Želite kupiti stan u Poreču s pogledom na more? Cijene se kreću u prostoru između 3.000 i 5.000 eura po četvornom metru. Potražnja je ogromna, posebice nakon ulaska Hrvatske u Schengen i Eurozonu.
Primjerice, u kompleksu La Mula cijene stanova se kreću oko 4.000 eura plus PDV, dakle s porezom oko 5.000 eura.
Procjenjuje se da će najskuplja cijena stambenog i poslovnog kvadrata biti na lokaciji Peškera. Radi se jednoj od posljednjih neizgrađenih zona uz more, pravom porečkom imovinskom dragulju.
Peškera (Foto 3LHD)
Što napraviti na toj atraktivnoj lokaciji uz samo more i s pogledom na porečki Stari grad raspravlja se već više od 30 godina. Raspisivani su brojni natječaji, naručivane skupe studije, potrošeni silni novci, ali zasad još uvijek nema nekog konačnog rješenja.
U isto vrijeme na nekim od parcela događaju se zanimljive vlasničke promjene.
Guverner Milan i njegovi momci
Fokus ovog članka usmjeren je ne desetak tisuća četvornih metara građevinskog područja u samom središtu Peškere, hektaru zemlje na kojem je predviđena najintenzivnija gradnja stambenih i poslovnih kvadrata. Taj je dio naravno – privatni.
Dvije parcele, lokacije nekadašnjeg Remontnog zavoda i Slavnika, potpuno ispod medijskih radara, prije dvije godine kupila je zagrebačka tvrtka Lina Trgovina u vlasništvu obitelji Berišić iz zagrebačke Dubrave.
Peskera se nalazi uz samu obalu (Foto Ivan Dobran)
Prema posljednjoj urbanističkoj studiji, upravo na te dvije parcele predviđena je izgradnja gotovo dvadeset tisuća metara skupih stambenih i poslovnih kvadrata. Ako, na primjer, pomnožimo 20.000 kvadrata sa 4.000 ili 5.000 eura dobivamo cifru o biznisu vrijednom 80 do 100 milijuna eura.
Zanimljiva je vlasnička povijest te dvije atraktivne parcele. Tijekom protekla dva desetljeća više puta je promjenjeno vlasništvo, ali ono nikad nije bilo previše transparentno.
Parcele je prije dvadesetak godina kreditom Hypo Alpe Adria banke od porečke tvrtke TIM 90 kupila tvrtka Peškera Imperijal. Taj je posao, prema tvrdnjama insajdera, pozadinski kontrolirao Milan Naperotić. Nekretnine su nakon kupnje opterećene hipotekom od 5,5 milijuna eura.
Za bolje razumijevanje cijelog konteksta potrebno je podsjetiti na Hypo kriminalnu hobotnicu.
Hypo kriminalni model raspolaganja nekretninama
U to vrijeme poslovni model koruške banke izgledao je otprilike ovako: Privatna tvrtka, vlasnički povezana s upravom banke i lokalnim posrednicima, kreditom banke kupuje neko atraktivno zemljište koje se onda lobiranjem prijateljski nastrojenih političara prostorno planski oplemenjuje. Kada se urbanizacija dovrši, druga tvrtka, također u indirektnom vlasništvu čelnika banke, kod iste banke diže višestruko veći kredit i kupuje, sada urbanizirani, projekt od prve tvrtke.
Wolfgang Kulterer (desno) i Gunther Striedinger pred sudom
Poznati su primjeri u kojima je inicijalni projekt plaćen kreditom od pet milijuna eura, a nakon urbanizacije, novim kreditom banke, preprodan za 50 milijuna eura što je prikrivenim vlasnicima donosilo basnoslovne zarade. Takav je model primjenjen na Barbarigi i Dragoneri, ali i u Šimunima na Pagu, da istaknemo samo neke.
S obzirom da je „Hypica“ većinski bila u javnom vlasništvu (županije Koruška i Štajerska), čelnici su godinama uspijevali pljačkati vlastitu banku. Zbog velikog broja takvih kriminalnih kombinacija banka je propala, glavni direktori Wolfgang Kulterer i Gunther Striedinger su završili na robiji, a austrijskoj su državi ostali dugovi od devet milijardi eura.
