Prema novom švicarskom zakonu, bit će zabranjena svastika i Hitlerov pozdrav
Prekršaji bi mogli rezultirati kaznom u vrijednosti od 200 franaka
Solarna energija i proizvodnja vjetra na kopnu do danas nisu imali službene vladine ciljeve rasta. Razvoj energetske neovisnosti Ujedinjenog Kraljevstva je pitanje nacionalne sigurnosti, rekao je britanski ministar gospodarstva
Solarna energija i proizvodnja vjetra na kopnu do danas nisu imali službene vladine ciljeve rasta. Razvoj energetske neovisnosti Ujedinjenog Kraljevstva je pitanje nacionalne sigurnosti, rekao je britanski ministar gospodarstva
Ministar gospodarstva Ujedinjenog Kraljevstva, Kwasi Kwarteng postavio je ciljeve za solarnu, vjetar i nuklearnu energiju kao dio strategije energetske sigurnosti, prenosi portal Morski.hr.
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva nastoji utrostručiti broj solarnih panela, više od četiri puta povećati snagu vjetra na moru i udvostručiti kopnenu energiju vjetra i nuklearnu energiju do 2030., u potezu koji bi mogao smanjiti račune za potrošače i smanjiti oslanjanje UK-a na strane dobavljače energije kao što je Rusija, navodi The Guardian.
Kwarteng je iznio ciljeve kao dio planova Odjela za poslovnu, energetsku i industrijsku strategiju (BEIS) za uključivanje u nadolazeću bijelu knjigu o energetskoj sigurnosti.
Ciljevi BEIS-a uključuju povećanje solarne energije s trenutnog kapaciteta od 14 GW na 50 GW, vjetra na moru s 11 GW na 50 GW, vjetra na kopnu sa 15 GW na 30 GW i nuklearne energije sa 7 GW na 16 GW, navodi Financial Times.
Solarna energija i proizvodnja vjetra na kopnu do danas nisu imali službene vladine ciljeve rasta.
Ranije ovog mjeseca, Kwarteng je kazao da je razvoj energetske neovisnosti Ujedinjenog Kraljevstva pitanje nacionalne sigurnosti.
Prekršaji bi mogli rezultirati kaznom u vrijednosti od 200 franaka
Ova balkanska zemlja ovisi o ruskom plinu. Ruski Gazprom Neft i Gazprom posjeduju 50, odnosno 6,15 posto NIS-a. Država posjeduje 29,87 posto dok mali dioničari drže preostale dionice
Njemačka ima oko milijun Sirijaca od kojih je većina stigla nakon izbijanja građanskog rata 2011., a posebice tijekom "migrantske krize" 2015
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.