Svijet

BEOGRAD

Dijana Hrka, majka mladića stradalog na kolodvoru u Novom Sadu, nakon 15 dana prekinula štrajk glađu

"Ja ću danas prekinuti štrajk glađu, ali ostajem ovdje. Neću iznevjeriti moj narod i studente. Možda bi me netko volio vidjeti mrtvu, ali mislim da u našoj zajedničkoj borbi mogu mnogo više uraditi živa", rekla je Hrka novinarima. Njena su tri zahtjeva: traži istinu i odgovornost za pad nadstrešnice 1. studenog 2024. pod kojom je poginuo njezin sin Stefan i još 15, pretežito mladih ljudi,  puštanje na slobodu svih studenata uhićenih tijekom jednogodišnjih protuvladinih prosvjeda potaknutih novosadskom tragedijom za koju demonstranti krivca vide u vlasti i njezinim koruptivnim poslovima te raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora


 
2 min
HINA
foto: EPA/ANDREJ CUKIC

"Ja ću danas prekinuti štrajk glađu, ali ostajem ovdje. Neću iznevjeriti moj narod i studente. Možda bi me netko volio vidjeti mrtvu, ali mislim da u našoj zajedničkoj borbi mogu mnogo više uraditi živa", rekla je Hrka novinarima. Njena su tri zahtjeva: traži istinu i odgovornost za pad nadstrešnice 1. studenog 2024. pod kojom je poginuo njezin sin Stefan i još 15, pretežito mladih ljudi,  puštanje na slobodu svih studenata uhićenih tijekom jednogodišnjih protuvladinih prosvjeda potaknutih novosadskom tragedijom za koju demonstranti krivca vide u vlasti i njezinim koruptivnim poslovima te raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora

Dijana Hrka, majka mladića Stefana poginulog u prošlogodišnjem padu nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, koja od 2. studenog štrajka glađu, objavila je u ponedjeljak da po savjetima liječnika prekida štrajk, ali da neće odustati od svojih zahtjeva.

"Ja ću danas prekinuti štrajk glađu, ali ostajem ovdje. Neću iznevjeriti moj narod i studente. Možda bi me netko volio vidjeti mrtvu, ali mislim da u našoj zajedničkoj borbi mogu mnogo više uraditi živa", rekla je Hrka novinarima.

Hrka je 2. studenog počela štrajk glađu ispred Skupštine Srbije u Beogradu, zahtijevajući istinu i odgovornost za pad nadstrešnice 1. studenog 2024. pod kojom je poginuo njezin sin Stefan i još 15, pretežito mladih ljudi.

Njezin je zahtjev puštanje na slobodu svih studenata uhićenih tijekom jednogodišnjih protuvladinih prosvjeda potaknutih novosadskom tragedijom za koju demonstranti krivca vide u vlasti i njezinim koruptivnim poslovima.

Treći zahtjev Dijane Hrke je raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.

Ona je ranije pozvala srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da dođe s njom razgovarati pred svima, istovremeno ocijenivši da se to neće dogoditi jer Vučić za to "nema petlju".

Vučić ju je u međuvremenu pozvao na razgovor u svoj ured, što je odbila, a na Instagramu je objavio poziv da prestane štrajkati, te da je s njom telefonski razgovarao.

Vučić je nakon njezina prvog dana štrajka glađu, praćenog provokacijama iz šatorskog naselja ispred Skupštine Srbije u koje se okupljaju njegove pristaše, Dijanu Hrku i građane koji je podržavaju optužio da su organizirani izvana.

Štrajk Dijane Hrke izazvao je veliku pozornost u Srbiji i regiji, ali i u inozemstvu, a New York Times nazvao ju je "neočekivanom majkom jednog pokreta".

NYT podsjeća da je novosadska tragedija potaknula javni bijes zbog vladinog nemara i korupcije, pokrenuvši neke od najvećih protuvladinih demonstracija u Srbiji još od pada Slobodana Miloševića 2000. godine.

Otkako se dogodila tragedija na novosadskom željezničkom kolodvoru "gospođa Hrka je toliko prisutna na studentskim protestima da je postala neočekivani simbol jednog pokreta".


Nastavite čitati

Svijet
 

Kremlj tvrdi da se nada novom sastanku Putina i Trumpa

Na pitanje je li Moskva propustila priliku i pod kojim bi uvjetima moglo doći do novog sastanka Putina i Trumpa, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je odgovorio novinarima da se u ovom trenutku ne može predvidjeti kada će biti ispunjeni ti uvjeti. "Iako smo, naravno, svi zainteresirani da do njih dođe što prije"

Svijet
 

Zelenski u Parizu: "Veliki sporazum" o obrani ukrajinskoga zračnog prostora

Ove godine Kijev kani koristiti više od 4,5 milijuna bespilotnih letjelica, koje su odgovorne za 70 posto uništenja neprijateljske opreme na prvim linijama bojišnice. Zemlja je u tu svrhu razvila snažnu proizvodnu mrežu. Ukrajina koristi i bespilotne letjelice da bi oborila bespilotne letjelice Shahed koje se svake noći lansiraju prema njezinu teritoriju

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.