Respektabilan dio loših kredita plasiran je u Istru. Za neke od njih pozadinske bitke još uvijek traju.
Vrijedna porečka imovina Hypo "konzultanata"
Tijekom propasti Hypo banke Projekt Peškera je prešao u portfelj Hypo Consultantsa, tvrtke u koju je „parkirano“ niz loših kredita propale Hypo banke.
Brojni su novinari vlasništvo u tvrtki Hypo Consultants dovodili u vezu medijskim tajkunom Ninom Pavićem i poznatim poduzetnikom Stipom Oreškovićem. Spominjao se i Anto Nobilo, pokojni Mićo Carić i sveprisutni Miroslav Kutle, ali formalno je poslove u Hypo Consultantsa, kasnije i u tvrtki Allegheny Financial koja je preuzela taj i još nekoliko porečkih projekata (Mali maj, Saladinka), vodio Damir Farkaš.
Ninoslav Pavić, jedan od suvlasnika Hypo Consultantsa
Anto Nobilo je tako potkraj 2008. za jedan portal izjavio: "Postojale su špekulacije da smo Mićo Carić i ja kupili tu tvrtku, no zna se da je Nino Pavić zapravo vlasnik Hypo Consultantsa. Formalno je tvrtku kupio jedan fond pod nazivom Formula jedan, ali svi znaju da je to Pavićevo". "Takva tvrtka je prevelik zalogaj za mene, makar bih je volio imati" - kazao je Nobilo, objasnivši kako su mediji njega povezali s kupnjom Hypo Consultantsa preko Damira Farkaša.
Farkaš je inače dugo godina bio menadžer raznih Hypo akvizicija u Hrvatskoj među kojima je i Duga Uvala projekta.
Anto Nobilo
Tvrtka Hypo Consultants zbog nekoliko vrijednih projekata u Istri čak je u Poreču otvorila poslovnicu koji je vodio Remiđo Mušković, jedan od glavnih operativaca Milana Naperotića, svojevrsnog guvernera koruške banke u Istri.
Peškera je oduvijek bila IDS-ov projekt
Politički gledano „Projekt Peškera“ uvijek je bio IDS-ov. U nizu IDS-ovih županijskih dokumenata projekt Peškera opisuje se kao - značajan, odnosno u rangu Brijuni Rivijere ili 19 golf terena, bajkovitih projekata Ivana Jakovčića koji su naivnom istarskom narodu godinama prodavani kao predizborna mega obećanja.
IDS-ova vlast u Poreču više od 20 godina organizira arhitektonske natječaje za urbanističke studije koje bi ponudile moguće razvojne smjernice za Peškeru. Na te je projekte dosad potrošeno puno novca, ali što se u toj zoni može graditi i koja bi bila osnovna koncepcija – još uvijek nije jasno.
Projket zagrebačkog studija Arhikord iz 2000. godine
Primjerice, nije definiran odnos stambenih i poslovnih prostora sa javnim cjelinama i sadržajima, kao ni veza s morem, odnosno treba li na Peškeri marina ili ne.
U propagandnim materijalima porečke tvrtke M-Chanaan koji su još uvijek dostupni na internetu vidljivo je da je 2013. na dijelu Peškere kojim se bavimo u ovom članku bila moguća T1 izgradnja, dakle izgradnja hotela.
Iz projekta tvrtke M-Chanaan 2013. godine
Hoteli više nisu u modi, stanovi i apartmani jesu.
Dio građana smatra da Poreču nisu potrebni novi apartmani i novi gradski centar te da bi na Peškeri trebalo biti što više javnih, edukativnih i rekreacijskih sadržaja. Privatni investitori naravno smatraju da su na Peškeri primjereni, prije svega, luskuzni stanovi i elitne trgovine.
Međutim, privatni investitori na Peškeri nikad nisu voljeli svjetla javnosti.
Tko su Berišići?
Početkom 2020. godine tvrtka Allegheny Financial za 2,7 milijuna eura prodaje dvije nekadašnje Hypo parcele u Peškeri tvrtki Lina trgovina u vlasništvu zagrebačke obitelji Berišić. Radi se o Janjevcima, Hrvatima s Kosova, iz Konjščinske ulice u Dubravi.
