Mnoga EU sveučilišta traže mjere protiv Izraela

Sveučilišni kampusi diljem Europe postali su poprište rasprave o izraelskom sudjelovanju u istraživanjima Europske unije pošto sveučilišta i studenti važu je li etično nastaviti suradnju dok traju izraelske akcije u Gazi, piše Europska novinska redakcija (ENR) u kojoj je i Hina.

Iako se države članice EU-a ne mogu dogovoriti o suspenziji Izraela iz istraživanja, mnoga europska sveučilišta sama su odlučila poduzeti nešto i prekinula veze.

Podjela je stvorila mozaik akademskih bojkota, suspenzija i prosvjeda. Akademske institucije nekih zemalja pozivaju EU na djelovanje, dok se druge snažno protive.

Neslaganje na razini Europske unije

Europska komisija u srpnju je predložila da se obustavi sudjelovanje Izraela u dijelovima programa Obzor Europa, ključnog programa EU-a za financiranje istraživanja i inovacija.

Prema podacima Europske komisije, neto doprinos EU-a izraelskim sudionicima projekta iznosio je 875,9 milijuna eura od 2021. godine.

Predložena suspenzija utjecala bi na izraelsko sudjelovanje u Akceleratoru Europskog vijeća za inovacije (EIC), koji je dio programa Obzor Europa i osigurava financiranje startupova i malih poduzeća koja razvijaju tehnologije dvojne namjene poput kibernetičke sigurnosti, dronova i umjetne inteligencije.

Do toga je došlo nakon izvješća Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS) u kojemu je zaključeno da izraelska djelovanja u Gazi krše načelo poštovanja ljudskih prava -uvjet ugrađen u Sporazum o pridruživanju EU-a i Izraela koji je temelj njihovih političkih i gospodarskih odnosa od 2000. godine. 

Ubijeno je više od 62.000 ljudi u Gazi od 7. listopada 2023., prema ministarstvu zdravstva kojim upravlja Hamas. Prošlog petka, u Gazi je službeno proglašena i glad. 

Međutim, prijedlog suspenzije nije dobio podršku dovoljnog broja država članica za usvajanje, a povratak raspravama očekuje se nakon ljetne stanke. Stav Njemačke je ključan pošto se trenutačno protivi sankcijama Izraelu, a za njihovo usvajanje potrebna je kvalificirana većina.

Pritisak građana na sveučilišta

Ni Hrvatska zasad nije podržala prijedlog o djelomičnoj suspenziji Sporazuma o pridruživanju, što uključuje i Obzor. Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je nedavno da vlada još to razmatra.

Mnogi u akademskim krugovima zemlje podržavaju suspenziju. Skupina znanstvenika, istraživača, akademskih radnika i studenata osnovala je u srpnju 2024. Inicijativu za Akademiju solidarnosti i epistemičke pravde (IzASEP) kako bi „izrazili solidarnost sa žrtvama genocida u Gazi“.

Inicijativa je identificirala najmanje 40 znanstvenoistraživačkih projekata provođenih u suradnji između hrvatskih i izraelskih institucija financiranih kroz programe Obzor Europa i Erasmus.

Inicijativa zahtijeva da se odmah prekinu takve suradnje te pozivaju na akademski bojkot suradnje s izraelskim institucijama i sveučilištima zbog, kako opisuju, „njihove povezanosti s vojno-sigurnosnim sektorom u Izraelu i politikom okupacije i genocida u Gazi“.

Inicijativa prikuplja potpise za pismo kojim poziva akademsku zajednicu u Hrvatskoj na solidarnost, a do početka kolovoza prikupljeno je više od 700 potpisa.

Sveučilište u Ljubljani u Sloveniji pozvalo je sredinom kolovoza Europsku komisiju da obustavi izraelsko sudjelovanje u programu Obzor Europa. Sveučilište je odlučilo suzdržati se od pridruživanja projektima u koja su uključena izraelska sveučilišta i organizacije.

Ova odluka uslijedila je nakon što je više od 200 profesora i članova osoblja, uz podršku njihovog sindikata, pozvalo rektora da traži isključenje Izraela iz programa financiranja EU-a. 

