SRAMOTA ZA DRŽAVU Otočje Brijuni sanja o elitnom turizmu i netaknutoj prirodi, a nema ni kanalizacijski sustav. Realnost su septičke jame, a gradnja pročistača još je mrtvo slovo na papiru!

Nacionalni park Brijuni jedan je od osam nacionalnih parkova u Hrvatskoj. Svrstavanjem u ovu kategoriju zaštite, određen je kao jedno od biološki najvrjednijih morskih područja naše zemlje.

Osim bioloških posebnosti, Brijuni imaju i jedinstvene kulturno-povijesne i geološko - paleontološke vrijednosti. Cijelo područje Parka uvršteno je i u ekološku mrežu Republike Hrvatske. Područje Nacionalnog parka Brijuni zaštićeno je i kao spomenik kulture i ima svojstvo kulturnog dobra.

Iako se radi o zaštićenom području od državnog značenja, područje Nacionalnog parka Brijuni nema organiziranog kanalizacijskog sustava.

Sirove otpadne vode pojedinih građevina ili grupe građevina, evakuiraju se najkraćim putem prema moru te ispuštaju obalnim ispustima u more bez prethodnog pročišćavanja. Hoteli imaju taložnice, a nekoliko objekata ima svoje septičke jame koje se redovito prazne preko ovlaštene tvrtke.

Ovo je naime aktualni "sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda" na otočju Brijuni u 21. stoljeću - nacionalom parku od državne važnosti u kojem se sve dosadašnje vlasti razbacuju terminima o „održivom razvoju i zaštiti prirode“.

U posjedu smo fotografije snimljene prošle godine iz koje se može naslutiti da se na području otočja događaju i incidentne situacije. Iako iz Uprave Javne ustanove Brijuni demantiraju da se radi o ispuštanju fekalija u more, na fotografiji je vidljivo zamućenje u moru, pa se otvorilo pitanje je li u tom slučaju došlo do ispuštanja direktno u more.

- Što se tiče fotografije na kojoj je kuća za brodice, ona je slikana tijekom lošeg vremena. Sa slike je jasno vidljivo da se radi o ispustima vode s krovova zgrada koje idu u more. Radi se o čistoj vodi/kišnici, a ne kanalizaciji, glasi odgovor iz Javne ustanove Brijuni.

Kao što je poznato, Nacionalnim parkom upravlja država. Ministarstvo turizma još za vrijeme Milanovićeve Vlade i ondašnje Kukuriku koalicije platilo je silne milijune kuna konzultantskoj tvrtci Horwath Consulting za izradu studije koja je trebala privući investitore na Brijune.

Iako se u medijima baratalo iznosom od 6 milijuna kuna, javnost nikad nije vidjela rezulte studije koja je plaćena javnim novcem. Izgradnja kanalizacije ni tada nikome nije bila interesantna, a izgradnja novog sustava koji bi uključivao pročistač još je uvijek mrtvo slovo na papiru. To je dakako trebalo napraviti još davnih dana, s obzirom na važnost cijelog zaštićenog područja.

Pulska komunalna tvrtka Pragrande je 2019. godine bila naručitelj studije za odvodnju i pročišćavanja otpadnih voda u Nacionalnom parku Brijuni, a vrijednost nabave bila je 900 tisuća kuna.

Na tu je studiju u konačnici potrošeno 534 tisuće kuna.

Kanalizacijski sustav otočja Brijuni izgrađen je još u doba Austrije, a nadograđivan je i rekonstruiran 50-tih i 60-tih godina prošlog stoljeća. Kako danas funkcionira sustav i događa li se da se fekalije iz septičkih jama ponekad ispuštaju u brijunski akvatorij o čemu smo informirani, pitali smo ravnatelja JU Brijuni Marna Milotića.

