Gradonačelnik Pule Filip Zoričić poručio je na predstavljanju knjige „Vlado Gotovac“, biografije tog političara, pisca, filozofa i govornika, da je Gotovčevo poimanje domoljublja i nacionalizma bilo vidno drugačije od prevladavajućeg narativa u 1990-ima.
„Ljubiti domovinu znači voljeti je radom i poezijom. Ljubiti domovinu također znači uredno plaćanje poreza, znači voljeti svakoga tko dođe u Hrvatsku. To je bilo Gotovčevo domoljublje“, izjavio je autor knjige Zoričić.
Zoričić je kazao da Gotovac zaslužuje više mjesta u školskim udžbenicima iz književnosti i poezije, a kako vrlo mali broj učenika iz pulske gimnazije u kojoj je bio ravnatelj poznaje lik i djelo Vlade Gotovca, odlučio se na pisanje biografije.
Osim domoljublja, Gotovac, koji je bio i jedan od osnivača HSLS-a, imao je i drugačiju definiciju nacionalizma koju je Zoričić povezao s kulturnim nacionalizmom, koji je u kontrastu s političkim nacionalizmom.
„Kulturni nacionalizam nije isključiv, traži kulturnu i ekonomsku autonomiju, provodi jednakost i slobodu pojedinca i više je demokratski nego antidemokratski. Dok politički nacionalizam nastoji izolirati onaj kulturni“, istaknuo je pulski gradonačelnik.
Iako su Gotovcu tijekom 1990-ih pojedini politički akteri upućivali brojne uvrede, to ga nije zaustavilo da izađe na ulicu, razgovara s ljudima i zastupa svoje stavove, istaknuo je autor biografije.
Dodao je da su samo rijetki pojednici uspjeli pokazati političku hrabrost tijekom '70 i '90-ih te da upravo takav profil ljudi nedostaje danas u hrvatskoj politici.
„Govoriti o slobodi pojedinca, a živjeti tu istu slobodu danas je najteže. No ja sam upravo na njegovom idelu slobode izgradio svoju političku platformu koje je pobijedila u Puli na prošlogodišnjim izborima“, rekao je Zoričić.
Gotovčev bliski suradnik Božo Kovačević rekao je da postoji jedna stvar koja je Gotovcu teže pala nego tortura s kojom se suočio tijekom socijalističkog režima, a to je raskol HSLS-a početkom 2000-ih.
„Danas su od HSLS-a ostala samo dva saborska zastupnika koji se ponekad jave za riječ i izrecitiraju poneku parolu iz prevladane neoliberalne ideologije. Trebaju nam deregulirano gospodarstvo i manji porezi, ali političke ideje Vlade Gotovca ne svode se samo na to dvoje.“
Za razliku od disidenata iz drugih istočnoeuropskih država, Gotovac nije poznat u međunarodnim krugovima iako je svojim stvaralaštvom to zaslužio, kazao je Kovačević.
„Zapadu su tada ipak bili važniji dobro odnosi s Jugoslavijom negoli su to bili njezini disidenti“, izjavio je.