
Zapovjedništvo za kibernetički prostor je dugogodišnji nacionalni organizator vježbe čiji je zapovjednik brigadir Daor Dabo, izrazio zadovoljstvo rezultatima vježbe: “Vježba Cyber Coalition je primjer kako NATO pomaže svojim članicama u razvoju sposobnosti kibernetičke obrane gdje se kroz izuzetno realistične i izazovne scenarije omogućuje testiranje i razvoj sposobnosti širokom krugu sudionika”.
Na kraju, brigadir Dabo je zaključio: “Iznimno sam zadovoljan postignutim rezultatima na vježbi koji dokazuju kako sposobnosti kibernetičke obrane i otpornosti Republike Hrvatske jačaju iz godine u godinu, a sinergijom državne uprave, akademske zajednice i industrije moguće je riješiti sve probleme”.
Plaća će, kaže, rasti za sljedećih tri posto za osnovicu, a vrlo skoro će biti otvoreni i pregovori za daljnje povećanje osnovice za sljedeću godinu
Njen protukandidat nezavisni Boris Miletić potrošio je 14.400 eura. Od donatora je dobio dvostruko više nego je potrošio, 28.200 eura, a najviše su mu donirale tvrtke Adriatic kampovi iz Zagreba, 10.000 eura, te križevački Radnik, 8.000 eura, koji slovi kao HDZ-ov donator
"Dogodilo se ono što smo željeli, a to je da se i unutar pravosudnog sustava i medijske struke osvijestilo o kakvom se problemu radi i da je upravo rano prepoznavanje SLAPP tužbi ključan alat kojim će se odvratiti pravosuđe da uđe u sudske postupke", kazala je ministrica Nina Obuljen Koržinek
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.