Mađarska zatvara rad nuklearke, Ruminjska gasi rasvjetu, Bosna nudi hlad u pećini

Italija je u četvrtak poduzela dosad nezabilježen korak i proglasila najviši stupanj zdravstvenog upozorenja zbog visokih temperatura za sve svoje veće gradove, a Mađarska je ugasila rasvjetu na nekim od svojih najpoznatijih građevina kako bi uštedjela energiju, jer su veliki dijelovi Europe i dalje zahvaćeni toplinskim valom.

Europa, kontinent koji se zagrijava najbrže na svijetu, ovog je ljeta pogođena rekordnim vrućinama i razornim šumskim požarima, pri čemu su Francuska i Španjolska proteklih tjedana posebno teško stradale.

Europska unija potaknut će države članice da izdvoje više sredstava za mjere smanjenja rizika od šumskih požara, izjavio je za Reuters europski povjerenik za okoliš. Stručnjaci procjenjuju da je gospodarska šteta od ovogodišnjih požara već premašila 15 milijardi eura.

Asissi, Pixabay

Hodočasnici i turisti bore se s vrućinom u Italiji

Italija je navikla na vruća ljeta, no crveno upozorenje koje je izdalo ministarstvo zdravstva obuhvatilo je područje od Palerma na Siciliji do Bolzana na planinskom sjeveru zemlje.

Upozorenje označava moguću zdravstvenu izvanrednu situaciju jer dugotrajno visoke temperature znače ozbiljan rizik za zdravlje cijelog stanovništva.

Hodočasnici okupljeni pod užarenim ljetnim suncem u gradiću Assisiju na brežuljku poprskani su vodom kako bi se rashladili tijekom posjeta pape Lava, koji je obilježio 800. obljetnicu smrti svetog Franje.

Turisti u Rimu štite se od sunca kišobranima i uranjaju ruke u gradske fontane.

Rajna bilježi rekordno nizak vodostaj (Pixabay, ilustracija)

Temperature su u nekoliko područja sjeverne regije Emilija-Romagna u četvrtak premašile 40 stupnjeva Celzijevih. U mjestu Bagnacavallo, nedaleko od Ravenne, izmjereno je čak 42,8 °C.

Pogašena dekorativna rasvjeta

Mađarska je noću ugasila svu dekorativnu i ostalu rasvjetu koja nije nužna na svim državnim institucijama, uključujući zgradu parlamenta, veći dio Budimskog dvorca i Lančani most, kako bi smanjila potrošnju energije.

Rekordno nizak vodostaj Dunava prisilio je zemlju da gotovo u potpunosti zaustavi rad svoje jedine nuklearne elektrane, koja rijeku koristi za hlađenje, čime je elektroenergetski sustav doveden do krajnjih granica kapaciteta.

Rumunjska se priprema potopiti četiri teglenice ispunjene kamenjem u Dunav kako bi preusmjerila vodu prema svojem jedinom operativnom nuklearnom reaktoru i osigurala još nekoliko dana njegova rada.

Vlasti u Bukureštu smanjile su intenzitet ulične rasvjete za trećinu te noću ugasile rasvjetu na znamenitim zgradama i muzejima radi uštede električne energije.

Nizak vodostaj stvara probleme i riječnom prometu na Rajni u Njemačkoj, gdje mnogi brodovi mogu ploviti samo djelomično natovareni, što povećava troškove prijevoza. Rajna je jedna od najvažnijih europskih riječnih ruta za prijevoz žitarica, minerala, ugljena i naftnih proizvoda.

Bijeg od vrućine u hladnu špilju

U Bosni i Hercegovini turisti utočište od vanjskih temperatura koje dosežu 40 °C pronalaze u stalno svježoj špilji Vjetrenici, koja je uvrštena na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.

Vjetrenica se nalazi na jugu Bosne i Hercegovine, oko 25 kilometara sjeverno od jadranskog grada Dubrovnika, u koji svakodnevno uplovljavaju kruzeri s tisućama posjetitelja.

Broj posjetitelja špilje ograničen je zbog osjetljivosti njezina prirodnog okoliša. Stalna temperatura od 11 °C tijekom cijele godine učinila je Vjetrenicu utočištem za bogatu bioraznolikost, ali i za ljude koji traže predah od ekstremnih vrućina.