-Svi objekti na otočju imaju septičke jame ili taložnice, koje se redovito čiste i ispumpavaju, a za to je zadužena pulska komunalna tvrtka Pragrande d.o.o. Javna ustanova Nacionalni park Brijuni dugi je niz godina poticala aktivnosti na sanaciji i rekonstrukciji sustava vodnih građevina na području Parka, kako vodovodnog, tako i sustava otpadnih voda. Tek donošenjem Zakona o vodama iz 2011.g., po kojem su isključivo komunalne tvrtke jedinica lokalnih samouprava nadležne za obavljanje tih djelatnosti, a ne Ustanova koje se bavi zaštitom prirode, odnosno po donošenju Zakona o vodnim uslugama 2019.g., stvorili su se uvjeti za rješenje te problematike, ističe Milotić.

Pojašnjava da je temeljem Zakona iz 2019.g. i rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i energetike, tvrtka Vodovod Pula d.o.o. preuzela 2020. godine vlasništvo i upravljanje vodovodnom mrežom u Nacionalnom parku“ Brijuni“, dok je tvrtka Pragrande d.o.o. počela s aktivnostima projektiranja i izgradnje javnog centralnog sustava odvodnje.

Naime, sredstava za sanaciju i rekonstrukciju javnih vodnih građevina na području zaštićenog područja, osigurana su Sporazumom iz 2019. godine između Hrvatskih voda, Javne ustanove Nacionalni park Brijuni, Vodovoda Pula d.o.o.i  Pragrande d.o.o. Riječ je o Sporazumu vrijednom 26,6 milijuna kuna, a razdoblje financiranja i provedbe je bilo predviđeno dvije godine, odnosno od 2019. do 2021. godine. Dakle, ovaj je zahvat već trebao biti realiziran. Zašto nije?

- Razdoblje pandemije je naravno usporilo planirane rokove sanacije, međutim i dalje se intenzivno radi na tome. Sanaciju i rekonstrukciju vodnih građevina u Nacionalnom parku „Brijuni „kao i potrebne pripremne radnje financiraju Hrvatske vode s 90 posto od ukupnog iznosa te Vodovod Pula d.o.o. i Pragrande d.o.o. s 10 posto iznosa. Vodovod Pula d.o.o. je isprojektirao dionice sanacije, odcijepio spornu vodospremu na tvrđavi Tegethoff te ubrzano radi na rekonstrukciji svih ventila, šahtova i započinje s rekonstrukcijom i sanacijom prve faze cjevovoda, pojašnjava Milotić.

Trenutno je na prostoru Nacionalnog parka „Brijuni“ u tijeku izrada stručnih podloga koje će biti temelj za novi Prostorni plan.

U provedbi je projekt izmjere katastarskih čestica, definiranje linije pomorskog dobra i upisa posebnog pravnog režima kojeg provodi državna geodetska uprava financirano iz EU fondova, nakon čega će se dobiti podloga za izmjenu prostornog plana kako bi se omogućila gradnja novog pročistača i novih linija sustava odvodnje.

Važeći Prostorni plan datira iZ 2001. godine. Kako se navodi u Planu upravljanja ustanove, taj je Plan zastario i ne zadovoljava današnje potrebe Parka, odnosno u mnogim je segmentima nerealan i previše okrenut turizmu, a premalo zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti.

- U međuvremenu, u suradnji Ustanove s tvrtkom Pragrande d.o.o. pokušava se pronaći rješenje koje dozvoljava trenutni prostorni plan i pokrenuti prva faza izgradnje sustava odvodnje u centralnom dijelu otoka Veli Brijun s privremenim pročistačem koji bi riješio problem odvodnje na najfrekventnijim lokacijama, rekao je ravnatelj JU Brijuni.

Nagalsio je da Javna ustanova Nacionalni park Brijuni nije nositelj tih projekata i ne pokreće javne nabave, a projekte provode tvrtke Vodovod Pula d.o.o. i Pragrande d.o.o. koje upravljaju tim mrežama. 

- U interesu je Ustanove da rješenja u realizaciji budu što prije, iako je razumljivo da je izrada dokumentacije projekta i svih potrebnih dozvola i odobrenja u zaštićenom prostoru izuzetno složena i spora jer ovisi o mnogo subjekata na državnoj, županijskoj i gradskoj razini, navodi ravnatelj Marno Milotić. 

