Politika i društvo

Savez antifašističkih boraca i antifašista:

Živući borci NOB-a u pravima nisu izjednačeni s braniteljima

''Na djelu su zabilježene restrikcije, sve do ukidanja na zakonu stečenih prava boraca i invalida NOB-a, posebno u pogledu mirovina i invalidnina. Sudionici NOB-a nisu izjednačeni u svojim pravima s braniteljima Domovinskog rata, premda je to u skladu s međunarodnim konvencijama i odlukama Svjetske veteranske federacije'', ističe tajnik SABA-e Miroslav Kirinčić


 
4 min
HINA
Hina

''Na djelu su zabilježene restrikcije, sve do ukidanja na zakonu stečenih prava boraca i invalida NOB-a, posebno u pogledu mirovina i invalidnina. Sudionici NOB-a nisu izjednačeni u svojim pravima s braniteljima Domovinskog rata, premda je to u skladu s međunarodnim konvencijama i odlukama Svjetske veteranske federacije'', ističe tajnik SABA-e Miroslav Kirinčić

Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA) pokreće program pomoći za živuće borce NOB-a od kojih je 781 u starosnoj, 176 u invalidskoj mirovini, ali i za njihovih 5.753 udovica, ističući kako oni nisu izjednačeni u pravima s braniteljima Domovinskog rata.

U Ustavu Republike Hrvatske nedvosmisleno je iskazano antifašističko utemeljenje. Nažalost, u političkoj praksi od 1990. pa do danas hrvatske vlasti nisu bile dosljedne u poštivanju proklamiranog načela, ističu u SABA-i u povodu 17. obljetnice Deklaracije o antifašizmu koju je Hrvatski sabor donio 13. travnja 2005.

Dodaju da u ustavnom izražavanju hrvatskog antifašizma nije uslijedila očekivana promjena odnosa prema antifašističkoj baštini, prije svega u odnosu na prava sudionika Narodnooslobodilačke borbe (NOB).

''Na djelu su zabilježene restrikcije, sve do ukidanja na zakonu stečenih prava boraca i invalida NOB-a, posebno u pogledu mirovina i invalidnina. Sudionici NOB-a nisu izjednačeni u svojim pravima s braniteljima Domovinskog rata, premda je to u skladu s međunarodnim konvencijama i odlukama Svjetske veteranske federacije'', ističe tajnik SABA-e Miroslav Kirinčić.

Ističe da u osnovnim pravima, ratni vojni invalidi NOB-a nisu izjednačeni s ratnim vojnim invalidima Domovinskog rata ni u principu da za jednako tjelesno oštećenje mora biti jednaka mirovina. U SABA-i napominju da se to odnosi i na vojne umirovljenike bivše JNA, borce NOB-a, kojima su smanjene mirovine, iako su trebale biti izjednačene s umirovljenicima Hrvatske vojske.

Antifašistički borci i udruge traže punu potporu države

''Za istaknuti je i da potpora udrugama boraca i invalida NOB-a od pojedinih ministarstava, posebno Ministarstva hrvatskih branitelja, nikako nije u skladu s ustavnim opredjeljenjem te da je neusporediv s tretmanom braniteljskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata'', ističu u SABA-i.

Uz to, dodaju da bi antifašistički borci i udruge trebale imati punu potporu ministarstava što zahtijeva i Deklaracija o antifašizmu kojom se ''poziva državna tijela da zakonskim sredstvima i djelatnošću čuvaju i unaprjeđuju antifašističke stečevine, vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske te rade na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe''.

U SABA-i kažu da su borci NOB-a u gotovo svim aspektima psihofizičke i socijalne pomoći tijekom proteklih 30 godina uskraćivani u svojim pravima iako ih je sve manje. Prema njihovima podacima, od 2013. umro je 6.151 borac i 1.400 invalida NOB-a, a i broj udovica boraca – odnosno korisnika obiteljske mirovine smanjio se s gotovo 18.000 na 5.753.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (HZMO) za prosinac prošle godine, u starosnoj mirovini je još šest nosilaca partizanske spomenice 1941., koji u prosjeku primaju 5.920 kuna neto mirovine, jedan je u invalidskoj mirovini s 3.816 kuna, a treba pribrojiti i 122 korisnika obiteljskih mirovina koje u prosjeku iznose 3.823 kuna.

Ukupno preko 6700 korisnika "boračkih mirovna"

Korisnika boračkih mirovina ostvarenih na ''boračkom stažu'' i stupanju u NOB do 9. rujna 1943. ukupno je 3813, a nakon toga datuma još 2897. Ukupno je svih korisnika boračkih mirovina - starosnih, invalidskih i obiteljskih 6710, od kojih je 937 muškaraca i čak 5737 žena s prosječnom neto mirovinom od 3050 kuna.

U SABA-i ističu i da bi Ministarstvo hrvatskih branitelja trebalo sustavno provoditi Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata, Drugog svjetskog rata i mirovnih misija.

No, naglašavaju da se taj program u podupiranju potpune psihosocijalne reintegracije sudionika Drugog svjetskog rata, vojnih i civilnih invalida tog rata i članova njihovih obitelji gotovo i ne provodi zbog nedovoljne institucionalne podrške nadležnih ministarstava.

''Ministarstvo hrvatskih branitelja svake godine raspisuje javne pozive za financiranje i sufinanciranje aktivnosti psihološkog i socijalnog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te stradalnika Domovinskog rata. Međutim, takve javne pozive ne raspisuje niti jedno ministarstvo ili javna institucija za sudionike i stradalnike Drugog svjetskog rata, odnosno NOB-a'', zaključuje Kirinčić.

Psihofizička i socijalna pomoć borcima NOB-a i stradalnicima 2. svjetskog rata

Stoga, poručuju iz SABA-e, pokreću program psihofizičke i socijalne pomoći borcima NOB-a i stradalnicima Drugog svjetskog rata. Program bi se trebao ostvarivati na području cijele Hrvatske gdje još i sada djeluju 104 općinske i 40 gradskih udruga te 16 zajednica i saveza antifašističkih boraca i antifašista u županijama.

Provođenje programa trebalo bi se temeljiti na volonterskoj osnovi, uz pomoć ministarstava socijalne skrbi, zdravstva i hrvatskih branitelja te HZMO.

Među ciljevima programa, između ostaloga, ističu se psihičko i fizičko osnaživanje pojedinaca, pružanje raznih oblika pomoći, suočavanje s proživljenim stresom, skrb o nemoćni i starijim braniteljima, radne terapije, ali i edukativne radionice.

Program pružanja psihofizičke i socijalne pomoći borcima NOB-a Hrvatske i stradalnicima Drugog svjetskog rata provodit će se u suradnji Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH i Saveza ratnih i vojnih invalida Hrvatske, zaključuju u SABA-i.


Nastavite čitati

Od 1. siječnja Radnicima rastu neoporezivi primici koje im poslodavci mogu isplatiti

Maksimalni godišnji iznos koji će svim radnicima poslodavci moći isplatiti na ime prigodne nagrade, što primjerice uključuje božićnicu i naknadu za godišnji odmor, od 1. siječnja iduće godine porasti na 700 eura, što je 36,38 eura više od trenutnih 663,62 eura.* Među ostalim stavkama, raste i neoporezivi iznos nagrada za radne rezultate i novčana paušalne nagrada za troškove prehrane

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.