Udruga Asertiva iz Umaga koju predstavljaju Vera Pavičić i Mattea Beletić tijekom 2021. i 2022. kupile su oko 19.000 četvornih metara šume pored Oprtlja, u području koje se naziva Veliki Repavac.
Udruga se već godinama bavi psihološkom pomoći djeci ovisnika, djeci osoba sa tjelesnim ili duševnim teškoćama i općenito mladima u specifičnim životnim okolnostima.
Mattea Beletić
-Svrha postajanja udruge je i prevencija i suzbijanje upotrebe alkohola i droga. S obzirom da sam majka dvoje djece za vrijeme korone željela sam ih izvući iz zatvorenog prostora i video igrica pa smo pronašli ovu parcelu u šumi i na njoj počeli organizirati radionice kuhanja u prirodi. Napravila sam mali restoran u šumi, objasnila nam je predsjednica udruge Mattea Beletić, koja dolazi iz poznate novigradske obitelji, inače vlasnika jednog od najboljih hrvatskih restorana.
Osim kuhanja u šumi, kupljena parcela izgledala im je idealna za organizaciju šumskog vrta na kojem bi se održavale walk&talk, te work&talk terapijski programi.
-Tamo su bile šume, mali vrtovi, pašnjaci od vremena Histra i činilo nam se idealno za formiranje pokaznog šumskog vrta za prijenos tradicije, rekla nam je druga čelnica udruge Vera Pavičić.
Kamioni, bageri i off road staze
Međutim, istarske šume pune su tajni. Nove vlasnice nisu znale da je upravo to područje već godinama izuzetno zanimljivo i utjecajnom lokalnom off road lobiju.
-Znalo nam se događati da smo tu s djecom i da odjednom počnu oko nas, po našoj zemlji, juriti quadovi, samostalno i u grupama. To nas je uznemirilo jer su prolazili po našoj zemlji pa smo o tome obavijestili Općinu Oprtalj, lokalno Lovačko društvo i Turističku zajednicu, kaže Beletić.
Međutim, dopisi nisu davali rezultate. Štoviše. Pod izlikom da se mora popravit put prema obližnjoj vodospremi, uskoro su se na njihovoj parceli pojavili kamioni i bageri.
-Istarski vodovod je bez riječi dovezao građevinski materijal i bagerom, protivno našoj želji, i bez građevinske dozvole, napravio put. Na ponovljene molbe argumentirane i činjenicom da sipki materijal odnosi voda, dovezeno je još materijala, a onda smo otkrili da je materijal koji je dovezen zapravo građevinski otpad, odnosno stari asfalt koji se ne nikako ne smije koristiti u te svrhe, pogotovo ne u šumi, detaljno je objasnila Vera Pavičić.
-Bilo nam je nevjerojatno saznanje da Istarski vodovod i Općina Oprtalj prihvaćaju navoženje takvog materijala uz vodospremu u uskom vodozaštitnom području iznad potoka koji sve vode odnosi u vodocrpilište u zoni Istarskih Toplica. Dodatno, to je područje gdje se provodi zaštita određenih vrsta u sklopu projekta Natura 2000. Na stranici Natura Histrica je karta zaštićenog područja Pregon, tvrdi Vera Pavičić.
Nitko ne zna odakle asfalt!
-To je katastrofa. Mi odmalena djecu učimo kako se trebaju ponašati. U restoranu se ponašaš na jedan način, u šumi na drugi. U šumi ne bacaš opuške, na pališ vatru bez nadzora. Jednako tako, ne bacaš asfalt. Naročito ako vidiš da netko odmah pored s djecom radimo organski šumski vrt. Kad smo se tome usprotivili odjednom više nitko nije znao tko je donio taj asfalt. Svjesni da su pogrešili – pravili su se ludi. Na kraju se osjećaš kao budala, smatra Beletić.
Iz Općine Oprtalj, kažu naše sugovornice, tvrdili su da nemaju pojma odakle asfalt usred šume. Slično su tvrdili i iz Istarskog vodovoda. Vlasnice parcele sumnjaju da je spomenuti asfalt dovezen iz Buja. Smatraju da je dovezeno nekoliko kamiona asfalta koji je onda bagerima raširen po njihovoj parceli.
U Prostornom planu Općine Oprtalj ta je zona označena kao vodozaštitno područje drugog stupnja zaštite. Zvuči nadrealno da bi tu netko dovozio i iskrcavao asfalt.
Na traženje čelnica udruge Asertiva organizira se drugi sastanak.
