Napetosti SAD-Iran na vrhuncu: vojne pripreme rastu, ali odluka o napadu još nije donesena

Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana dosegle su najvišu razinu u posljednjim desetljećima, a diplomatski pokušaji rješavanja spora oko iranskog nuklearnog programa sve više gube na važnosti pred masovnim vojnim raspoređivanjem i ratnom retorikom.

Te su napetosti danas su ponovno u središtu pozornosti međunarodne javnosti, uz pojačane vojne aktivnosti, oštru retoriku i istodobne diplomatske pokušaje smirivanja situacije. Prema Reutersu, Washington je posljednjih dana znatno ojačao vojnu prisutnost na Bliskom istoku, uključujući pomorske i zračne snage, dok Pentagon istodobno priprema različite scenarije odgovora na eventualne iranske poteze. 

Istodobno, stotine američkih vojnika evakuirane su iz baza u Kataru i Bahreinu zbog  mogućeg udara na Iran. Riječ je o bazama gdje je smještena američka Peta flota i važni zračni objekti. Norveška je potvrdila da premješta dio svojih vojnika iz Iraka i drugih lokacija zbog sigurnosnih razloga, a druge zemlje su učinile slično, što pokazuje da saveznici ozbiljno shvaćaju mogućnost eskalacije.

Valja naglasiti da SAD često povlači neborbeno osoblje prije udara (kao u Iraku 2003, Libiji 2011)., što povećava vjerojatnost udara.

Američki dužnosnici poručuju da SAD ne traži rat, ali da neće oklijevati reagirati ako Iran prijeđe takozvane “crvene linije”, poput napada na američke snage, saveznike ili brodove u regiji. Reutersu spominje da u administraciji postoje razrađeni planovi za ciljanje iranskih vojnih kapaciteta, ali zasad nema potvrde da je donesena politička odluka o neposrednom udaru.

Iran, s druge strane, optužuje Washington za destabilizaciju regije i tvrdi da će odgovoriti “žestoko i odlučno” u slučaju američkog napada. Kako navodi Al Jazeera, iranski dužnosnici ističu da je zemlja spremna i za rat i za pregovore, ali ne namjerava odustati od ključnih elemenata svojeg nuklearnog i raketnog programa. Teheran upozorava da bi svaki napad mogao izazvati širi regionalni sukob koji bi uključio američke baze, Izrael i pomorske rute u Perzijskom zaljevu.

Prema analizi britanskih i američkih medija, trenutačna situacija podsjeća na politiku “pritiska na rubu sukoba”, u kojoj obje strane pokušavaju pokazati snagu, ali bez otvorenog pokretanja rata. Stručnjaci upozoravaju da je najveći rizik nepredvidiv incident, primjerice napad posredničkih skupina ili pomorski incident u Hormuškom tjesnacu, koji bi mogao potaknuti lančanu eskalaciju.

Globalna tržišta već reagiraju na rastuću neizvjesnost, a diplomati u Europi i Aziji pozivaju na suzdržanost, strahujući da bi širi sukob imao ozbiljne posljedice po energetsku sigurnost i svjetsko gospodarstvo.

Iako je situacija danas napeta, prema Reutersu i Al Jazeeri, diplomatski kanali između Washingtona i Teherana još nisu u potpunosti zatvoreni, što ostavlja prostor za deeskalaciju. Međutim, analitičari upozoravaju da se kriza nalazi u osjetljivoj fazi u kojoj bi pogrešna procjena ili provokacija mogla brzo prerasti u ozbiljan vojni sukob.