Mediji suočeni s "poplavom" informacija i fotografija

Obilje informacija i fotografija o ruskoj invaziji na Ukrajinu predstavlja pravi izazov za medije kako ne bi postali oruđe informacijskog rata koji se paralelno odvija s oružanim sukobom zbog čega su prisiljeni primijeniti nove metode rada, piše u utorak agencija AFP.

"U prvim satima sukoba bili smo preplavljeni fotografijama i informacijama", prepričava Shayan Sardarizadeh, novinar odjela BBC-a zaduženog za dezinformacije.

Tu poplavu vijesti o Ukrajini novinar Sardarizadeh uspoređuje s pandemijom covida-19 i dva tjedna američkih predsjedničkih izbora u studenome 2020.

Navodi slučaj bombardiranja Mariupolja, grada koji je u okruženju ruskih snaga, kao primjer poteškoća s kojima se mediji suočavaju jer ne mogu sami provjeriti što se događa na terenu s obzirom da je pristup gotovo nemoguć.

Gradonačelnik grada je na Telegramu objavio fotografiju kazališta s uništenim središnjim dijelom, a poslije je gradsko vijeće objavilo da strahuje da je u tom zračnom napadu poginulo 300 ljudi, pozivajući se na očevice.

Jedna druga epizoda se odnosi na Zmijski otok o čemu su izvijestili brojni mediji, oslanjajući se isključivo na ukrajinske dužnosnike.

Nakon što su za ukrajinske vojnike prvo kazali da su poginuli kao "heroji", nekoliko dana kasnije su rekli da su "jako sretni" jer su živi. Učinili su to nakon što je ruska vojska objavila njihov kako su se oni sigurno vratili na kopno.

"To na najbolji način ilustrira informacijsku maglu nastalu zbog rata i želje za propagandom obiju strana", analizira Arnaud Mercier, profesor komunikacija na sveučilištu Université Paris-II Panthéon-Assas i autor djela "Oružje za masovnu komunikaciju" u kojem je analizirao političku komunikaciju tijekom rata u Iraku.

No, unatoč činjenici da su mediji na oprezu, javnost je i dalje prema njima skeptična.

Čitatelji njemačkog Bilda i gledatelji nizozemskog kanala RTL Nieuws su optužili ta dva medija za laganje i varanje jer su prenosili lažne slike sukoba, podsjeća AFP.

Shayan Sardarizadeh pojašnjava da su mediji u više navrata prenijeli "video snimke iz nekih prijašnjih sukoba i vojnih vježbi pa i ratnih filmova, dok su prave snimke predstavljene na krivi način". 

Na društvenim mrežama cirkuliraju i fotografije "ponižavanja" Ukrajinaca koji su označeni kao ruski kolaboracionisti, što je teško provjeriti. Kruže i fotografije ponižavanja ljudi optuženih za krađe.

Jednu takvu fotografiju je objavio proslavljeni, nagrađivani ratni fotoreporter Ron Haviv, poznat po snimkama rata u Hrvatskoj i BiH. Svjedočio je padu Vukovara, snimio pokolj u Bjeljini i zločine Arkanovih "Tigrova". 

AFP podsjeća da u šumi informacija ne treba zaboraviti ni internetske blogere među kojima su poznati teoretičari zavjere ili antivakseri koji su većinom postali proruski nastrojeni.

Mediji sada pribjegavaju novim tehnikama provjere informacija i fotografija te analiziraju video snimke dostupne na internetu.

Koriste se videonadzorom te satelitskim snimkama, kao u slučaju praćenja raspoređivanja ruskih trupa uoči invazije na Ukrajinu ili praćenja ruskog konvoja prema Kijevu.

Te je snimke omogućila američka kompanija za svemirsku tehnologiju Maxar Technologies, a sve u nadi da će se ta dokumentacija moći iskoristiti na sudovima, nakon što je više sudova, nacionalnih i internacionalnih, otvorilo istrage o mogućim ratnim zločinima.