Snaga muških funkcija i struktura
-Općina Oprtalj je sazvala novi sastanak. Ovaj put u šumi na samoj zemlji. Na njemu su bili načelnik Općine Oprtalj, predstavnik Lovačkog društva, predsjednik DVD Oprtalj i voditelj Policijske postaje Buje. Odbijen je naš prijedlog da se o sastanku vodi tonski zapisnik. Na ponovljeni prijedlog, policajac iz policijske postaje Buje izričito je zabranio vođenje tonskog zapisnika. Nisu se htjeli ni predstaviti imenom već samo funkcijom, objašnjava Vera Pavičić.
-Bili su jako bahati. Nisu nam uopće dozvolili da im objasnimo našu poziciju i naša prava na našoj zemlji. Sprdali su se s našim uvjerenjem da je naš vrt u šumi - biovrt. Vatrogasci su se smijuckali sa strane. Tijekom cijelog sastanka bilo je očito da nas ne doživljavaju ozbiljno, prije svega jer smo žene, smatra Beletić.
Pritom ističu ponašanje predstavnika lovaca.
-Izvjestili smo ih da smo susreli naoružane strance koji pucaju po našoj parceli. Morali smo zviždati zviždaljkom da prestanu pucat. O tom lovu nas nitko nije ni obavijestio. Predstavnik lovaca mi je tvrdio da je taj lovac jako dobar čovjek. Ne ulazim u to je li dobar ili nije, ali ako bez obavijesti puca po mojoj zemlji, on me životno ugrožava. Prestavnik lovačkog društva mi je rekao da lovište počinje na metar od našeg zemljišta. Što bi to trebalo značiti? Da se pazim metka pred kućnim pragom? Rekla sam mu da se tome protivim i da me neće uštukati. Na to se zamislio i rekao da bi, da je zemlja njegova, sve svoje ogradio, objašnjava Pavičić.
Zatražile pomoć od politike
-Tada smo se odlučili obratiti političarima. Poslali smo mejlove i povratno su nam se javili saborski zastupnici Katarina Nemet, Marin Lerotić i Emil Daus. Županijska vijećnica Jasna Opačak s nama je došla na lice mjesta jer je sve željela vidjeti svojim očima. Došli smo jedan vikend i da stvar bude gora, po cijelom putu nasutim asfaltom bila je lokva krvi, kaže Pavičić.
Čini se da su lovci iznad njihove parcele, pored vodospreme, naslagali hrpu mrtvih životinja iz koje se po nizbrdici slijevala krv.
Za vrijeme našeg novinarskog posjeta vatrogasci su ispumpavali vodospremu. Njihov kamion je došao do samog objekta iako je lomljeni asfalt uklonjen.
-U jednom trenutku naišli smo na velike količine krvi prolivene po javnom putu u duljini više od sto metara po ranije nasutom starom asfaltu. Krv nam je bila šokantna s obzirom da po tom putu šetamo s djecom, nasatavlja Pavičić.
Pokazuje nam i iskrčeni put na drugom mjestu na njihovoj parceli. Tvrde da su put iskrčili off road vozači.
- Usmenim prijetnjama rade pritisak da trpimo off road vožnje, zabranjuju nam postavljanje rampe koju izričito navodi Pravilnik o zaštiti šuma od požara. Na našoj parceli našli smo i zamke za motokros vozače. Ako se nekom nešto dogodi, još ćemo mi biti odgovorne, zabrinuta je Pavičić.
Ona nas zatim uvodi i još jedan intrigantni moment ove priče.
Migrantsko okupljalište kod vodospreme
-Vodosprema, kao strateški objekt, bi isto morala biti sa zaključanim pristupom, a ne da se do nje dolazi svim mogućim vozilima, i da kroz dvorište vodospreme šeta tko kako hoće, kaže Pavičić čija se zemlja nalazi na kilometar od državne granice sa Slovenijom.
-Vodosprema na Velikom Repavcu je na kartama označena kao okupljalište izbjeglica. Ograda je izrezana na više mjesta i unutar dvorišta vodospreme se kreću i zadržavaju naoružani stranci koji sebe zovu lovcima. Naime, lovočuvar nije bio upoznat s njihovim lovom kada smo ga nazvali, kaže Pavičić.
Ona sumnja da se ilegalnim transportom migranata bave i neke osobe povezane s off road aktivnostima. Kaže i da su jednog jutra u zoru na svojoj parceli zatekli veću grupu ljudi koji su između sebe pričali nekim neeuropskim jezikom.
Lovci dobrog srca
Za komentar navoda čelnica Udruge Assertiva obratili smo se nekim od aktera spomenutih događaja.
Lučano Bazjak, predsjednik lovačkog društva "Vepar" iz Oprtlja ima objašnjenje za sve lovačke aktivnosti na tom području.
