Nakon 31 godine u Srebrenici pokopano deset žrtava genocida

Tisuće ljudi okupile su se u subotu u Srebrenici kako bi obilježili 31. obljetnicu genocida kojega su 1995. godine nad Bošnjacima počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba te sudjelelovali u pokopu posmrtnih ostataka još deset žrtava tog zločina.

Nakon pada Srebrenice koja je tada bila pod zaštitom Ujedinjenih naroda 11. srpnja 1995. ubijeno je više od osam tisuća Bošnjaka, pretežito muškaraca i dječaka a još uvijek se traga za posmrtnim ostacima njih više od 900.

U krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima gdje je u prethodnim godinama pokopano više od 6700 ubijenih od ove subote leže i ostaci deset žrtava ekshumiranih iz masovnih grobnica diljem istočne Bosne u razdoblju od 1997. do 2022. godine.

Najmlađa žrtva koja je pokopana u subotu je Senad Jusić koji je 1995. kada je ubijen imao 20 godina a najstarija Ramo Dautović koji je u trenutku kada je ubijen imao 56 godina.

Među sudionicima komemoracije u Srebrenici bio je i sadašnji visoki predstavnik za BiH Luois Crishock koji je kazao kako se obiteljima gubitak najdražih ničim ne može nadoknaditi ali se uspomena na žrtve mora čuvati.

"Dužni smo prema onima koji su bili prije nas, ali i prema onima koji dolaze poslije nas čuvati istinu i podržavati mir i pomirenje. Neka žrtve počivaju u miru, nećemo ih zaboraviti", kazao je Crishock kojemu se u Srebrenici pridružio i američki otpravnik poslova u BiH John Ginkel.

Predsjedatelj PredsjedNištva BiH Denis Bećirović na komemoraciji je kazao kako Srebrenica predstavlja planetarnu opomenu da se na dehumanizaciju, mržnju i velkodržavne projekte mora pravodobno odgovoriti jer se nasilnicima ne smije popuštati.

"Masovne egzekucije iz srpnja 1995. nisu bile rezultat spontanog djelovanja i nekontrolirane mržnje. Naprotiv, genocid je detaljno planiran i brutalno počinjen", kazao je Bećirović istaknuvši kako suodgovornost za taj zločin snosi Srbija što je potvrđeno i sudskim presudama.

U pozadini srebreničkog genocida, poručio je Bećirović, bio je projekt velike Srbije.

Zamjenik načelnika općine Srebrenica Hamdija Fejzić kazao je kako Srebrenica mora ostati trajna opomena da se više nikom i nikada ne ponovi ono što se tamo zbilo 1995. godine.

"Ne šaljemo poruku mržnje nego opomene", kazao je Fejzić na komemoraciji.

Govoreći u ime srebreničkih majki potpredsjednica njihove udruge Kada Hotić podsjetila je kako su im iz mirovnih snaga UN-a uoči pada Srebrenice jamčili život i sigurnost a potom ih "kao na pladnju servirali krvolocima Ratka Mladića".

"Ovdje se piše povijest. Bijelim nišanima (nadgrobnim spomenicima) smo je ispisali", kazala je uz poruku kako nema tog oružja koje će ubiti cijeli narod kao i da se ne smije dopustiti da u BiH ponovo izbije rat jer tada ni Europa neće biti mirna.

Britanac Tony Birtley, prvi inozemni novinar koji je ušao u Srebrenicu 1993. dok je bila u opsadi, kazao je kako je već tada svjedočio ogromnim patnjama ljudi koji su tamo živjeli i čija je jedina želja bila preživjeti.

"Nikada neću zaboraviti te prizore gladi i stradanja", kazao je na komemoraciji Birtley koji je u Srebrenici dok je radio za televizijsku mrežu ABC i sam bio ranjen a život mu je spasio lokalni liječnik Nedret Mujkanović.

Birtley je u subotu ustvrdio kako je u Srebrenici "politika žrtvovala pravdu" dodajući kako se slične stvari i zbivaju i danas pa je kao primjer spomenuo stradanja u Gazi.

Na tome je u svojoj poruci sudionicima komemoracije inzistirao i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan koji tvrdi da su zbivanja u Gazi dokaz kako svijet nije naučio lekcije iz Srebrenice.

Temeljem rezolucije koju je 2024. godine usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda 11. srpnja se obilježava kao međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Iz Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP), institucije koja je uvođenjem metode DNK analize posmrtnih ostataka uspjela osigurati identifikaciju tisuća posmrtnih ostataka, istaknuli su kako su proglašenjem međunarodnog dana sjećanja Ujedinjeni narodi ponovno potvrdili važnost čuvanja činjenica utvrđenih u sudskim postupcima, odavanja počasti žrtvama, pružanja potpore preživjelima ali suprotstavljanja negiranju genocida te sprječavanja veličanja osuđenih ratnih zločinaca.