Zanimljivo da je provizija za prodaju Peškere plaćena tvrtki MD Solutions u vlasništvu Mlađana Dinkića, nekadašnjeg ministra financija u srbijanskoj „lijevoj“ vladi, a danas utjecajnog savjetnika Aleksandra Vučića.
Vlasnik Lina Trgovine je Vitomir Berišić, mladić s iskustvom vođenja jednog zagrebačkog bara koji je 2019. godine završio ekonomski fakultet RIT. Odakle njemu 2,7 milijuna eura za kupovinu Peškere i plaćanje nama nepoznatog iznosa (procjenjuje se 300 tisuća eura) tvrtki MD Solutions iz Beograda?
Prije njega vlasnik tvrtke Lina Trgovina bio je Robert Berišić, vlasnik 20-tak trgovačkih i ugostiteljskih tvrtki. Robert je dobro poznat i na tržištu otkupa zlata. Obitelj Berišić blisko je povezana sa Josipom Antićem Zefom koji se sumnjičio za brojna nasilna djela među kojima su i ubojstva.
Tako je na suđenju za iznudu Davora Golubića, koji je 2012. ubijen u središtu Zagreba u Savskoj ulici, Robert Berišić svjedočio o oklonostima poslovnih odnosa Antića i ubijenog Golubića. Antić je na koncu oslobođen optužbi za iznude, ali ubojica Golubića zasad nije pronađen.
Treći član obitelji Aldo Berišić poslovno je povezan sa Sergijem Ivanovićem u čijem je stanu u čudnim okolnostima preminuo zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Aldo Berišić vlasnik je Hotela Park 45 u Ilici.
Berišići nisu bili dostupni za komentare o svojim planovima na Peškeri.
Koja je pozicija Grada Poreča i gradonačelnika Peršurića?
Koncem prošle godine SDP-ov gradski vijećnik Aleksandar Kovač zapitao je porečkog gradonačelnika Lorisa Peršurića zašto nije iskoristio pravo prvokupa i od Allegeny Financiala kupio HYPO hektar super zemljišta na Peškeri. Kovač je smatrao da je grad na taj način propustio višemilijunsku zaradu koja će na ovaj način otići novim vlasnicima.
Peršurić je tada odgovorio da Grad nije imao pravo prvokupa a da je sa Farkašem više puta pregovarao tijekom godina. To je ponovio i za Istru 24.
Loris Peršurić
- Nikada nam nisu rekli ne, ali nikada ni da. Na kraju su prodali bez našeg znanja. Mi ne poznamo nove vlasnike. Znamo da se radi o ocu i dva sina koji su došli na prezentaciju studije, objasnio je porečki gradonačelnik Loris Peršurić.
Na pitanje zašto je upravo na parcelama koje su danas u vlasništvu obitelji Berišić smješten najveći broj stambenih i poslovnih kvadrata Damir Hrvatin, pročelnik za prostorno planiranje Grada Poreča kaže da ne zna kada se dogodila prodaja. Nakon što smo ga izvijestili da je to bilo 3. siječnja 2020. odgovorio je da studija rađena puno prije te prodaje.
U zonama 3A i 3B koje većinski posjeduje obitelj Berišić predviđena je najveća izgrađenost
Na logično pitanje zašto studija nije onda ranije i predstavljena, Hrvatin odgovara: Peškera je prevažna da bi se trošila u predizborne svrhe pa smo odlučili čekati da izbori prođu.
Međutim, iz studije je vidljivo da je rađena još 2017. dakle, puno prije zadnjih lokalnih izbora. Napravljena je četiri godine ranije, čak i prije predzadnjih lokalnih izbora. Izgleda da se čekalo da prođu dva izborna ciklusa pa da studija na neki način - sazrije.
Hrvatin: Logično je da najveća izgrađenost bude na gradskim parcelama
Istina, pročelnik Hrvatin se slaže da bi bilo najlogičnije da na gradskoj imovini bude najveća izgrađenost dok gradonačelnik Peršurić ističe da trenutno nitko ne može gradit ništa.
Damir Hrvatin
- Mi smo ljude upozorili da se ne opterećuju tim elementima. Mi prije svega tamo ne želimo još jedan Červar Porat. Cilj nam je bilo istražiti koje bi to namjene prostora bile dobre da grad tamo živi cijelu godinu. Predstavnike tvrtke Lina trgovine smo zvali kao i druge vlasnike, oni su bili na prezentaciji, poslušali je i nisu imali nikakve inpute, prijedloge ili primjedbe, objasnio nam je Hrvatin.