Kasnije tog mjeseca, Klavdija Kutnar, ravnateljica Sveučilišta Primorska u jugozapadnoj Sloveniji, najavila je da neće ulaziti u nove projekte s Izraelom nakon što se krajem godine završi jedina postojeća suradnja. Treće najveće sveučilište u zemlji, Sveučilište u Mariboru, trenutačno nema zajedničkih projekata s Izraelom.

Belgijska sveučilišta također potiču na djelovanje. Flamansko međusveučilišno vijeće (VLIR), koje predstavlja flamanske rektore, nazvalo je prijedlog Komisije tek „simboličnim“ i, zajedno sa svojim francuskim kolegama iz CRef-a, pozvalo na suspenziju cijelog Sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela zbog „masovnih i objektivno dokumentiranih“ kršenja ljudskih prava.

Studentski aktivizam odigrao je ključnu ulogu. Okupacije i prosvjedi na belgijskim sveučilištima 2023. godine natjerali su nekoliko institucija da obustave suradnju s izraelskim partnerima, iako su neki projekti i dalje aktivni.

Za mnoge studente i akademike sudjelovanje Izraela u europskim istraživanjima postalo je test predanosti Unije ljudskim pravima. No drugima prekid akademskih veza riskira potkopavanje načela znanstvene suradnje.

Napetosti su ponovno ojačale kada su ovogodišnji diplomanti prava na Sveučilištu Libre de Bruxelles odlučili nazvati svoj razred po francusko-palestinskoj zastupnici u Europskom parlamentu Rimi Hassan. To je simbolična tradicija o kojoj svaki student glasa.

Taj je potez izazvao kritike, a francuske javne osobe napisale su otvoreno pismo u kojemu osuđuju izbor ljevičarske političarke i optužuju je da je braniteljica Hamasa. Odluku o imenu odobrio je ULB u četvrtak nakon sastanka profesora, istraživača, administrativnog i tehničkog osoblja, studenata i vlasti.

Nekoliko talijanskih sveučilišta, uključujući Sveučilište u Pisi, Sveučilište u Milanu, Sveučilište u Torinu, Sveučilište u Cagliariju, Sveučilište u Palermu i Sveučilište u Firenci, obustavilo je, prekinulo ili smanjilo suradnju s izraelskim institucijama.

Španjolska je također svjedočila koordiniranoj akciji. Vijeće španjolskih sveučilišta, koje predstavlja 76 sveučilišta diljem zemlje, objavilo je u svibnju 2024. da će preispitati sve sporazume s izraelskim institucijama. Najavili su da će se partnerstva obustaviti ako se utvrdi da izraelski kolege ne poštuju međunarodno humanitarno pravo ili ne pokazuju predanost miru.

Podijeljeni kontinent

Ne ide cijela Europa ovim putem. U Češkoj Republici sveučilišta nisu najavila nikakve suspenzije ili bojkote, a vlada se i dalje čvrsto protivi sankcijama na razini EU-a. 

I Njemačka, najbliži saveznik Izraela u Europi, opire se takvim mjerama. Predsjednik Njemačke rektorske konferencije (HRK), prof. dr. Walter Rosenthal, rekao je u lipnju da bi suspenzija Izraela iz programa Obzor Europa bila pogrešna.

„To bi znatno oslabilo akademsku zajednicu i istraživanje u Izraelu u pogledu međunarodno priznatih rezultata, kao i inovativnih kapaciteta, te bi mu nanijelo trajnu štetu kao važnom glasu akademskog razmišljanja koji analizira, posreduje i okuplja različite perspektive i interese". 

Ni Mađarska nije poduzela nikakve korake kako bi ograničila suradnju.

Podjela naglašava teškoće Bruxellesa u stvaranju zajedničkog stava.

Kritičari akademskih sankcija tvrde da one potkopavaju načelo akademske slobode i ideju da sveučilišta trebaju ostati otvoreni prostori za suradnju izvan politike. Upozoravaju da obustava veza riskira kažnjavanje pojedinačnih istraživača, uključujući one koji se možda protive politici svoje vlade, a ne samoj državi. Protivnici također tvrde da održavanje znanstvenih partnerstava omogućuje dijalog i inovacije.

S obzirom na to da novac iz programa Obzor Europa još uvijek pritječe u Izrael, ostaje za vidjeti hoće li se poduzeti mjere na razini Europske unije.