Svijet

KLIMATSKE PROMJENE

Kolovoz 2025. među najtoplijima u povijesti, treći po podacima Copernicusa

Posebno snažan toplinski val pogodio je veći dio Pirenejskog poluotoka i jugozapadne Francuske od 8. do 18. kolovoza, dok su sjeverna i sjeveroistočna Europa ostale ispod dugoročnih prosjeka


 
2 min
Istra24

Posebno snažan toplinski val pogodio je veći dio Pirenejskog poluotoka i jugozapadne Francuske od 8. do 18. kolovoza, dok su sjeverna i sjeveroistočna Europa ostale ispod dugoročnih prosjeka

Kolovoz 2025. bio je treći najtopliji kolovoz u povijesti globalnih mjerenja, s prosječnom temperaturom od 16,6 stupnjeva Celzija, prema podacima EU-ove službe za klimatske promjene Copernicus.

Mjesec je bio 0,22 stupnja hladniji od rekordnih kolovoza 2023. i 2024., ali 1,29 stupnjeva iznad predindustrijskih razina.

Razdoblje od rujna 2024. do kolovoza 2025. bilo je 1,52 stupnja toplije od prosjeka između 1850. i 1900. godine.

Jugozapadna Europa doživjela je svoj treći veliki toplinski val sezone, popraćen jakim šumskim požarima, izvijestila je Samantha Burgess iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).

"S obzirom na to da oceani ostaju neuobičajeno topli, ovi događaji naglašavaju hitnost i potrebu prilagodbe češćim i intenzivnijim klimatskim ekstremima", dodala je.

Posebno snažan toplinski val pogodio je veći dio Pirenejskog poluotoka i jugozapadne Francuske od 8. do 18. kolovoza, dok su sjeverna i sjeveroistočna Europa ostale ispod dugoročnih prosjeka.

Ljeto 2025. bilo je četvrto najtoplije u Europi u povijesti mjerenja, s temperaturama 0,90 stupnjeva iznad referentnog razdoblja od 1991. do 2020.

Zapadna i jugoistočna Europa, kao i Turska, bile su najviše pogođene.

Suša je pogodila velike dijelove zapadne i južne Europe, dok su se lokalizirane obilne kiše dogodile u južnoj Francuskoj, Italiji i Njemačkoj.

Izvan Europe, dijelovi Sjedinjenih Država i Kanade također su iskusili sušu, dok su istočna Azija i Južna Amerika zabilježile više kiše.

Copernicus redovito objavljuje podatke o temperaturi Zemljine površine, pokrivaču morskog leda i oborinama.

Nalazi se temelje na računalno generiranim analizama koje uključuju milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.