Kredit ističe krajem godine, a Kaštijun niti je izgradio postrojenje za metalnu frakciju niti realizirano ulaganje u bioreaktorsku plohu

Prije više od dvije godine društvo Kaštijun dobilo je suglasnost vlasnika - Grada Pule i Istarske županije - za novi kredit u iznosu od 1,6 milijuna eura u Zagrebačkoj banci. Kredit je bio planiran za pokrivanje dijela reaktora kako bi se smanjili neugodni mirisi koji se šire sa Županijskog centra za zbrinjavanje otpadom, ali i za zbrinjavanje metalne frakcije koja se već dugi niz godina skladišti na Kaštijunu.

Iako je bilo predviđeno da se projekti okončaju do ugovorenog roka korištenja kredita, točnije do 30. studenog ove godine, od toga nije bilo ništa. Niti je u međuvremenu svjetlo dana ugledalo novo postrojenje za zbrinjavanje metalne frakcije, a niti je Kaštijun realizirao ulaganje u bioreaktorsku plohu.

U međuvremenu je trgovačko društvo Kaštijun od poslovne banke zatražilo produljenje roka za otplatu kredita, a kao novi rok sada je definiran 31.listopad 2027. godine. Budući da se traži produljenje roka, Kaštijun je Gradu Puli i Istarskoj županiji uputio zahtjev za produljenje izdanog jamstva.

Upravo će o tome na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Pule odlučivati gradski vijećnici pred kojima će se naći i donošenje Odluke o izmjeni Odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje trgovačkom društvu Kaštijun d.o.o.

Naime, ulaganja u bioreaktorsku plohi nisu realizirana budući da je u postupku javne nabave zaprimljena žalba jednog gospodarskog subjekta te naknadno i žalba Visokom upravnom sudu. Zbog tih izmijenjenih okolnosti  postupak javne nabave je poništen te je u pripremi novi postupak nabave. Što se pak novo planiranog postrojenja za zbrinjavanje metalne frakcije tiče,  zasad je izrađena projektna dokumentacija te je u postupku ishođenje odobrenja za gradnju pri nadležnom Ministarstvu.

Direktor Kaštijuna Aleksandar Budisavljević potvrdio je da je Kaštijun tražio produljenje roka za otplatu kredita dodajući da kreditna sredstva u iznosu od 1,6 milijuna eura ostaju ista te da će ostatak sredstava biti financirano iz vlastitih sredstava tvrtke.

Govoreći o novom postrojenju za zbrinjavanje metalne frakcije, Budisavljević ističe da je Kaštijun u međuvremenu predao zahtjev za izmjenu i dopunu lokacijske dozvole.

Na pitanje koliko će sredstava Kaštijun trebati uložiti mimo kredita za realizaciju ovih projekata, naveo je da se još radi procjena iznosa, ali da su neki iznosi uvećani.

Zasad nema ni točno određenog roka oko realizacije projekata koji se financiraju iz kredita, pa je očito da je sve i dalje na dugačkom štapu.

- O rokovima je teško govoriti jer tek nakon dobivanja lokacijske i građevinske dozvole može se ići u javnu nabavu za izvođače radova, kaže direktor Kaštijuna Aleksandar Budisavljević.

Naveo je da će se novo postrojenje za zbrinjavanje metalne frakcije graditi na lokaciji prema starom odlagalištu i dodao da prvo ide izmjena i dopuna lokacijske dozvole, usklađenje glavnog projekta i potom ishođenje građevinske dozvole.

Sva ova nova ulaganja vezana uz rješavanje problema zbrinjavanja metalne frakcije odvijaju se unatoč činjenici što Kaštijun već nekoliko godina ima stroj za zbrinjavanje metalne frakcije koji nikad nije stavljen u funkciju. Stroj vrijedan oko 330 tisuća eura isporučen je Kaštijunu još u prosincu 2020. godine, ali nikad nije montiran već je u tvornici konzerviran za skladištenje do ugradnje.

Naime, u sklopu Ugovora o radovima između izvođača – konzorcij HELECTOR S.A. i GP KRK d.d. i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost isporučen je stroj za obradu frakcija metala nabavne vrijednosti oko 330.000 eura.

Aleksandar Budisavljević

Budisavljević ističe da će se stroj kada se realizira postrojenje za obradu metalne frakcije, staviti u funkciju.

Nije pak želio komentirati nedavno odluku Ministarstva zaštite okoliša koje je van snage stavilo rješenje Državnog inspektorata kojom se trgovačkom društvu Kaštijun zabranjuje zaprimiti na obradu u pogon više od 390 tona otpada na dan, a na što se žalila bivša Uprava Kaštijuna.

-Vjerujem da je bivša Uprava to radila u dobroj namjeri. Ministarstvo je sada poništilo rješenje, ali ga je vratilo na ponovno odlučivanje i ta odluka nije konačna. Zašto je bivša Uprava išla u tom smjeru, ne znam rekao je Aleksandar Budisavljević.