-Prije svega moram naglasiti da mi ne znamo kad netko kupi zemlju usred šume. To je područje u zoni lovišta i ako nije ograđeno, divljač kroz šumu prolazi a za njima i psi i lovci. Bili smo na sastanku s gospođama i sugerirali smo im da svoju zemlju ograde žicom, rekao nam je Bazjak.
-Vezono za krv, mogu reći da ona može biti posljedica ranjene divljači koja može biti s našeg ali i sa susjednog lovišta. U zadnjih šest mjeseci tamo smo bili dvaput i moguće je da je ta krv od neke ranjene životinje. Naše zborno mjesto je udaljeno nekih kilometar zračne linije od tamo, kaže Bazjak.
- Što se tiče Talijana, lovci ne ulaze u ograđena ili jasno označena područja. Ne ulaze ni ako je vidljivo da se radi o poljoprovrednim zemljištima, izjavio je Bazjak u telefonskom razgovoru.
Kaže da će ubuduće povesti računu prilikom lova na to području. Opreza nikad dosta, posebno kad se uzme u obzir da je prije 15 godina jedan talijanski lovac ubio drugog nedaleko imanja Udruge Asertiva.
-Mi smo uvijek za dogovor. Što se nas tiče oni neće imati problema ali moj im je savjet da ograde svoju zemlju, zaključio je predsjednik Lovačkog društva Vepar iz Oprtlja, lovac Lučano Bazjak.
Opačak (HDZ): Iznenadilo me da je ograda prerezana
Dok su IDS-ovi saborski zastupnici Udruzi Asertiva potvrdili prijem emaila, HDZ-ova županijska vijećnica Jasna Opačak jednog je vikenda izašla na teren u šumu.
-Bili smo na terenu i iznenadilo me da je ograda oko te vodospreme porezana i da su šahtovi bez lokota. U toj zoni definitivno treba regulirati prilaze automobilima, rekla nam je Opačak.
-Tko je stavio stari asfalt na šumski put ne znam. Ja sam zvala vodovod i hrvatske ceste i koliko čujem, netko je asfalt maknuo. To je vodozaštitino područje i stvarno nema smisla da se tamo odlaže asfalt, kaže HDZ-vijećnica koja je o ovom slučaju govorila i pred županijskom Skupštinom. U priču se tom prilikom uključio i počasni predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić.
Dok je Opačak govorila o problemu neuvjetne vodospreme, na njenu konstataciju da se nalazi "na bivšoj hrvatsko-slovenskoj granici" Jakovčić je iz zadnje klupe doviknuo: "To je hrvatsko ozemlje!"
Moreno Mamilović: Kriv je izvođač radova!
Pokušavajući doznati tko je usred šume iskrcao nekoliko kamiona asfalta put nas je odveo čak do Buzeta. Naime, čelnice udruge Assertiva smatraju da je asfalt nasuo šef Istarskog vodovoda u Bujama - Moreno Mamilović.
Moreno Mamilović (Foto LinkedIn)
On najprije nije želio komentirati cijeli slučaj te nas je uputio na centralu u Buzet. Međutim, centrala je lopticu vratila u Mamilovićevo dvorište i upravo njega zadužila da nam objasni ukazanje asfalta usred šume kraj slovenske granice.
Pokazalo se da je, kao i kod slučaja krivo napisane pulske spomen ploče, i ovdje kriv - izvođač radova.
-Radi se o prometnici prema našem rezervoaru. Mi imamo godišnji ugovor s građevinarima koji popravljaju te puteve. Građevinar je bez našeg znanja iskoristio krivi materijal. Čini mi se da je to bilo 2021. godine. Kad nas je gospođa upozorila naložili smo da se materijal makne, izjavio je Mamilović, inače kandidat SDP-a za dogradonačelnika Buja na zadnjim izborima. Točno je da je materijal maknut, ali samo na dijelu šumske ceste koja s nalazi na terenu Udruge Asertiva.
Na upit o troškovima dovoženja, nanošenja i potom skidanja asfalta Mamilović nam je odgovorio da sporni asfalt nije nigdje naveden u troškovnicima Istarskog Vodovoda.
U Istri je doista sve moguće. Možete, eto, usred šume na teško pristupačnom terenu dovesti i raširiti desetke kubika asfalta i da to ne bude nigjde zavedeno u računovodstvu. Nije bitno ni što se radi o zaštićenom području, ni što se asfalt može odlagati samo na zakonom propisanim lokacijama. O svemu tome odlučuje neki nepoznati - IZVOĐAČ.
-Radi se o lijenosti i nasilju struktura, kažu Pavićić i Beletić i najavljuju daljnju borbu za zaštitu svojih prava.