U kojoj je fazi sanacija i rekonstrukcija vodnih građevina, ali i izgradnja prijeko potrebnog pročistača pitali smo direktora Pragrandea Kristijana Benčića.

Potvrdio je da su Hrvatske vode, Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, Vodovod Pula d.o.o. i Pragrande d.o.o. potpisali Sporazum (2015. godine) i dodatak Sporazumu (2019. godine) o sanaciji i rekonstrukciji vodnih građevina na području Nacionalnog parka Brijuni. Tada je ugovorena izrada Predstudijske dokumentacije sustava odvodnje i pročišćavanja  sanitarnih i oborinskih voda područja NP Brijuni.

Tom je dokumentacijom obuhvaćeno pet otoka - Veliki Brijun, Mali Brijun, Vanga, Sv. Jerolim i Galija.

- Svaki od pet navedenih otoka su zasebno analizirani i definirano je 5 mikro-slivova za zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda. Svaki od otoka je definiran kao jedan mikro-sliv. Zbog sezonskog korištenja svih sadržaja na području NP Brijuni, količina otpadnih voda jako oscilira. U mnogim objektima nekoliko mjeseci nema generiranja otpadnih voda, pa je količina nula. Međutim, u vrijeme sezone i velike posjećenosti, opterećenje je vrlo velika. Za područje Nacionalnog parka potreban je III. stupanj pročišćavanja otpadnih voda, potvrđuje Benčić.

Takozvani "Mikro-sliv 1 Veliki Brijun" obuhvaća cjelokupno područje otoka i podijeljen je u središnju zonu, koja obuhvaća područje u i oko luke sa svim objektima koji se tamo nalaze, a radi se o ukupno 24 objekta.

- Za središnju zonu Velikog Brijuna procijenjena je godišnja količina sanitarnih otpadnih voda od cca 17.400 m3. Za sve objekte u središnjoj zoni predviđeno je priključenje na planirani sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda, putem gravitacijskih cjevovoda do centralne crpne stanice, koja se nalazi između objekta Vila Marica, bivša policijska postaja i praonice rublja u gospodarsko-servisnoj zoni. Na ovoj je lokaciji predviđena izgradnja centralne crpne stanice koja će transportirati otpadne vode do lokacije budućeg centralnog pročistača (UPOV-a), koja je smještena cca. 800 m zračne linije zapadno od luke na Velikom Brijunu. Na središnju zonu, gravitacijskim cjevovodom se također mogu spojiti i sanitarne otpadne vode sa plaže Saluga i Jupiter, navodi Benčić.

Napominje da će se sabirne jame prema potrebi prazniti, a njihov sadržaj će se dovoditi na centralni Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

- Za sva predložena rješenja i radove procijenjeni su investicijski troškovi u visini od 35 milijuna kuna (bez PDV-a). Kako je za provedbu realizacije kompletne investicije potrebno ići u izmjene prostorno-planske dokumentacije, Pragrande i Ustanova NP Brijuni rade na pronalasku rješenja koje dozvoljava postojeći prostorni plan, kako bi se pronašlo rješenja za centralni dio otočja Veliki Brijun s privremenim pročistačem, rekao je Benčić i dodao:

- U tom smjeru između Hrvatskih voda i Pragrande d.o.o. potpisan je 2022. Ugovor o sufinanciranju projektne dokumentacije na području NP Brijuni. Omjer sufinanciranja je 90% Hrvatske vode i 10% Pragrande d.o.o., napominje Benčić.

O konkretnom roku u kojem se planira izgradnja pročistača na otočju, zasad još nitko ne govori. A koliko je primjereno da zaštićeni nacionalni park koji posjećuje velik broj turista nema riješeni kanalizacijski suatav, govori se još manje.

Pritom je prilično upitna tvrdnja ravnatelja Milotića da sveukupne otpadne vode odvozi Pragrande i da se ništa od 17.400 kubika ne ispušta u more.