- Vlasnici uopće nisu bili uključeni u izradu studije, ni sadašnji ni bivši. Pri izradi studije nisu traženi prijedlozi vlasnika. Htjeli smo da ta studija bude programska osnova za izradu plana. Da se otklone one razne priče o 100, 200, 500 milijuna eura koje će nama netko donijeti jer to je znanstvena fantastika. Naravno da treba gledati i sa strane biznisa, ali moramo biti realni, tvrdi Hrvatin.
Najnoviju studiju izradio 3LHD
- Peškera je jedan jako osjetljiv i složen zadatak pa ne želimo preskakati neke stručne korake. Još 2000. godine organiziran je natječaj na koji je prijavljeno 25 radova. S obzirom da su tijekom godina promijenjeni trendovi te je postalo jasno da na Peškeri nije potrebna marina, mi smo odlučili skupiti sve te projekte i dati ih 3LHD-u, rekao nam je porečki pročelnik za prostorno planiranje. Inače, Studio 3LHD je dizajnirao rovinjski hotel Park, novi kompleks Infobipa u Zagrebu, a izradili su i nacrt pulskog Hotela Valkane.
- Tu smo studiju koncem prošle godine predstavili kao stručnu prezentaciju. Studija je stavljena na internet s pozivom građanima da se uključe u raspravu. Građani su se uključili i skupili smo određeni broj prijedloga i primjedbi. Nakon što ih analiziramo i obavimo još neke pripremne radove, krećemo u izradu Urbanističkog plana uređenja za Peškeru, objašnjava Hrvatin.
- Bitno je naglasiti da ta studija ima slobodu, nije ograničena odredbama viših prostornih planova. Vi u studiji imate nekakve koeficijente izgrađenosti, nekakve visine koje po postojećim planovima nisu moguće. Te detalje nemojte gledati, uputio nas je Hrvatin.
Međutim, postavlja se pitanje koja je zapravo svrha studije koja se ne može realizirati? Osim toga, puno smo puta svjedočili studijama, primjerice na pulskim Valkanama, koje su kasnije korištene kao "stručna podloga" za izmjene plana, u pravilu u korist privatnog investitora.
Famozno - Struka je rekla!
Pucnjava, bombe i vožnja u gepeku
Porečki gradonačelnik Peršurić kaže da je, proceduralno, za izradu ovakvog plana potrebno minimalno šest mjeseci do godinu dana.
- Ovaj plan je za Porečane poseban i zato smo, iako nije zakonska obveza, prije izmjena plana napravili studiju. Da pojednostavim, ovo je jedna skica a mi smo pozvali građane – ajmo šarati. Ako treba sve ćemo promijeniti i ovo sigurno neće izgledati ovako, pojasnio nam je Peršurić dodajući da, što se njega tiče, cijeli proces može trajati nekoliko godina i tek kada se jasno iskristalizira vizija, tada se kreće u formalne izmjene plana. Važnost dobre pripreme izmjene plana ističe i pročelnik Hrvatin.
- Ovo nije klasični UPU za neko obično naselje već se ovdje radi o obiteljskom srebru. Tek treba napraviti ekonomske studije i feasibility studije. S druge strane, lučka uprava se ponudila s prijedlogom da su spremni financirati snimanje cijele uvale. Mene kao Porečana i arhitektu zanima gdje je ta obalna linija i gdje je točno postaviti, što je jedno vrlo osjetljivo pitanje, zaključio je Hrvatin.
Doista, osjetljivih pitanja je puno. Nekoliko sugovornika neformalno ukazuje da su u cijelu priču uključeni i neki porečki prostorno-planski moćnici. Na pitanje zašto se boji javno istupati jedan nam je sugovornik dao znakovit odgovor.
- U Poreču urbanizam nije nimalo bezazlena aktivnost. Više se puta pucalo, bacale su se bombe, ljudi su se po Istri vozili u gepeku. Nije mudro javno se protiviti projektima vrijedim desetine milijuna eura, a čiji su vlasnici česti gosti crnih kronika, objasnio je naš sugovornik.